Odlomak

Uvod
Francuska je bila najnaseljenija država u Evropi, uoči revolucije imala je 25 000 000 stanovnika. Bila je uređena kao apsolutistička monarhija. Francusko društvo se delilo na tri staleža: sveštenstvo, plemstvo i treći stalež. Prva dva staleža su činili aristokratski deo društva i uživali velike privilegije, dok je treći stalež (niže sveštenstvo, seljaci, gradsko stanovništvo) bio u podređenom položaju. Ta razlika između plemstva, sveštenstva i trećeg staleža  bila je nepremostiva i izazvala je revoluciju francuskog društva kakvu do tada čovečanstvo nije doživelo.

 

 

 

DRŽAVNI STALEŽI I PAD BASTILJE
Krajem 1787. godine Francuska je zapala u teški finansijsku krizu. Rešenje je moralo da se potraži u reformama, međutim ideje ministra Tirgoa ( štednja, uravnoteženje budzeta, ukida-nje feudalizma) nisu prihvaćene zbog protivljenja povlašćenih staleža. Pošto rešenje za finansi-jsku krizu nisu našli, bankar Neker je u kraljevo ime, objavio da se Državni staleži sazivaju za 4. maj 1789. godine. Inače Državni staleži nisu zasedali od 1614. godine, punih 175 godina.
Početkom 1789. godine počeli su u Francuskoj izbori za Državne staleže. Buržoazija je u ime trećeg staleža otpočela izbornu kampanju koja je oštro kritikovala nedostatke monarhije. Kraljevim ukazom, trećem staležu dato je pravo da se od 25 000 000 u skupštinu Državnih staleža pošalje  600 poslanika onoliko koliko su imala oba povlašćena staleža. Ovim ukazom prećutan je način glasanja. Buržoazija je uporno tražila da se glasa po glavama, ali za treći stalež su propisani dvostepeni izbori. Izborno pravo su dobili najamnici i svi Francuzi koji su imali dvedeset  i pet godina starosti i plaćali su više od pet livara godišnjeg poreza. Treći stalež je bio svestan da je mogao da bude nadglasan. Oni su odbili da pristupe radu dok se pitanje glasanja ne reši onako kako narod želi. Pregovori su trajali mesec i po dani, da bi izbegli nadglasavanje 17. juna poslanici trećeg staleža proglasili su sebe narodnom skupštinu. Nezadovoljan ovim postu-pkom Luj XVI je zakazao sednicu 23. juna. Njegov govor tog dana je bio pun pretnji, govorio je da se podela na tri staleža od ranije mora održati i da ne priznaje odluke trećeg staleža koje su donete 17. juna. Svoj govor je završio recenicom „ Ja vam naređujem, gospodo, da se odmah raziđete, a sutra izjutra da se svaki stalež posebno sastane u određenim palatama, radi nastavlja-nja rada “. Poslanici tređeg staleža su odgovorili „ Narodu se ne naređuje “.Vojnici koji su došli sa bajonetama da rasteraju skupštinu nisu to učinili jer se trećem staležu posle govora  priključili plemići-oficiri. Tako se prvi pokušaj rasturanja Narodne skupštine završio neuspehom.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ostalo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari