Jonizujuće zracenje
Pod joniziraćim zračenjem podrazumjeva se ono zračenje koje ima dosta energije da razbije neutralne molekule u elektronski nabijene čestice-jone. U jonizirajuće zračenje ubrajaju se od elektromagnetskih zračenja: X- i gama zraci, a od korpuskularnih zračenja sve čestice koje imaju dosta veliku kinetičku energiju, odnosno brzinu: elektroni (beta-zračenje), pozitroni, protoni, deuteroni, alfa čestice i neutroni. Pri prolasku jonizirajućeg zračenja kroz žive organizme mogu nastati promjene u vidu somatskih ili genetskih oštećenja. Oštećenje oranizma nastaje direktnom interakcijom jonizirajućeg zračenja sa molekulama ćelije, pri čemu dolazi do jonizacije molekula. Kao posljedica jonizacije u ćeliji se javljaju izmijenjeni biohemijski procesi koji narušavaju normalan rad i funkciju ćelije. Od svih molekula na zračenje je najosjetljivija deoksiribonukleinska kiselina, DNA.
Jonizirajuće zračenje se u medicini koristi u dijagnostičkoj radiologiji, nuklearnoj medicini i radioterapiji. Moderna dijagnostička radiologija osigurava bržu i precizniju dijagnozu i omogućava monitoring velikog broja oboljenja.
Više u Seminarski radovi
Cloud-orijentisani servisi i usluge
- Informacione tehnologije
- Beogradska poslovna škola Visoka škola strukovnih studija
- 14 stranica
Akcionarsko društvo
- Bankarstvo
- ALFA UNIVERZITET - Fakultet za ekonomiju i političke nauke · Beograd
- 14 stranica
Teorijske osnove fizičkog vaspitanja
- Teorija Fizickog SPorta
- 8 stranica