UVOD

Banka je posredničko preduzeće koje mobiliše i koncentriše slobodne 
finansijske resurse (najčešće depozite) i vrši njihovu alokaciju 
(najčešće kredite)

Bankarstvo se prvenstveno bavi: 

1. Funkcijom, ulogom i organizacijom banaka u bankarskom i 
kreditnom sistemu;

 2. Bankarskim poslovima – depozitnim, kreditnim i ostalim poslovima, 
kao i načelima bankarskog poslovanja;

 3. Monetarnom, deviznom i kamatnom politikom centralne banke koje 
opredjeljujuće utiču na poslovanje banaka; 

4. Opštim privrednim i monetarno – finansijskim djelovanjem banaka i 
drugih finansijskih institucija.

2

background image

II FAZA

II faza pocinje u XIV veku I traje do kraja XVIII veka

U tom periodu dolazi do pojave specijalizovanih novcanih ustanova I 
do pojave prve banke u istoriji bankarstva – Casa di Sant Georgio,koju 
je osnovao guverner Djenove 1407 godine.

U prvoj banci se obavljaju poslovi platnog prometa,kako bi se olaksale 
medjunarodne novcane transakcije.

Nakon toga su pocele zalagaonice sirom Evrope da se razvijaju u 
banke.

One su izdavale potvrde o primanju zlata na cuvanje na osnovu kojih 
su vlasnici mogli da podignu svoje zlato.

Stampale su potvrde,koje su glasile na banku.Pozajmljivali su 
plemicima I preduzetnicima za kamatu.Koristili su se za 
investicije,drzavnu I licnu potrosnju.

1609.godine u Amsterdamu osniva se banka u vlasnistvo grada koja je 
bila preteca Centralne Banke.

1668. godine osniva se CB – Svedska Riksbank.

1694. godine osniva se The Banck of England tadi finansiranja drzave 
u ratnim uslovima. Osnivaci su upisali novac potreban kralju,dobili su 
privilegije da daju zajmove u banknotama,uz garanciju – kraljevo 
obecanje da ce obveznice na zahtev biti isplacene u metalu.

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti