Odlomak

Kratkorocni izvori finansiranja

Upravljanje novcanim sredstvima u preduzecu pociva na nacelu rentabilnosti i na nacelu likvidnosti preduzeca. S obzirom na znacaj i jednog i drugog nacela, preduzece treba da pronade najpovoljniju kombinaciju za održavanje svoje likvidnosti uz istovremeno ostvarivanje i rentabilnosti u svom poslovanju i za ostvarenje oba nacela preduzece ima podjednak interes jer oba mogu stimulativno delovati na tok poslovanja preduzeca.
Do sadašnja prakticna iskustva ukazuju na to da i u najlikvidnijim i najrentabilnijim preduzecima cesto nedostajunovcana sredstva. U takvim slucajevima menadžment preduzeca je u obavezi da pronade nove izvore novcanih sredstava, u što kracem roku, uz što povoljniju cenu kapitala (kamatu)

 

 

 

 
KRATKOROCNI IZVORI FINANSIRANJA
UKALKULISANE OBAVEZE

Ukalkulisane obaveze predstavljaju akumulirane troškove preduzeca koji se jedan vremenski period ne placaju. Najveci deo tih akumuliranih troškova (obaveza) proizilazi iz zarada radnika i placenih poreza i doprinosa. Ukoliko se racionalno isplacuju (u dužem vremenskom intervalu) one mogu biti besplatan izvor kratkorocnog finansiranja preduzeca. Primera radi, ukoliko akcionarsko društvo ’’Veterinarski zavod’’ iz Subotice isplacuje zarade dvonedeljno u približno istom bruto iznosu od po 200.000 din (150.000 din neto iznos zarada i 50.000 iznos doprinosa) uz pomoc poslovne banke ’’Vojvodanska banka’’ a.d. Novi Sad, Glavne filijale Subotica, uz kamatu od 12% na godišnjem nivou, a ima objektivnu moghucnost da isplatu izvrši na kraju meseca u bruto iznosu od 400.000 din, postavlja se pitanje, šta je sa finansijskog stanovišta za preduzece povoljnije. Pri dvonedeljnom nacinu isplata zarada preduzece ’’Veterinarski zavod’’ iz Subotice, imace likvidni odliv putem ukalkulisanih obaveza od 50.000 din, a na ime zarada likvidni iznos odliva sredstava od 150.000 din (50.000 + 150.000 din). Opredeljenjem menadžmenta preduzecca, da se zarade isplacuju jednom mesecnom stvorice se besplatni kratkorocni izvori koji se mogu upotrebiti za finansiranje proizvodnje. Godišnje uštede pri promeni intervala isplate neto zarada (jednom umesto dva puta mesecno) iznosice 200.000 din (za pola meseca jer se na kraju meseca svakako isplacuje svih 200.000 din). S obzirom da su uštede 15- esto dnevne, nužno je doticni iznos pomnožiti sa 6 meseci (kao da je pun mesecni iznos uštega) što godišnje iznosi 1.200.000 din (200.000 din x 15 dana x 12 meseci).
Zbog ušteda u isplati ukalkulisanih obaveza (poreza i doprinosa) na isti iznos od 200.000 din (odnos neto zarade i ukalkulisanih obaveza 1:0,7) za isti vremenski period (kao u prethodnom slucaju) godišnje uštede iznosile bi 1.200.000 din.
Ako se pretpostavi da je doticno preduzece upravo ovaj iznos neto zarada i ukalkulisanih obaveza kreditno obezbedivalo po godišnjoj stopi od 12%, tada su prisutne uštede i po ovom osnovu od 144.000 din (1,200.000 din x 12%). Dakle, pravilnim upravljanjem ukalkulisanim obavezama, ukupne uštede za doticno preduzece iznose 1,344.000 din (1,200.000 din zarade i ukalkulisanih obaveza + 144.000 din kamater na kreditna sredstva).
Napred navedene uštede po osnovu ukalkulisanih obaveza na ime zarada posebno ce se akumulirati (povecati) ukoliko se od strane fiskalne – poreske politike poveca procenat izdvajanja za poreze i doprinose. Menadžment preduzeca istovremeno treba da vodi racuna o optimalnom roku odlaganja isplata zarada, jer svako predugo odlaganja (bez obzira na finansijske efekte preduzeca) može proizvesti kontra efekat na radni moral zaposlenih. Placanje raznih zakupnina (koje imaju karakter ukalkulisanih obaveza) u dužem vremenu takode može imati pozitivnih finansijskih efekata na rezultat preduzeca. Dakle, sve raspoložive oblike obaveza, preduzece treba da koristi, ekonomski posmatrano, razumno u cilju sopstvenog finansiranja, uz što manje kreditno zaduživanje i moguce produženje roka njihovog likvidnog izmirenja. Poreske uštede u razvijenim zemljama tržišnog tipa privredivanja imaju posebnu stimulaciju za onj menadžment preduzeca koji doticne obaveze uspe svesti na zakonski minimum. Interes je i menadžmenta i vlasnika kapitala da se poreske obaveze svedu na zakonski minimum u momentu likvidnog placanja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari