Odlomak

1. Uvod
Emisiona ili centralna banka je specifična privilegovana bankarska institucija monetarnog sistema, državna ili pod jakim nadzorom i uticajem države; zadužena i odgovorna za stvaranje vrednosti domaće valute, za kontrolu i regulisanje novčanog opticaja i likvidnosti bankarskog sistema, i zadužena da se stara za likvidnost u zemlji i u plaćanjima sa inostranstvom. To je jedina ovlašćena banka za izdavanje novčanica i kovanog novca kao zakonskog sredstva plaćanja .

Savremena centralna banka je produkt XX veka, bez obzira što neke od centralnih banaka imaju mnogo dužu istoriju, tek nešto oko jednog veka svet je dobio pravu predstavu o funkcijama i delokrugu rada centralne banke. Istorijski posmatrano centralne banke su se razvile na dva načina. Prvo, kroz spor proces evolucije od komercijalnih banaka koje su, dobijajući dodatnu moć i odgovornost vezano za funkcionisanje finansijskog sistema, postale centralne banke. Drugo, kroz usvajanje zakona kojim su od početka ustanovljene kao institucije sa atributima centralne banke.

Ne postoji jedinstven institucionalni koncept centralne banke. Iako je prva centralna banka utemeljena pre više od tri veka, proces osnivanja i organizacije ovih institucija nije standarnizovan; što je i razumljivo, jer nisu formirane u išto vreme i pod istim uslovima. Osim mnogobrojnih razlika, mogu se uočiti zajedničke karakteristike njihovog funkcionisanja. U svim zemljama sveta centralna banka ima glavnu ulogu u organizovanju , usmeravanju i regulisanju monetarnih kretanja. “Ova institucija je na vrhu bankarskog sistema (banka banaka) i od nje u znatnoj meri zavisi dinamika i stabilnost privrednog razvoja”.

Na međunarodnom planu, centralne banke uspostavljaju poslovnu saradnju sa multilateralnim finansijskim organizacijama, kao što su: Međunarodni monetarni fond (MMF), Svetska banka (IBRD) i Banka za međunarodne obračune (BIS).

Zbog značaja centralne banke za ukupan privredni razvoj, svaka zemlja striktno zakonski definiše poziciju. Organizacija centralnih banaka uglavnom se svodi na tri osnovna modela:

 jedinstvena centralna banka – u savremenim uslovima najviše zastupljen kocept. Pravilo organizovanja centralne banke prema ovom principu glasi: jedna država jedna banka.
• složeni sistem centralne banke – to znači da u jednoj zemlji postoji više banaka koje zajedno obavljaju funkcije centralne banke. U tim sistemima obično jedna od njih ima ulogu koordinatora (npr. Sistem federalnih rezervi (FED) u SAD).
• supernacionalna centralna banka – karakteristično za monetarnu uniju grupe zemalja.

2. Istorijat Sistema federalnih rezervi
Sistem federalnih rezervi ima verovatno najneobičniju strukturu od svih centralnih banka na svetu. Da bismo razumeli kako je uopšte došlo do takve strukture, moramo se vratiti u prošlost, pre 1913. godine kada je Sistem federalnih rezervi formiran.
Do dvadestetog veka osnovno obeležije američke politike bio je strah od centralizovane moći što se vidi na osnovu pravila propisanih Ustavom i zaštite prava saveznih država pojedinačno. Javnost je dakle otvoreno pokazivala negativan stav prema osnivanju centralne banke, zbog čega su propala i prva dva eksperimenta u centralnom bankarstvu cija je svrha bila nadzor bankarskog sistema: First Bank of United States se raspala 1811. godine, a ovlašćenje za rad Second Bank of United States isteklo je 1836. godine i nije obnovljeno jer je 1832. predsednik Andew Jackson stavio veto na njegovu obnovu. Zabrana obnove dozvole za Second Bank of United States 1836. godine napravila je ozbiljan problem američkim finansijskim tržištima jer više nije bilo kreditora krajnje instance, tj. centralne banke koja bi bankarskom sistemu obezbedila sredstva za spečavanje ,,bankarske panike―. Zbog toga su širom SAD u devetnaestom i početkom dvadesetog veka, bankarske panike postale učestala pojava na svakih dvadeset godina, što je kulminiralo panikom 1907. godine. Ta panika je izazvala propast ogromnog broja banaka i tolike gubitke deponenata da je javnost konačno uvidela da je centralna banka ipak potrebna radi sprečavanja buducih takvih panika. Kongres je 1913. godine usvojio Zakon o federalnim rezervama, i kao što inače čini, u njega uvrstio čitav niz propisa, a na osnovu tog zakona je osnovan Sistem federalnih rezervi sa 12 regionalnih banaka federalnih rezervi .

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 17 stranica
  • Makroekonomija Prof. Dr. Zoran Grubišić
  • Školska godina: Prof. Dr. Zoran Grubišić
  • Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
  • Srbija,  Beograd,  Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije  

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari