Hardver – komponenta računarskog sistema: seminarski rad
HARDVER – KOMPONENTA RAČUNARSKOG SISTEMA
seminarski rad
Nastavni predmet: Informatika i računarstvo
Predmetni nastavnik:
Student:
2014.
2014
2
SADRŽAJ
1. UVOD..........................................................................................................................................3
2. POJAM HARDVERA................................................................................................................. 4
2.1. DESKTOP RAČUNAR........................................................................................................ 4
2.2. LAPTOP RAČUNAR........................................................................................................... 5
2.3. PDA.......................................................................................................................................6
2.4. MOBILNI TELEFON...........................................................................................................6
2.5. SMART TELEFON.............................................................................................................. 7
2.6. MULTIMEDIJALNI UREĐAJI........................................................................................... 7

2014
4
2. POJAM HARDVERA
Pod terminom hardver podrazumjeva se tehnička ili materijalna komponenta
kompjuterskog sistema. Svaki računarski sistem se satoji od dva podsistema, odnosno
hardverskog i softverskog podsistema. Hardverski podsistem čini skup svih mehaničkih dijelova
računara dok softverski podsistem čine svi računarski programi koji su neophodni za rad
računara. Arhitektura računarskog sistema predstavlja strukturu i način funkcionisanja
hardverskog podsistema do nivoa koji je poteban programeru za pisanje programa na
simboličkom programskom jeziku. Hardverski dio računarskog sistema čine:
o
operativna memorija,
o
centralni procesor
o
sekundarne memorije i
o
ulazno izlazni uređaji.
Ulazni podaci se pomoću ulaznih uređaja unose u računarski sistem i skladište u
operativnu memoriju. U operativnoj memoriji se nalaze i programi koji definišu rad računara.
Programi su uskladišteni u vidu pojedinačnih instrukcija, koje se sekvencijalno (jedna po jedna)
učitavaju u centralni procesor gdje se izvršavaju. Te instrukcije govore procesoru koje operacije
treba da izvrši i nad kojim podacima. Nakon obavljene operacije, procesor smješta rezultate
obrade nazad u operativnu memoriju. Kako postoji intenzivna komunikacija između memorije i
procesora, to operativna memorija treba da se realizuje tako da ima što veću brzinu pristupa.
Kako je operativna memorija brza, skupa i ograničenog kapaciteta, pogodno je da se svi podaci i
programi sa kojima računar ne radi, skladište u eksternim memorijama koje su sporije ali znatno
većeg kapaciteta od operativne memorije. Rezultati obrade prikazuju se pomoću izlaznih uređaja.
Dakle, hardver ili računarski hardver (en. hardware; computer hardware) je fizički,
opipljivi dio računara koji se mnogo rjeđe mijenja nego softver. Zbog toga su i takvi nazivi jer na
engleskom soft znači meko, dok hard znači tvrdo. Mogućnosti računara u najvišoj mjeri zavise
od hardvera i njegovog kvaliteta. Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim
računarima se naziva Von-Neumann Arhitektura. Takođe, postoje i druge arhitekture, ali se
mnogo ređe koriste.
Hardver je zapravo sve ono što čini opipljivi dio računara a glavna razlika između
hardvera i softvera i jeste upravo u tome što se softver ne može opipati, nego se pomoću softvera
upravlja hardverom. Hardver obuhvata električni i elektronski dijelovi, mašinski sklopovi,
kućišta a hardver računarskog sistema centralne jedinice (centralni procesor + upravljačka
jedinica + operativna memorija) i periferne jedinice.
2.1. DESKTOP RAČUNAR
Velika prilagodljivost, osim niže cijene, je ono što desktop računar i dalje čini vrlo
popularnim. Laka nadogradnja i unapređenja desktop računara su moguća u svakom trenutku u
zavisnosti od aktuelnih potreba korisnika, a izbor komponenti je ogroman i mogućnosti su
mnogo veće nego kod laptop računara. Upotreba desktop računara kao multimedijalne i igračke
mašine je i dalje neprikosnovena, jer performanse desktop računara prevazilaze performanse
laptopova. Drugim riječima, nešto niža cijena u uslovima kada mobilnost kompjutera nije
potrebna, definitivno i dalje većinu korisnika vezuje za stonu mašinu.
Servisiranje desktop računara se vrši po pojedinačnim komponentama što je veoma
pogodno i brzo. Manje su skloni štetnim uticajima prašine i mehaničkim oštećenjima, na primjer
tastatura je kod lapotpova iznad same matične ploče, a rijetki su laptopovi koji mogu da izdrže
prosipanje tečnosti po tastaturi bez nekog daljeg oštećenja.
http://sr.wikipedia.org/sr/Лични_рачунар
(20.01.2014. - 14:28)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti