Kapitalisanje i diskontovanje novca

UVOD
Jedan od osnovnih koncepata u finansijskoj analizi je vremenska vrijednost novca. Novac ima vremensku vrijednost po kojoj određenu količinu novca vrednujemo tim više što je ranije primimo (manju količinu novca danas možemo smatrati ekvivalentnom sa većom količinom koju dobijemo u budućnosti). Zato postoji mogućnost ulaganja novca uz neku kamatnu stopu. Kamatne stope predstavljaju osnovne cjenovne paramete na finansijskim tržištima. One utiču na kretanja cijena svih finansijskih instrumenata i funkcionisanje svih segmenata finansijskih tržišta.

 
KAMATNE STOPE
Kamatna stopaje stopa prinosa na investiciju u finansijski instrument do njegovog dospjeća; naziva se i godišnja stopa prinosa do dospjeća. Izražava se kao procenat prinosa na godišnjem nivou.
Kamataje novčani ekvivalent kamatne stope i izražava se u jedinicama određene valute.
Kamatna stopa je diskontna stopa po kojoj se buduća vrijednost izjednačava sa sadašnjom vrednošću. Buduća vrijednost je jednaka svim isplatama koje će se desiti po osnovu finansijskog instrumenta u budućnosti.U zavisnosti od vrste finansijskog instrumenta imaćemo različite buduće isplate, sa različitom dinamikom isplata, ali za sve važi da njihova kamatna stopa predstavlja diskontnu stopu po kojoj se buduća vrijednost isplata izjednačava sa sadašnjom vrednošću.
Kod anuitetskog zajma davalac zajma prima, u redovnim intervalima do dospjeća, uplate uzimaoca zajma koje sadrže i kamatu i glavnicu, tako da se zadnjom ratom izmiruje dug u celini (sa fiksnim, progresivnim ili degresivnim ratama i različitom dinamikom isplata (grejs period)).
Kuponska obveznica obavezuje na isplatu kamate (najčešće u redovnim intervalima od pola godine) u formi naplate kupona o roku dospjeća kupona, i nominalne vrijednosti obveznice koja se najčešće isplaćuje uz poslednji kupon.
Bezkuponske obveznice se u trenutku emisije prodaju ispod nominalne vrijednosti koja se plaća o roku dospjeća, zajedno sa kamatom.
Po teoriji raspoloživih viškova, nivo kamatnih stopa se formira na osnovu ponude i tražnje raspoloživih viškova finansijskih sredstava. Suficitarni i deficitarni sektor čine domaćinstva, preduzeća, država i stranci, ali su im učešća u strukturi različita.
Ponuda raspoloživih viškova finansijskih sredstava (domaćinstva, rijetko država i preduzeća, stranci u zemljama sa negativnim trgovinskim bilansom u razmjeni sa inostranstvom) zavisi od:

• nivoa bogatstva (direktna veza)
• očekivanog prinosa (direktna)
• rizika držanja i ulaganja (inverzna)
• likvidnosti uloženih sredstava (direktna)