Odlomak

 

UVOD

Intezivno osavremenjavanje saobraćaja jedan je od osnovnih ciljeva ekonomičnijeg i rentabilnijeg razvoja ukupne privrede. Iz toga proističe potreba da se razvoj transportne tehnike, tehnologije i organizovanja kontinuirano istražuje radi usklađivanja potražnje ukupne privrede s veličinom, nivoom, strukturom i kvalitetom potražnje za prometnim uslugama u domaćim i inostranim relacijama. To tim više što promet nove tehnologije transporta znatno utiče na cenu robe, na lociranje pojedinih proizvodnih objekata s odrazom na normalno funkcionisanje ukupne društvene reprodukcije, na rentabilnost investicionih ulaganja te na nivo i strukturu međunarodne razmene.

Zbog toga promet robe treba posmatrati u sklopu svih međusobno zavisnih društveno-ekonomskih kategorija i činilaca politike zemlje, privrednog sistema, društvenih planova razvoja, plansko-tržišnih proporcija i instrumentarija regulative ponude i potražnje proizvodno-potrošnih dobara, sredstava za proizvodnju itd., što sve zajedno predodređuje, usmerava i kontinuirano obnavlja ukupnu društvenu reprodukciju. Sva ta kretanja potrebno je posmatrati, istraživati i optimalno usklađivati i povezivati sa savremenim kretanjima na svetskom tržištu materijalnih dobara gde se u poslednjih dvadesetak godina događaju velike i temeljite promene, tj. transformacije iz konvencionalnih u nove savremene transportne tehnologije.

Savremena industrijalizacija, ubrzani privredni rast, inteziviranje podele rada na unutrašnjem i međunarodnom tržištu, strukturne promene privrede u eri integracija, ne zahtevaju od prometnih sistema samo velike učinke nego i kvalitativno prilagođavanje tih učinaka savremenim promenama i sve intezivnijim i izoštrenijim zahtevima razvijenih svetskih tržišta. Te neminovne i savremene globalne tendencije tržišno-robne razmene koja je u poslednje vreme znatno povećana, jedino su našle svoje postupno razrešenje primenom savremenih transportnih (integralnih, multimodalnih i kombinovanih) integralnih sistema.

Prva glava ovog rada govori o osnovnim pojmovima, ciljevima i uslovima primene integralnih transportnih sistema. U drugoj glavi govori se o podelama i definicijama integralnih transportnih sistema. U glavama:tri, četiri, pet, šest i sedam naglasak je na konkretnim vidovima integralnih transportnih sistema (drumski, železnički, pomorski, rečni i vazdušni transport). U glavi osam reč je o kontejnerizaciji i lučkim kontejnerskim terminalima, dok su u glavi devet data završna razmatranja i zaključak.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Skripte

Komentari