Informaciono komunikacione tehnologije kao podrška upravljanja u vanrednim situacijama
INFORMACIONO-KOMUNIKACIONA
TEHNOLOGIJA KAO PODRŠKA UPRAVLJANJU
VANREDNIM SITUACIJAMA
Dr. B. Popović
1
, Dr. K. Kuk
2
, Dr. N. Milić
3
1
vanredni profesor, Kriminalističko-policijski Univerzitet, Beograd,
2
docent, Kriminalističko-policijski Univerzitet, Beograd,
3
vanredni profesor, Kriminalističko-policijski Univerzitet, Beograd,
Apstrakt
Svedoci smo da su vanredne situacije (pre svih regionalne katastrofe) porasle
u broju, veličini i destruktivnoj moći. One obično ugrožavaju sve veći broj
ljudi i veća područja na najraznovrsnije načine. Zato efikasna borba protiv
njih podrazumeva planiranje i pripremu unapred uprkos neizvesnosti u odnosu
na vreme nastanka, specifičnu vrstu katastrofe, njenu snagu i posledice.
Pristup pouzdanim, tačnim i pravovremenim informacijama, neposredno pre,
tokom i po njenom završetku od vitalnog je značaja za proces upravljanja
vanrednom situacijom. U tom procesu neizostavna je uloga informaciono-
komunikacionih tehnologija (IKT). U radu je dat pregled trenda razvoja novih
tehnologija i ukazano je na mogućnost primene istih u procesu upravljanja
vanrednim situacijama.
Ključne reči:
Informaciono-komunikacione tehnologije, vanredna situacija,
cloud/edge/fog računarstvo, senzorske mreže, društvene mreže, crowdsourcing
1 Uvod
1
‘Zakon o vanrednim situacijama’
u članu 8. tačka 1. definiše vanrednu
situaciju kao ‘stanje kada su rizici i pretnje ili posledice katastrofa, vanrednih
događaja i drugih opasnosti po stanovništvo, životnu sredinu i materijalna
dobra takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posledice nije moguće
sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi, zbog
čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrebiti posebne
mere, snage i sredstva uz pojačan režim rada’. Pri tome se pod katastrofom
podrazumeva elementarna nepogoda
veličinom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg
broja ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu, kao i nesreća nastala ratnim
razaranjem ili terorizmom. Danas su regionalne katastrofe (mnoge od njih
izazvane ljudskim aktivnostima) porasle u broju, veličini i destruktivnoj moći,
ugrožavajući sve veći broj ljudi i veća područja. Zato efikasna borba protiv
katastrofe uvek znači planirati i pripremiti se unapred, čak i ako katastrofe
podrazumevaju značajnu količinu neizvesnosti u odnosu na vreme nastanka,
specifičnu vrstu katastrofe, njenu snagu i posledice.
Upravljanje vanrednim situacijama
predstavlja proces usmeravanja
subjekata zaštite i spasavanja u izvršavanju njihovih obaveza i zadataka, sa
posebnim akcentom na spremnost, odgovor i oporavak, radi ublažavanja
posledica katastrofe (Cvetković, 2016). Pristup pouzdanim, tačnim i
pravovremenim informacijama, neposredno pre, tokom i nakon katastrofe, od
vitalnog je značaja za proces upravljanja vanrednom situacijom. U suprotnom,
pojedinci i institucije bili bi prisiljeni da donesu ključne odluke zasnovane na
neproverenim, nedovršenim i konfliktnim izveštajima. Pri tome se mora uzeti
u obzir da katastrofa može značajno uticati na sposobnost pojedinaca koji su
uključeni u zaštitu i spasavanje da efikasno i efektivno rukuju informacijama.
Ovo se može dogoditi zbog njihove nemogućnosti da se nose sa obiljem
informacija i kratkih rokova u kojima moraju da donesu odluku ali i zbog
uslova u kojima deluju a koji mogu biti opasni po život.
Kako efikasnost odgovora zavisi od sposobnosti da se brzo proceni situacija
i mobilišu neophodni resursi, jasna je potreba za postojanjem robustnog
sistema za upravljanje informacijama usred haotičnog okruženja izazvanog
katastrofom, i imperativa upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija
(IKT) u tom procesu. Tako implementacija (integrisanog) informacionog
sistema (IS) može obezbediti adekvatan protok informacija u realnom
vremenu kako bi se ubrzalo donošenje odluka. Uvođenjem prostorne
Zakon o vanrednim situacijama ("Sl. Glasnik RS", br. 111/2009, 92/2011 i 93/2012)
Događaj hidrometeorološkog, geološkog ili biološkog porekla, prouzrokovan delovanjem prirodnih sila
(npr. Zemljotres, poplava, oluja, grad, suša, klizanje zemljišta, lavina, epidemija zaraznih bolesti i dr.)
Tehničko-tehnološke nesreće kao što su požar, eksplozija, havarija, saobraćajni udes, udes u rudnicima i
tunelima, rušenje brana, havarija na elektroenergetskim, naftnim ili gasnim postrojenjima, akcidenti pri
rukovanju radioaktivnim i nuklearnim materijama i sl.
Zakon o vanrednim situacijama ("Sl. Glasnik RS", br. 111/2009, 92/2011 i 93/2012) član 8. tačka 17.
2

kao jedna od vodećih u toj oblasti, između ostalih daje svoje viđenje trendova
razvoja strategijskih tehnologija. Vodećih 10 koje su prepoznali za period
2015-2017 godine prikazani su u tabeli 1.
