Tema:

 Knjiženje uplata javnih prihoda

background image

4

Danas, razvojem modernih funkcija države i čestih potreba, specifične 

intervencije u privredi, ovakvi oblici prihoda sve više se afirmišu u ukupnim 
prihodima, posebno javni dug. Vanredni prihodi će se prestati firmirati kada 
nestane razloga zbog kojih se formiraju.

Prema 

metodu sticanja prava  na javne prihode

, u odnosu na nosioce dohotka 

i obveznika, jevni prihodi se dele na:

Originarni prihodi

 (ili izvorni prihodi) su oni koje država ostvaruje svojom 

privrednom aktivnošću. Uglavnom su to prihodi od državnih prduzeća i drugih 
oblika državne aktivnosti. Država se javlja kao privredni subjekt koji organizuje 
preces proizvodnje, promet i dr. Preko državnih preduzeća, a prohod, ostvaren 
njihoom aktivnošću spada u originarni preihod.

Derivatni (izvedeni) prihodi

 se uglavnom prikupljaju na bazi finansijskog 

suvereniteta, te po tome imaju prinudni karakter. Derivatni ili izvedeni su zbog 
toga što ih država izvodi iz ostvarenog dohotka pravnih ili fizičkih osoba.

Osnovni oblici ovog prihoda su: 

porezi

doprinosi

takse

Prema 

karakteru vlasti i odnosa

 u kojima se sa jedne strane pojavljuje država, 

a sa druge strane fizička ili pravna lica jeste podela prihoda na:

Javno-pravni

 su takvi prihodi kojhe država, putem svog finansijskog 

suvereniteta, ubiira iz dohotka, odnosno iz drugih oblika imovine na osnovu 
vlasnštva nad preduzećima ( državna svojina i državna preduzeća). Tu država, 
učestvuje u ostvarivanju prihoda pre svega preko vlasništva.

Jedna od osnovnih podela prihoda jeste podela 

na prihode od stanovništva i 

privatnih lica

, a ona zavisi pre svega od kojeg se subjekta u privredi ubira javni 

prihod.

Prihodi od stanovništva

 potiču od dohotka ili od drugih imovina građana. To 

su razni oblico poreza, taksa, doprinosa, koji obavezno plaćaju fizičke osobe, 
odnosno koje su na  to dobrovoljno pristale. 

5

Prihod od pravnih osoba

 ( privrednih i drugih pravnih osoba) su prihodi koje 

država ostvaruje od privrednih i drugih subjekta u obliku poreza, doprinosa, taksa, 
carina i slično.

U formiranju i ponašanju javnih prihoda od velikog značaja nije samo njihova 

visina, već i struktura po subjektima koji ih formiraju. U državama sa državnom i 
društvenom svojinom sredstava proizvodnje dominirajući oblikm su prihodi od 
pravnih osoba.

Parafiskalni prihodi

 su specijani oblik javnih prihoda koji nisu namenjeni 

potrebama budžeta, već neposrednom podmirivanju određenih društvenih potreba.

Ovaj oblik kao izvanbudžetski ne potpada pod direktno regulisanje od strane 

lokalnih organa države. Parafiskalni prihodi se javljaju paralelno sa fiskalnim, 
gotovo isti su im izvori, efekti u privredi, samo što imaju sprecifične namene.

Karekteristike i vrste javnih prihoda

U osnovne oblike državnih ili javnih prihoda spadaju: porezi,carine, doprinosi, 

takse, parafiskaliteti. Jedna od osnovnih karakteristikagotovo svih oblika prihoda 
jeste 

obaveznost

  koju utvrđuje država, odnosno uža javno-privatna tela.

Druga karakteristika im je čisto ekonomska, ne podležu zakonima tržišta, 

odnosno igri ponude i tražnje. NJih u osnovi utvrđuju organi javno-pravnog tela, 
zbog čega imaju javno-pravni karakter.

Fiskalni prihodi

 služe za finansiranje državnih potreba ( pokriće javnih 

rashoda) koje javna vlast čini u vršenju svojih funkcija.

Principi korišćenja i efekti sredstava se znatno razčlikuju od proncipa 

reprodukcije sredstava privrednih subjekata.tok cirkulacije i povraćaja (kružno 
kretanje sredstava) uglavnom ne postoji osim kada se radi o prihodima iz 
neposredo proizvodne funkcije države (originarni javni prihodi).

U našem finansijskom sistemu javnog finansiranja u formiranju državnih 

sredstava možemo istaći nakoliko osnovnih karakteristika u opštem ponašanju:

1. brži rast državnih prihoda od rasta nacionalnog dohotka privrede u 

dugoročnom periodu

background image

7

odobrenje na individualnim računima obveznika javnih prihoda u iznosima koji su 
pojedinačno iskazani u dnevniku blagajne. 

     1)   a)
               01001      blagajna- obveznik je uplatio novac u blagajni
                               2100 
          b)
               01000      BANKA- novac je iz blagajne prenet na račun banke
                               01001

   Naplata se kniži kao zaduženje klase „0“ a odobrenje klase „2“. 

   Knjiženje izvoda o izvršenoj uplati naplaćenih javnih prihoda preko blagajne 

na odgovarajući račun banke u GK vrši se tako što se za ukupan iznos zadužuje 
odgovarajući račun novčanog prometa banke u klasi „0“, a odobrava račun 
blagajne po osnovu kojeg je izvršena uplata. 

               01000      banka                              }izvod o izvršenoj uplati

                                01001 blagajna 

   Uplata javnih prihoda izvršena preko nosioca platnog prometa knjiži se u 

glavnoj knjizi tako što se za ukupan iznos po izvodu zadužuje račun novčanog 
prometa banke u klasi „0“, a odobrava odgovarajućem računu obveznika javnih 
prihoda u klasi „2“.

   Istovremeno se sprovodi knjiženje na individualnim (matičnim) računima 

obveznika na potražnoj strani u klasi „2“ na osnovu priloga o izvršenim 
pojedinačnim uplatama koje čine sastavni deo izvoda. 

   21400        porez na imovinu                                 15.000

        11400   porez na imovinu na poljoprivredno                        15.000

  - za izvršeno zaduženje poreza na imovinu

   01400        banka                                                   15.000

        21400   porez na imovinu                                                     15.000

  - za izvršenu uplatu

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti