Odlomak

Uvod
Ispitivanje metala ne vrši se samo radi utvrđivanja svojstava prilikom proizvodnje, ili prijema, već vrlo često i radi raznih ekspertiza u svrhu utvrđivanja načina upotrebe i odgovornosti koja nastaje usljed nesjelishodne upotrebe. U razvojnim centrima većih industrijskih preduzeća i naučno – istraživačkim institutima ispitivanja se vrše u cilju što potpunijeg upoznavanja svojstava metala, kao i u cilju poboljšanja tih svojstava, kako bi se dobili materijali za nove proizvode, odnosno nova područja primjene.
Značaj ispitivanja metala za razvoj tehnike i današnja dostignuća na polju gradnje aviona, automobila, željeznica, brodova, turbina, mlaznih motora, svemirskih letilica itd. svakako je izvanredno veliki.
Veoma rasprostranjena primjena metala kao gradivnih materijala pripisuje se prvenstveno njihovim izvanredo podesnim mehaničkim svojstvima – visokoj čvrstoći uz odgovarajuću sposobnost deformisanja. Određivanje ovih svojstava vrši se mehaničkim postupcima ispitivanja.
S obzirom na način dejstva sile, vrstu naprezanja i uslove pri kojima se ova svojstva određuju može se načiniti više podjela mehaničkih podjela.
Prema načini dejstva sile razlikuju se statička i dinamička ispitivanja. Pod statičkim ispitivanjima podrazumijevaju se ona koja se obavljaju pri mirnom dejstvu sile tako da napon postepeno raste, obično ne brže od 10 Mpa u sekundi. Kod dinamičkog ispitivanja sila djeluje udarom ili se učestano mijenja po određenom zakonu. Broj promjena opterećenja obično se kreće u granicama od 3 do 20.000 u minutu.
S obzirom na vrstu naprezanja razlikuju se ispitivanja zatezanjem, pritiskom, savijanjem, uvijanjem, smicanjem itd. uz mogućnost njihovog kombinovanja. Sva ova ispitivanja mogu se vršiti pri statičkom ili dinamičkom dejstvu sile tako da je moguće ostvariti dosta veliki broj raznih kombinacija.
Mehanička ispitivanja najčešće se vrše na sobnoj temperaturi, ali isto tako i na niskim, odnosno povišenim temperaturama.
Posebnu grupu čine tzv. tehnološka ispitivanja. Za razliku od mehaničkih ispitivanja pri kojima se određuju svojstva otpornosti, kod tehnoloških ispitivanja vrijednosti dejstvujućih sila nisu od interesa već se isključivo posmatra način deformisanja, odnosno oštećenja usled dejstva spoljnih sila.

 

 

 

 
Mehaničke osobine materijala

Delovi mašina i uređaja izloženi su u eksploatacionim uslovima različitim vrstama opterećenja, a ponekad i povišenim ili sniženim temperaturama ili pak korozionom dejstvu. Da bi se ustanovio “odgovor” materijala na razne uslove spoljnjeg opterećenja neophodna su laboratorijska ispitivanja, koja kad je reč o mehaničkim osobinama treba da budu maksimalno prilagođena realnim uslovima u kojima delovi rade. Testiranjem materijala ne dobijaju se samo podaci potrebni za projektovanje i konstrukciju delova mašina već i neke karakteristike koje se odnose na mogućnost prerade poluproizvoda u finalne proizvode. Jednom rečju mehaničke osobine metala obuhvataju svojstva otpornosti i svojstva deformacije. Vazne mehaničke osobine materija su: čvrstoca, tvrdoca, žilavost, zamor i puzanje.

 

 

 

 

 

Ispitivanje zatezanjem
Ispitivanje zatezanjem izvodi se na mašini za ispitivanje zatezanjem koja treba da obezbijedi ravnomjerno prenošenje sile na epruvetu uglavljenu u čeljusti mašine. Epruveta se u podužnom pravcu izlaže zateznim silama do prekida, pri čemu se na uređaju za registrovanje opterećenja prati tok promjene sile.
Ispitivanje zatezanjem ponekad se izvodi na gotovim elementima i djelovima konstrukcija, koji su pri eksploataciji izloženi zateznim naprezanjima, da bi im se ustanovila nosivost, odnosno sila potrebna da izazove prekid.
Po pravilu, naročito za tačnija ispitivanja, od materijala ili elemenata koji se ispituje, izrađuju se epruvete cilindričnog ili prizmatičnog oblika. Srednji dio epruvete ima manju površinu poprečnog presjeka od krajeva kako bi se osiguralo da prekid nastane u srednjem – mjernom dijelu.
Ispitivanje zatezanjem, u poređenju sa ostalim statičkim postupcima ispitivanja čvrstoće, pruža najpotpuniju sliku o mehaničkim svojstvima metala, pa se stoga najčešće primjenjuje. Ono se može izvoditi dok se potpuno ne iscrpi sposobnost deformisanja metala, pa se time mogu dobiti brojni podaci o svijstvima otpornosti, a istovremeno i karakteristični podaci za mogućnost deformisanja materijala.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Ispitivanje zatezanjem – Tehnologija materijala”

MrSteka94 says:

Mislim da bi treba li da stavite par seminarskih radova koji ne ulaze u srz neke tematike .

Komentari