Analiza ukazuje da ćemo u budućnosti imati sve veću mrežu povezanih
uređaja (
Device Mesh
) koja obuhvata ne samo računare i mobilne uređaje već
i široki opseg drugih uređaja sa kojima ljudi mogu biti u interakciji. Povećan
je broj senzora koji se ugrađuju u uređaje koje ljudi koriste profesionalno ili
privatno (
Internet of things, IoT
), a sve češće u stvari koje nosimo na nama ili
sa nama (
wearables
). Pri tome će ovi uređaji i senzori biti sposobni da sakupe
više kontekstnih podataka u realnom vremenu koje će aplikacije koristiti
(
Ambient User Experience
), što će dovesti do još većih uvida u naše dnevne
obrasce.
Tabela 1.
Top 10 Strategic Technology Trends
za period 2015-2017
2015
2016
2017
Merging the Real World
and Virtual World
Digital Mesh
Intelligent
Computing Everywhere
Device Mesh
Artificial Intelligence and
Advanced Machine Learning
The Internet of Things
Continuous & Ambient
User Experience
Intelligent Apps
3D Printing
3D-Printing Materials
Intelligent Things
Intelligence Everywhere
Smart Machines
Digital
Advanced, Pervasive and
Invisible Analytics
Information of Everything
Virtual Reality and Augmented
Reality
Context-Rich Systems
Advanced Machine
Learning
Digital Twins
Smart Machines
Autonomous Agents and
Things
Blockchains and Distributed
Ledgers
The New IT Reality
Emerges
New IT Reallity
Mesh
Cloud/Client Computing
Adaptive Security
Architecture
Conversational Systems
Software-Defined
Applications and
Infrastructure
Advanced System
Architecture
Digital Technology Platforms
Web-Scale IT
Mesh App and Service
Architecture
Mesh App & Service
Architecture
Risk-Based Security and
Self-protection
Internet of Things
Architecture and Platforms
Adaptive Security Architecture
4
Prema Gartner-u, do 2020. godine, 25 milijardi povezanih uređaja će
generisati podatke o skoro svim temama koje se mogu zamisliti, što
predstavlja sa jedne strane veliku mogućnost, ali sa druge veliki izazov kako
dati smisao tom obilju podataka (
Information of Everything, IoE
). Tehnologije
i standardi
IoT
platforme (
Internet of Things Architecture and Platforms
)
predstavljaju osnovni skup mogućnosti za komuniciranje, kontrolu,
upravljanje i obezbeđivanje krajnjih tačaka u
IoT
-u. Gartner ukazuje na to da
su ponuđači
IoT
platformi danas fragmentirani i da bi im značajno koristilo
povezivanje u sistem u kome se podaci šire razmenjuju. Dalje, po njihovom
viđenju, digitalne usluge će biti omogućene svima/svemu, a inteligencija će
biti ugrađena u praktično sve. Ovu mrežu povezanih ljudi, uređaja, sadržaja i
usluga Gartner naziva inteligentnom digitalnom mrežom (
Intelligent Digital
Mesh
i biće ukratko objašnjena u nastavku.
Inteligentna (Intelligent)
Smatra se da su veštačka inteligencija i napredno mašinsko učenje (
Artificial
Intelligence AI & Advanced Machine Learning
) dostigli kritičnu tačku gde će
se sve više uključivati u skoro svaku uslugu, stvar ili aplikaciju omogućenu
tehnologijom. Ono će omogućiti pomeraj sa pametnih mašina ka
inteligentnim sistemima koji razumeju, uče, adaptiraju se (menjaju buduće
ponašanje) i potencijalno deluju samostalno. Dolazi do implementacije
spektra inteligentnih aplikacija i stvari (
Intelligent Apps & Things
) -
uključujući virtuelne personalne asistente (
VPA
) i pametne savetnike kao i
robote, autonomna vozila i bespilotne letelice-dronove, koji deluju na
autonoman način. Kako se inteligentne stvari razvijaju i postaju popularnije,
one će prelaziti sa samostalnog u kolaborativni (zajednički) model rada u
kojem inteligentne stvari komuniciraju jedna s drugima i deluju u dogovoru
kako bi izvršile zadatke.
Digitalna (Digital)
Kognitivna transformacija
IoT
aplikacija omogućiće korišćenje
optimiziranih rešenja za individualne korisnike i integraciju tehnologija
virtuelne realnosti (
VR
) i proširene realnosti (
AR
) (
Virtual & Augmented
Reality
) kao koncepata koji transformišu način na koji ljudi komuniciraju
jedni sa drugima, sa mašinama i softverskim sistemima. U budućem periodu,
na milijarde fizičkih stvari/sistema će biti predstavljeni svojim dinamičkim
softverskim modelima nazvanim digitalni blizanci (
Digital Twin
), koji se
mogu iskoristiti za analizu, modelovanje, simulaciju, predikciju i kontrolu
stanja u stvarnom svetu. U tom digitalnom svetu sve će se više koristiti
Blockchain
tehnologija kao jednostavan, revolucionarni protokol koji
dozvoljava da transakcije budu istovremeno anonimne i sigurne, eliminišući
https://www.forbes.com/sites/peterhigh/2016/10/24/understanding-the-top-ten-technology-trends-
for-2017/#5c2ede055b9e pristupano 15.05.2017
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti