Odlomak

UVOD

Europska unija nastala je zvanično 7. Februara, kada je potpisan Mastrihtski ugovor koji je stupio na snagu 1. Novembra, 1993. godine. Nastao je novi politički entitet – Europska unija, raspadom Sovjetskog saveza (1991. godine), slomom sovjetkog komunističkog sistema i ujedinjenjem zapadne i istočne Njemačke.

Mnogi aspekti Europske unije su postojali i prije potpisivanja ovog Ugovora preko raznih organizacija oformljenih pedesetih godina dvadesetog vijeka. Evropska unija je opisana kao entitet sačinjen od tri stuba:
– prvi stub čine tri postojeće zajednice – Europska zajednica za ugalj i čelik, EZ i Europska zajednica za atomsku energiju;
– drugi stub čini sistem zajedničke spoljne i bezbjedonosne politike;
– treći stub obuhvata sferu koja se odnosi na pravosuđe i unutrašnju politiku.

Predsjednici i premijeri evropskih država donijeli su pravi Ustav Europske unije 29. Oktobra, 2004. Godine, koji treba da ratifikuje pojedinačno svaka zemlja potpisnica. Europska unija trenutno broji 27 zemalja – članica.
1 EUROPSKA UNIJA

Europska unija je specifična organizacija europskih država, koja je do 2004. godine brojala 15 zapadnoeuropskih država. Činile su je Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Irska, Italija, Luksemburg, Njemačka, Portugal, Španija, Švedska i Velika Britanija. Ovoj zajednici petnaestorice, 2004. godine pristupilo je još deset zemalja: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Litvanija, Latvija, Estonija, Slovenija, Kipar i Malta, a 2007. godine i Rumunija i Bugarska, tako da ova evropska zajednica ima 27 zemalja-članica. Ove godine u Europsku uniju ulazi i Hrvatska a zemlje: Island, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Turska su predstavljene kao kandidati za ulazak te Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo kao potencijalni kandidati za ulazak u Europsku uniju.
Zajednica petnaestorice bila je povezana na troslojan način:
– kroz povezivanje i saradnju tri europske zajednice:
a. Europska zajednica za ugalj i čelik (CECA), osnovana 18. aprila, 1951. godine
b. Europska ekonomska zajednica (EEZ) , osnovana 25. marta, 1957. godine i
c. Europska zajednica za atomsku energiju (EVROATOM), osnovana 25. marta, 1956.
– kroz saradnju i zajedničko voženje spoljne i bezbjedonosne politike potvršivanjem svoga identiteta na međunarodnom planu, uspostavljanjem ekonomske i monetarne unije, stvorenjem jedinstvenog ekonomskog prostora bez unutrašnjih granica i jačanjem privredne i društvene kohezije među državama članicama.

– kroz suradnju u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova zajedničkim i jedinstvenim uređivanjem pitanja iz tih oblasti, zaključivanjem regionalnih multilateralnih, umjesto bilateralnih, međunarodnih ugovora, jedinstvenim rješavanjem pitanja prelaska granica u Europskoj uniji, viza, imigracije, azil, formiranjem zajednice europske policije (EUROPOL) radi suzbijanja natežnih oblika međunarodnog kriminala u vezi s ratnim zločinima, prometa oružja i droge i finansijskih malverzacija (pranje novca).

Europska unija, za sada, nema svojstvo pravnog lica tako da su članice zadržale svoj međunarodni subjektivitet. Od usvajanja Povelje na nivou EU, Unija je do sada imala ugovor kojim države članice regulišu međusobne odnose. I Ustav je, naravno, oblik ugovora, samo mnogo čvršći i koji otvara put da EU postane neka vrsta superdržave, što ona do sada nije bila. U međuvremenu, od Samita u Nici, inicirala se ideja i u dijelo sprovela 2994. godine, izradom nacrta Ustava Unije, koji je do 1. novembra, 2006. godine, trebalo da se ratifikuje u svim tadašnjim članicama-tada ih je bilo 25. Bilo je predviđeno da se potvrđivanje odvija putem referenduma i u parlamentima, što se kasnije i događalo, s tim što neke zemlje nisu to prihvatile. Dakle, Ustav je još mrtvo slovo na papiru, jer je procedura njihovog prihvatanja veoma komplikovana i daje više mogućnosti. Od toga da ga prihvati većina zemalja, a odbije manji broj, što bi dalo mogućnosti da one koje prihvate Ustav brže napreduju od onih koje ga odbiju. Ostaje otvoreno piranje do kakvog će rješenja doći i na koji način to postići.

Još dugo će ovo pitanje biti predmet rasprave u parlamentima zemalja- članicama Europske unije, jer mnoge od njih smatraju da Ustave Unije, kao najviši pravni akt nije neophodan, te da ga mogu zamijeniti različite vrste sporazuma između članica. Takvo razmišljanje podudara se i sa našim istraživanjem u ovom radu, jer Europska unija ne bi smjela biti rigorozna u nastojanju da stvari blok, koji ne bi za izvjesno vrijeme imao svoju budućnost.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese