Geologija

GEOLOGIJA
Fosili – ogledalo geološke prošlosti
– fosili – ostaci životinja i biljaka iz proteklih razdoblja; otisci organizama u naslagama sedimentnih
stijena
– fosili omogućuju da se rekonstruira prošlost Zemlje; zahvaljujući znanosti o evoluciji koja je utvrdila
da su se organizmi razvijali od jednostavnih prema složenijima
– provodni fosili (karakteristični za manja geološka razdoblja) -> na osnovi fosila moguće je odrediti
relativnu starost stijena
– apsolutna starost stijena određuje se novim metodama koje se temelje na vremenu raspada
radioaktivnih elemenata (radija, uranija, rubidija)
– posebice je raširena metoda koja se temelji na vremenu (polu)raspada izotopa ugljika C14 – vrijeme
poluraspada je 5730 godina te se može izračunati starost do 70 000 godina
– povijest Zemlje dijeli se na eone -> ere -> periode -> epohe -> doba
– eoni:
Hadij (4,5 milijardi g. pr. Kr. – 3,5 milijardi g. pr. Kr.)
Arhaik (3,5 milijardi g. pr. Kr. – 2,5 milijardi g. pr. Kr.)
Proterozoik (2,5 milijardi g. pr. Kr. – 550 mil. g. pr. Kr.)
Fanerozoik (550 mil. g. pr. Kr. – do danas)
– prva tri eona nazivaju se još prekambrij – iz tog razdoblja je 20% današnjih stijena
– izdignuti dijelovi predstavljaju štitove bogate rudama (Kanadski i Baltički štit), a spušteni dijelovi
platforme ili ploče (Ruska ploča)
– fanerozoik se dijeli na 3 ere: paleozoik (545 mil. g. pr. Kr. – 245 mil. g. pr. Kr.), mezozoik (245 mil. g.
pr. Kr. – 60 mil. g. pr. Kr.) i kenozoik (60 mil. g. pr. Kr. – danas)
– u paleozoiku su se događale 3 orogeneze (proces izdizanja gorja):
– takonska u ordoviciju
– kaledonska u siluru i devonu
– hercinska u karbonu u permu
– kaledonskom orogenezom nastala su sljedeća gorja: Skandinavsko gorje, sjeverni dijelovi Velike
Britanije i Irske, sjeverni Apalači (Sj. Amerika)
– hercinskom orogenezom nastali su: južni Apalači, Marutanidi (Afrika), Veliko razvodno gorje
(Australija), Ural, Središnji masiv (Francuska), Ardeni (Belgija), Vogezi (Francuska), Njemačko-češko
sredogorje, Rodopi (Bugarska), Altaj (Azija – granica Kine i Mongolije), dijelovi južne Poljske i
dijelovi Ukrajine
– početkom mezozoika svi su kontinenti bili spojeni – Pangea
– zatim se zbog tektonskih pokreta počinju razdvajati (trijas)
– u mezozoiku je alpska orogeneza (nastale Alpe)
– u kenozoiku je alpska orogeneza bila najizraženija (završila je u paleogenu)
– stvorila je mlada ulančana gorja – planinski pojasi: Kordiljeri (Ande u J. Americi), Alpe (od Pireja do
Kavkaza), Himalaja (od Kavkaza do Istočne Azije)
– kontinenti su došli u današnji položaj u kenozoiku, a u epohi pleistocena pojavljuju se homo habilis i
homo erectus (ljudi)
– pleistocen su obilježila izmjena ledenih i međuledenih doba, po završetku ledenog doba razina mora
se je podigla za oko 130 m (u literaturi se navodi 100 m, ali to je pogrešno)