Odlomak

 
Voved :
Razvojot na naukata i tehnikata e tenso povrzan so razvojot na tehnologijata. No što podrazbirame pod poimot tehnologija, i koee e nejzinoto značenje? Tehnologijata e znaenje za način na proizvodstvo i proizvodnite postapki i procesi kako i nivnata primena vrz mašinite. So ostvaruvanje na novite tehnički možnosti i novi se ovozmožuva analiziranje na pazarnite priliki koi možat prvi da gi iskoristat negovite prednosti a so toa ќe možat prvi da održuvaat prednost pred rifalite odnosno, konkuretska prednost na svoite firmi ili pretprijatija. Vladeenjeto so tehnologijata e kluč na uspehot i temel na sekoe uspešno pretpriemaštvo.

Poseduvanjeto kapital odnosno tehnologija prestavuva važna komponenta kako za opštestvoto taka i za samata država vo celost a so toa se postignuva ekonomski rast i razvoj na sekoja edna zemja . Razvojot na tehnologijata i nejzinata primena zavisi od opštestvenata, ekonomskata, kulturnata i političkata stabilnost vo ramkite na edna država. Celosni uslovi za razvoj na tehnologijata postojat samo vo razvienite zemji ili zemjite koj se naoѓaat vo oporavuvanje od depresija, dodeka kaj ostanatite nerazvieni zemji vo svetot svojot ekonomski razvoj se temeli na transfer na tehnologijata.

Formite za transfer na tehnologijata može da se podelat na komercijalen i nekomercijalen transfer pri što komercijalniot transfer na tehnologija može da se izvede vo forma na direktni investicii ( ekviti forma) i ne-ekviti forma odnosno indirektni investicii . Vo ne-ekviti ili indirektni investicii spaѓa – lizingot, licencata i franšizata, tie prestavuvaat oblici za transfer na tehnologija a isto taka i forma za vklučuvanje na svetskiot pazar.

Od druga strana pak se razlikuvaat spored predmetot na dogovorot, problemite za transfer na tehnologijata, načinot na plaќanje na sopstvenikot kako i spored značenjeto na marketinškata podrška za realizacija na dogovoreniot transfer na tehnologija.

Vo ovaa seminarska stanuva zbor za za nekolkku vidovi na dogovori za dolgoročno finansiranje koi često se upotrebuvaat od strana na finasiskite menadžeri.

Celta e da se dade osnovno zapoznavanje na finansikite tehniki karakteristični za lizingot, vrednuvanjeto na lizingot od strana na korisnikot so cel da se donesi pravilna odluka za ekonomskata opravdanost preku modelot da se vložat finansiski sredstva (da se kupi) ili da se odbere modelot za transfer na tehnologija preku sklučuvanje na aranžman za lizing, prednostite koi proizleguvaat od takviot način na finasiranje vo domenot na malite pretprijatija preku zakonskata regulativa za lizingot vo Republika Makedonija, i na kraj kratok opis za franšizata kako instrument vo ekonomskoto-pravno rabotenje.
1. Poim i osnovni karakteristiki na lizingot

Pretpijatijata vo osnova imaat fiksni finasiski sredstva podneseni vo
bilansnata sostojba, no važen faktor pretstavuvaat nekretninite, zemjišteto, zgradite i opremata kade što dokolku ne se vo nivna lična sopstvenost prvata opcija e preku finasiski sredstva da gi kupat ili kako alternativna opcija da gi zemat na lizing.
-Finasiranjeto po pat na lizing prestavuva oblik na finasiranje preku davanje na odredenoto sredstvo pod zakup. Vo sovremeniot aranžman za lizing vo svetot može virtuelno da se zemat pod lizing osnovni sredstva taka što vo 2006 poveќe od 25% od kapitalnata oprema e zemena preku lizing aranžman.

Davanjeto na odredeno sredstvo pod zakup (lizing) vo sebe nosi i drugi
pogodnosti kako:

 Obuka na kadri koi treba da go upotrebuvaat sredstvoto;
 Servisiranje, održuvanje i zamena na dotraeni delovi;
 Prenesuvanje na korisnikot na lizing kako know-how od oblasta na tehnologijata i tehnikata so propratna dokumentacija za dadenoto sredstvo koe prestavuva predmet na dogovorot za lizing.

Dogovorot za finansiski lizing prestavuva sklučen dogovor koj ovozmožuva
korisnikot na lizing (lessee) da koristi sredstva vo sopstvenost na kompanijata za
lizing (lesser) davatel na lizing , za odreden nadomest vo opredelna forma na plaќanje. Glavniot interes na kompanijata koj go dava lizingot e da ovozmoži na korisnikot na opremata da sozdade priliv na gotovi pari (cash flow) so cel da gi servisira plaќanjata na davatelot na lizing.
Vo sklučuvanje na vakov vid dogovor za lizing involvirani se dve ili tri strani odnosno ednata strana ( davatel na lizing) se obvrzuva na drugata strana ( korisnikot na lizing) da finansira nabavka na odredeno sredstvo, na toj način korisnikot na lizing ќe odbere koe sredstvo mu e potrebno , davatelot na lizing ќe go kupi ili narača da se napravi kaj proizvoditelot (treta strana) , pa otkako ќe stane negov sopstvenik ќe go predade na koristenje i upotreba na korisnikot na lizing za odredeno vreme i odreden nadomestok za istoto sredstvo. Po istekot na dogovoreniot rok od dogovorot korisnikot na lizing istoto može da go kupi, da go vrati ili da prodolži da go koristi. Pod dogovor za lizing se zemaat kompjuteri, avioni, avtomobili i industriska oprema.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari