Odlomak

1.UVOD
Globalizacija jeproces povećanja povezanosti , integracije i međuzavisnost između ne samo različitih privreda , već i društava , kulture i političkih institucija.Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njene složenosti ivišedimenzionalnosti, pa ju je moguće tumačiti kroz prizmu politike, sociologije,ekonomije i drugih nauka.
Globalizacija se može posmatrati kao ohrabreno umanjivanje značaja geografskog rastojanja u prekograničnim odnosima uz svetlo novih tehnologija. Važan efekat toga je deteritorijalizacija , gde granice između zemalja gube značaj i više ne mogu odvratiti trgovinu i komunikaciju.Poslednjih tridesetak godina dramatično su povećane transnacionalne interakcije, od globalizacije proizvodnih sistema i finansijskih transfera do medijskog rasprostiranja informacija i slika širom sveta.Širok spektar raznolikih proizvoda je dostupan ljudima u gotovo svim zemljama sveta,olakšan pristup informacijama,radna snaga,usluge kao i zajedničko stvaranje jedne nove kulture je dovelo do toga da sam termin “Globalizacija “ možemo ,prema Oksfordskom rečniku shvatiti kao ,jednostavno rečeno-globano selo. Verovatno će te se složiti sa tim,dostupnost informacija,proizvoda,i svega ostalog nikada nije bila veća,ali opet,kriza koja vlada poslednjih par godina smatram da itekako utiče na sve zemlje sveta,pogotovo našu i druge zemlje u razvoju,pa i na sam proces globalizacije.Globalizacijska tvrdnja kako će svetsko društvo, organizovano u jedinstveno svetskoslobodno tržište,rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem opšteg blagostanjamožda i nije pokazala planirane rezultate, ali jedno je sigurno – globalizacijska atmosferakloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novihmogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije, što ove dobrano koriste.
1.1 Džozef E.Štiglic (Protivurečnosti globalizacije) – Zašto je globalizacija sila koja je donela toliko dobra-postala tako kontroverzna ?
Citiram : “Otvaranje prema međunarodnoj trgovini pomoglo je mnogim zemljama da ostvare mnogo brži rast nego što bi one inače postigle. Međunarodna trgovina pomaže ekonomski razvoj onda kada izvoz zemlje predvodi njen ekonomski rast”. Smatram da je upravo ovo ključno.Razvijene zemlje nameću svoja “pravila “ a ta pravila su obično u njihovu korist. Zemljama u razvoju,koje nemaju ili imaju slab uticaj na svetsku politiku,jače zemlje plasiraju svoje proizvode,a za uzvrat im nameću rigorozne uslove koje moraju da ispune kako bi na njihovu teritoriju izvezli i prodavali svoje proizvode.Da li je to pravično ? Po meni,nije. Pravila treba da su ista za sve,jer sa jednakim pravilima sve zemlje bi mogle približno jednako da napreduju i da se razvijaju.Poštovanje i postojanje prava je osnov uređenog civilizovanog društva.Sasvim je jasno je da razvijene i bogate zemlje,ovako postaju još bogatije. “ Rast predviđen izvozom je bio ključni instrument industrijske politike koja je obogatila veliki deo Azije i dovela milione ljudi u tim zemljama do daleko boljeg života nego ranije.Zahvaljujući globalizaciji mnogo ljudi u svetu danas živi duže i njihov životni standard je daleko bolji .
Globalizacija je smanjila osećanje izolovanosti koje je bilo zahvatilo veliki deo sveta u razvoju i dala mnogim ljudima u tim zemljama pristup znanju daleko iznad nivoa i najbogatijih u bilo kojoj zemlji u svetu jedan vek ranije “ . Složićemo se da je globalizacija velik proces,kome se treba prilagođavati i u njemu trebamo učestvovati najbolje što možemo.

2.POJEDINI UZROCI GLOBALIZACIJE
Najvažniji uzroci globalizacije razlikuju tri glavne komponente na međunarodnom tržištu integracija : trgovina, proizvodnja multinacionalnih proizvoda i međunarodne finansije. Informaciona tehnološka revolucija je učinila da je veoma teško za vlade da kontroliše prekograničnakretanja kapitala , čak i ako oni imaju političke podsticaje da to urade . Vlade mogu i dalje ograničavajumultinacionalizaciju proizvodnje, ali su sve više su odlučili da je liberalizuju zbogmakroekonomske prednosti . Iako su jednokratni dobici od slobodne trgovine jasni,da li je trgovina je dobra za rast u srednjoročnom periodu manje je izvesno. U slučaju trgovine,veći interes izvoznika u otvaranje domaćeg tržišta je imao snažan uticaj natrend liberalizacije. Kros-nacionalne razlike u tržišnoj integraciji još postoje, ali su
višeproizvod osnovnih ekonomskih karakteristika (kao što su veličina zemlje i stepen razvoja) nego političkih faktora (kao što režima tipa ili ravnoteže vlasti) .
Teško je izdvojiti sve moguće uzroke koji su doveli do globalizacije. Najčešće spominjani
uzroci su:

1.RAZVOJ TEHNOLOGIJE
2.BRZINA I TROŠKOVI TRANSPORTA
3.KRAJ HLADNOG RATA
4.GLOBALNI PROBLEMI (klima, migracija…)
5.LIBERALIZACIJA

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari