UNIVERZITET U TRAVNIKU
Pravni fakultet
Poslovno pravo
IZVORI UNIJSKOG PRAVA
Seminarski rad
Kandidat:
Mentor:
Sanja Gerbez
Prof.dr.__________
Kiseljak, februar 2019. godine
4
2.PRAVNA STRUKTURA EUROPSKE UNIJE
Pravna struktura Europske unije ne pripada niti u jednu tradicionalnu pravnu kategoriju. Ona
je jedinstvena i njezin se sustav donošenja odluka posljednjih 60-ak godina neprestano
razvijao. „Primarno” i „sekundarno” zakonodavstvo rezultat su odluka koje donose Vijeće
(koje predstavlja države članice), Europski parlament (koji predstavlja građane) i Europska
komisija (politički neovisno tijelo koje zastupa zajedničke europske interese). Ulogu u tome
igraju i ostale institucije i tijela.
Prikaz pravne strukture EU u tri stupa
Zakonodavstvo EU objavljuje se u Službenom listu (SL) (engl. Official Journal, OJ), koji je
prvi glavni izvor o zakonodavstvu i aktivnostima svih institucija i agencija Europske unije.
Teško je definirati cjelokupnu pravnu stečevinu jer ona obuhvaća cijeli pravni poredak EU i
čini oko 100.000 stranica teksta objavljenih u Službenom listu. Nove države članice u cijelosti
moraju prihvatiti pravnu stečevinu Unije. Ona obuhvaća sve ugovore o EU/EZ, cjelokupno
sekundarno zakonodavstvo koje je danas na snazi, sve međunarodne ugovore koje sklapa EZ,
sve presude suda EZ-a, kao i neobvezujuće propise (engl. soft law). Takozvani soft law
5
osnova je za usmjeravanje i razumijevanje pravnih akata, ali nije pravno obvezujući. Sud se
može njime koristiti za tumačenje pravno obvezujućih izvora prava.
1
Prilikom usklađivanja zakonodavstva zemlje kandidatkinje s pravnom stečevinom naglasak
treba biti na primarnom pravu (ugovorima), međunarodnim ugovorima i sekundarnom pravu,
dok su sudske presude i tzv. soft law važni u onoj mjeri u kojoj tumače prve tri kategorije
pravne stečevine. Svaka država koja želi postati članicom Unije do ulaska u Uniju mora
preuzeti cijelu njezinu pravnu stečevinu i biti sposobna za njezinu učinkovitu primjenu.
PRIMARNI IZVORI - osnivački ugovori + akti doneseni izravno od država
članica
SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donose institucije EU (uredbe, direktive,
odluke,preporuke i mišljenja)
Međunarodni ugovori koje sklapa EU
Sudska praksa Suda EU
Opća načela prava
PRAVNA STRUKTURA EU-a pravna stečevina „acquis”
2.1.Primarni izvori
Zbog katastrofalnih posljedica Drugog svjetskog rata i stalne opasnosti od sukoba Istoka i
Zapada, pomirenje Francuske i Njemačke postalo je apsolutni prioritet. Zajedničko
upravljanje industrijom ugljena i čelika, koje je šest europskih zemalja uspostavilo Pariškim
ugovorom 1951. godine, predstavljalo je prvi korak prema europskoj integraciji. Ugovori iz
Rima iz 1957. učvrstili su i temelje te integracije i ideju o zajedničkoj budućnosti šest
europskih zemalja.
Pravni akti Unije nabrojani su u članku 288. UFEU-a. Riječ je o sljedećim aktima:
-
uredbama,
-
direktivama,
-
odlukama,
1
Omejec, J., (2008.) Vijeće Europe i Europska unija, Institucionalni i pravni okvir, Novi informator,
Zagreb.str.99
7
Ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku
energiju (EZAE, poznata pod imenom „Euratom”), odnosno Ugovori iz Rima, potpisani su
25. ožujka 1957., a stupili su na snagu 1. siječnja 1958. godine. Za razliku od Ugovora o
EZUČ-u, Rimski ugovori sklopljeni su „na neograničeno vrijeme” (članak 240. Ugovora o
EEZ-u i članak 208. Ugovora o Euratomu), što im je dalo gotovo ustavni status.
Šest zemalja osnivačica bile su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i
Njemačka.
2.1.1.Ciljevi
Začetnici EZUČ-a zamislili su osnivanje te zajednice kao prvi korak na putu koji će dovesti
do stvaranja „europske federacije”. Zajedničko tržište ugljena i čelika trebalo je omogućiti da
se iskuša formula koja bi se kasnije mogla postepeno proširiti na druga gospodarska područja
kako bi se na koncu došlo do političke Europe.
Cilj Europske ekonomske zajednice bio je uspostava zajedničkog tržišta zasnovanog na četiri
slobode: slobodnom kretanju robe, osoba, kapitala i usluga. Cilj Euratoma bio je koordiniranje
opskrbe fisibilnim materijalima i programa istraživanja koje su države već pokrenule ili su ih
namjeravale pokrenuti u svrhu miroljubive uporabe nuklearne energije. Preambule triju
ugovora pokazuju jedinstvo nadahnuća s kojim se pristupalo stvaranju Zajednica, a to je
uvjerenje da se europske države moraju angažirati u stvaranju zajedničke sudbine jer će samo
tako moći određivati vlastitu budućnost.
2.1.2.Temeljna načela
Europske zajednice (EZUČ, EEZ i Euratom) nastale su iz postepenog razvoja europske ideje,
neodvojive od događaja koji su potresli europski kontinent. Odmah nakon Drugog svjetskog
rata bila je potrebna reorganizacija osnovnih industrija, posebno crne metalurgije. Budućnost
Europe, kojoj je prijetio sukob Istoka i Zapada, ovisila je o francusko-njemačkom pomirenju.
Poziv koji je 9. svibnja 1950. uputio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman
može se smatrati ishodišnom točkom Europe kao zajednice. Izbor ugljena i čelika u to je doba
imao veliku simboličku vrijednost. Naime, početkom 1950-ih godina ugljenokopi i crna
metalurgija predstavljali su osnovnu industriju, temelj moći država. Osim očiglednog
ekonomskog interesa, zajedničko korištenje francuskih i njemačkih komplementarnih resursa
