Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Stefan_Bgd 27. maj 2012. Prijavi dokument
Uvod
Između privrednih subjekata, različitih nacionalinih privreda, odvijaju se ekonomske transakcije u vidu izvoza, uvoza, zajmova, i kredita.
Sve te transakcije rezultiraju međunarodnim plaćanjima putem novčanih doznaka i raznih drugih instrumenata plaćanja. Zbog toga se ukupan ( sistematski ) pregled svih ekonomskih transakcija između subjekata ( rezidenata ) jedne zemlje i ( rezidenata ) drugih zemalja, obično za godinu dana, naziva bilans plaćanja.
Bilans plaćanja je sastavni deo sistema privrednih bilansa koji iskazuje osnovne makroekonomske varijabile u nacionalnoj privredi kao i njihove međusobne odnose. Platni bilans ima razuđenije oblike statističkog iskazivanja u odnosu na račun inostranstva, koji nije jedini ni najpotpuniju prikaz ekonomskih transakcija sa inostranstvom među društvenim računima.
Račun inostranstva je u sistemu društvenih računa u izvesnom smislu rezidualan, u njemu se ističu transakcije svih sektora sa inostrnastvom. On je potreban da bi se ceo sistem “zatvorio”.
Sam sistem, međutim, prvenstveno prikazuje proizvodnju, potrošnju i akumulaciju u domaćoj privredi. Platni bilans, s’druge strane, u potpunosti je posvećen prikazivanju ekonomskih transakcija sa inostranstvom, te, stoga pretenduje na znatno detaljnije evidentiranje i prezentiranje.
Inflacija predstavlja prosto rast opsteg nivoa cena. Drugim recima inflacija predstavlja taku vrstu monetarne pojave, kod koje dolazi do pojave vece kolicine papirnog novca u prometu nego sto je potrebno, dolazi do smanjena vrednosti novca, a povecanja cena robe. Inflacija dovodi do poremecaja ekonomskih tokova i ometa rast i razvoj.
Pojam i definicija platnog bilansa
Prikazivanje platnog bilansa u različitim oblicima menjalo se tokom istorije, u zavisnosti od toga kako se menjala robna i finansijska struktura međunarodnih ekonomskih odnosa.
Tako na primer, u doba merakantilizma, potreba za razlikovnje platnog od trgovinskog bilansa nije se osećala, zato što su se trgovinske trnasakcije obavljale uglavnom uz istovremeno plaćanje zlatnim svetskim novcem.
Praktično je izvoz i uvoz bio jednak prilivu i odlivu zlata, odnosno poklapao se sa obimom međunarodnih plaćanja zemlje. U razvoju kapitalizma i međunarodnih kreditnih odnosa, kretanje robe i novca u ekonomskim odnosima zemlje sa inostranstvom, više se ne poklapa.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.