Odlomak

Kiseonik je hemijski element koji se označava simbolom O i ima atomski broj 8. U periodnom sistemu nalazi se u šestoj glavnoj grupi, odnosno pripada halkogenim nemetalima. On je najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori sa udelom od 48,9% do 49,4% odnosno oko 30% po masenom udelu, po čemu je posle gvožđa drugi po rasprostranjenosti. Takođe čini i 20,8% Zemljine atmosfere. U elementarnom obliku kiseonik se pretežno javlja kao kovalentni homodimer, tj. kao jedinjenje iz dva atoma sumarne formule〖 O〗_2, što označava molekularni kiseonik, dioksigen ili dikiseonik. On je bezbojan gas bez mirisa i ukusa, a u čistom vazduhu je zastupljen sa oko 20,942%. Neophodan je za sagorevanje i koroziju. Potreban je za život gotovo svih živih bića na Zemlji. Stvaraju ga biljke u procesu fotosinteze, ali ga i same troše za disanje, mada u manjoj meri odnosu na količinu koju proizvode fotosintezom. Za disanje biljke uzimaju kiseonik direktno iz vazduha ili resorpcijom iz vode (rastvoreni kiseonik). U visokim koncentracijama kiseonik je za većinu živih bića otrovan. Metastabilni, vrlo reaktivni alotropni oblik kiseonika sa tri atoma kiseonika O_3 naziva se ozon.
Švedsko-nemački hemičar Karl Vilhelm Šile 1774. i engleski hemičar Džozef Pristli 1771, nezavisno jedan od drugog, otkrili su i izolovali kiseonik u sklopu proučavanja procesa sagorevanja. Od kamenog doba do srednjeg veka, vatra je za ljude bila vrlo značajna, kao dar neba. Preko pojave vatre nastala su različita verovanja počev od prirodnjačkih antičkih filozofa do alhemičara.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 14 stranica
  • Hemija -
  • Školska godina: -
  • Seminarski radovi, Skripte, Hemija
  • Srbija,  Prokuplje,  Visoka poljoprivredno prehrambena škola strukovnih studija u Prokuplju  

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari