Vođenje kao menadžment funkcija u hotelu “Zeleni vir”
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
Objavio alexandrofk 05. mart 2015. Prijavi dokument
Istorijski razvoj bezbednosnog menadžmenta
UVOD
Bezbednost kao bitna predpostavka uspešnog poslovanja bilo koje privredne ili druge organizacije dovela je do potrebe da se u mnogim preduzećima i državnim organima angažuju stručna lica-menadžeri za poslove bezbednosti. Paralelno sa tim, ukazala se i potreba za edukacijom tih kadrova, odnosno za sticanjem ekspertskih znanja koja su potrebna budućim menadžerima. Ova znanja se prvenstveno stiču u odgovarajućim školama preko realizacije njihovih nastavnih planova i programa.Specifična nastavno-programska orijentacija u toj oblasti podržana potrebnom stručnom literaturom, čini teotijsku osnovu za školovanje i usavršavanje budućih stručnjaka-menadžera bezbednosti.
4. ISTORIJSKI RAZVOJ BEZBEDNOSNOG MENADžMENTA
Istorijski razvoj bezbednosnog menadžmenta kao specifične ljudske delatnosti može se pouzdano pratiti i sagledati kroz nastanak i istorijski razvoj ljudske civilizacije. Naime, istorijski razvoj čoveka kao misaonog bića i njegovo izdvajanje iz životinjskog sveta, tesno su povezani sa njegovim radom u određenoj organizaciji društva. Tokom svoje istorije ljudi su se udruživali radi zajedničkog života i efikasnog obavljanja svoga rada, ali i radi zajedničke odbrane od neprijateljskih napada ili pljačkaških pohoda. Potreba za organizacijom zajedničkog rada javila se kada su ljudi počeli da se udružuju i razvijala se nastankom plemenske organizacije u praistoriji i kasnije znatno intenzivirala formiranjem prvih država. Potreba za organizacijom se naročito ispoljavala i razvijala nastankom vojske i drugih državnih organizacija sve do konstituisanja savremenih organizacionih i društvenih tvorevina nacionalnog ili međunarodnog karaktera.
Savremena antropologija predpostavlja da čovek živi na zemaljskoj kugli oko milion godina. Precizni analitičari su izračunali da je on najveći deo tog vremena proveo u starijem kamenom dobu, tzv. paleolitu. Ako vreme od milion godina svedemo na meru jednog sata, onda je čovek 55 minuta ili 11/12 čitavog ovog perioda proveo u paleolitu kao starijem kamenom dobu, nešto manje od 5 minuta čovek je proveo u neolitskoj kulturi mlađeg kamenog doba na pripitomljavanju divljih životinja, izradi prve primitivne grnčarije i upotrebi luka i srele. Vremensko razdoblje u kojem čovek danas pravi automobile i kompjutere- manje je od jedne sekunde.
Dakle, razvoj ljudske civilizacije tekao je sporim evolutivnim putem na kome je organizacija rada u ljudskim skupinama imala dominantnu, ali i presudnu ulogu. Bez obzira na oskudna arheološka i druga svedočanstva, može se predpostaviti da su prva čovekova druženja nastala u lovačkim skupinama neolitskog doba kada je u cilju savladavanja lovine trbalo međusobno udružiti sve raspoložive snage i sredstva primitivnog čoveka. To međusobno udruživanje i delovanje primitivnog čoveka u lovačkoj i skupljačkoj privredi bilo je imperativ opstanka i daljeg razvoja ljudskih skupina.Iako su to bili najprimitivniji oblici ljudske radne organizacije, lovačke skupine su imale svoja pravila ponašanja, pa je u njima i nastao prvi praistorijski oblik upravljanja drugim ljudima, odnosno njihovim postupcima.Tu zapravo i nalazimo prve tragove praistorijskog oblika menadžmenta.Naime, praistorijski ljudi su vodili nomadski način života i periodično su menjali svoja lovačka staništa. Njihovi međusobni odnosi u lovačkim skupinama, odnosno organizacijama bili su zasnovani na ravnopravnoj osnovi i međusobno uređenoj hijerarhiji. Tada nije bilo privatne svojine i njihova sva bogatstva sa nastanjenih prostora bila su zajedničko vlasništvo. Svi poslovi su se obavljali zajedničkim snagama, a ulov je deljen na jednake delove, bez obzira na individualni doprinos pojedinih članova u lovu. U to doba nije bilo ljudske dominacije niti bilo kakve klasne ili druge podvojenosti među ljudima, ali je postojao različit ugled pojedinih članova zajednice koji se zasnivao na individualnoj sposobnosti i boljem umeću u lovu ili boljem vršenju verskih obreda i ceremonija. Ko je želeo veće poštovanje u grupi, morao je da bude hrabriji i veštiji u nekim poslovima, kao i da se više žrtvuje za interese svoje zajednice
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.