Odlomak

Istorijski razvoj bezbednosnog menadžmenta

UVOD

Bezbednost kao bitna predpostavka uspešnog poslovanja bilo koje privredne ili druge organizacije dovela je do potrebe da se u mnogim preduzećima i državnim organima angažuju stručna lica-menadžeri za poslove bezbednosti. Paralelno sa tim, ukazala se i potreba za edukacijom tih kadrova, odnosno za sticanjem ekspertskih znanja koja su potrebna budućim menadžerima. Ova znanja se prvenstveno stiču u odgovarajućim školama preko realizacije njihovih nastavnih planova i programa.Specifična nastavno-programska orijentacija u toj oblasti podržana potrebnom stručnom literaturom, čini teotijsku osnovu za školovanje i usavršavanje budućih stručnjaka-menadžera bezbednosti.
4. ISTORIJSKI RAZVOJ BEZBEDNOSNOG MENADžMENTA

Istorijski razvoj bezbednosnog menadžmenta kao specifične ljudske delatnosti može se pouzdano pratiti i sagledati kroz nastanak i istorijski razvoj ljudske civilizacije. Naime, istorijski razvoj čoveka kao misaonog bića i njegovo izdvajanje iz životinjskog sveta, tesno su povezani sa njegovim radom u određenoj organizaciji društva. Tokom svoje istorije ljudi su se udruživali radi zajedničkog života i efikasnog obavljanja svoga rada, ali i radi zajedničke odbrane od neprijateljskih napada ili pljačkaških pohoda. Potreba za organizacijom zajedničkog rada javila se kada su ljudi počeli da se udružuju i razvijala se nastankom plemenske organizacije u praistoriji i kasnije znatno intenzivirala formiranjem prvih država. Potreba za organizacijom se naročito ispoljavala i razvijala nastankom vojske i drugih državnih organizacija sve do konstituisanja savremenih organizacionih i društvenih tvorevina nacionalnog ili međunarodnog karaktera.

Savremena antropologija predpostavlja da čovek živi na zemaljskoj kugli oko milion godina. Precizni analitičari su izračunali da je on najveći deo tog vremena proveo u starijem kamenom dobu, tzv. paleolitu. Ako vreme od milion godina svedemo na meru jednog sata, onda je čovek 55 minuta ili 11/12 čitavog ovog perioda proveo u paleolitu kao starijem kamenom dobu, nešto manje od 5 minuta čovek je proveo u neolitskoj kulturi mlađeg kamenog doba na pripitomljavanju divljih životinja, izradi prve primitivne grnčarije i upotrebi luka i srele. Vremensko razdoblje u kojem čovek danas pravi automobile i kompjutere- manje je od jedne sekunde.

Dakle, razvoj ljudske civilizacije tekao je sporim evolutivnim putem na kome je organizacija rada u ljudskim skupinama imala dominantnu, ali i presudnu ulogu. Bez obzira na oskudna arheološka i druga svedočanstva, može se predpostaviti da su prva čovekova druženja nastala u lovačkim skupinama neolitskog doba kada je u cilju savladavanja lovine trbalo međusobno udružiti sve raspoložive snage i sredstva primitivnog čoveka. To međusobno udruživanje i delovanje primitivnog čoveka u lovačkoj i skupljačkoj privredi bilo je imperativ opstanka i daljeg razvoja ljudskih skupina.Iako su to bili najprimitivniji oblici ljudske radne organizacije, lovačke skupine su imale svoja pravila ponašanja, pa je u njima i nastao prvi praistorijski oblik upravljanja drugim ljudima, odnosno njihovim postupcima.Tu zapravo i nalazimo prve tragove praistorijskog oblika menadžmenta.Naime, praistorijski ljudi su vodili nomadski način života i periodično su menjali svoja lovačka staništa. Njihovi međusobni odnosi u lovačkim skupinama, odnosno organizacijama bili su zasnovani na ravnopravnoj osnovi i međusobno uređenoj hijerarhiji. Tada nije bilo privatne svojine i njihova sva bogatstva sa nastanjenih prostora bila su zajedničko vlasništvo. Svi poslovi su se obavljali zajedničkim snagama, a ulov je deljen na jednake delove, bez obzira na individualni doprinos pojedinih članova u lovu. U to doba nije bilo ljudske dominacije niti bilo kakve klasne ili druge podvojenosti među ljudima, ali je postojao različit ugled pojedinih članova zajednice koji se zasnivao na individualnoj sposobnosti i boljem umeću u lovu ili boljem vršenju verskih obreda i ceremonija. Ko je želeo veće poštovanje u grupi, morao je da bude hrabriji i veštiji u nekim poslovima, kao i da se više žrtvuje za interese svoje zajednice

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari