UNIVERZITET U NOVOM SADU

EKONOMSKI FAKULTET U SUBOTICI

KREATIVNA KLIMA U UNICREDIT BANCI

Predmet

STRATEGIJSKI MENADŽMENT BANAKA

MENTOR:

STUDENT:

Prof. dr Dušan Bobera

           Milan Perišić

Doc. dr Nemanja Berber

RIR512/18

Novi Sad, april 2019. godina

SADRŽAJ

1. UVOD

2.

TEORIJSKA OSNOVA ISTRAŽIVANJA

 – ANALIZA LITERATURE KOJA SE 

ODNOSI NA UTVRĐENU TEMU ISTRAŽIVAČKOG RADA

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

3.1. Opis upitnika i procedure istraživanja
3.2. Prikaz uzorka na kojem je vršeno istraživanje
3.3. Karakteristike preduzeća (banke) na kojem je vršeno istraživanje

3.3.1. način osnivanja i istorijat 
3.3.2. imovina i vlasništvo
3.3.3. model organizacione strukture 
3.3.4. veličina
3.3.5. finansijsko stanje – racio analiza finansijskih izveštaja
3.3.6. strategija i tehnologija – misija, vizija, SWOT analiza
3.3.7. okruženje – PEST(PESTLE) analiza

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

5. DISKUSIJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA

6. ZAKLJUČAK

7. LITERATURA

background image

2. TEORIJSKA OSNOVA ISTRAŽIVANJA

2.1. Pojam kreativnosti u bankama

Bankarski poslovi stariji s više od 3000 godina, a značajan razvoj  bankarskih poslova 
dešava se u doba Vavilona sa pojavom prvih privatne kuće koje su vodile poslove 
„tezaurisanja“ – povlačenjem robe (novca) iz prometa. Bankarstvo kakvo poznajemo 
danas javlja se u toku XVIII i XIX veka kada su osnovane velike bankarske institucije. 
Danas da bi banke opstale u surovoj utakmici sa konkurencijom moraju da preduzmu 
neke druge mere „neuopičanene“ za tradicionalne bankarske poslove. Te mere tiču se 
prevashodno   bankarskih   menadžera   koju   imaju   zadatak   da   planiraju   inovacije   i 
podstaknu   kreativnost   svojih   zaposlenih.   Kreativnost   je   pojam   koji   se   vezuje   za 
ponašanje ranika. Koren inovacije u bankama nalazi se u prirodi kreativnog procesa i 
kreativnih pojedinaca.

Modeli   organizacionog   ponašanja   predstavljaju   percepcije   radnog   okruženja,   što   se 
može tumačiti kao organizaciona klima (West & Richter, 2009, p. 213). Individualna 
percepcija radnog okruženja najčešće se naziva psihološkom klimom, a podignuta na 
grupni   ili   organizacioni   nivo   označava   se   kao   organizaciona   klima.   Organizaciona 
klima je faktor koji predviđa inovaciju u organizacijama. Koje su vrednosti, stavovi i 
značenja   karakteristični   za   kulturu   i   klimu   inovativnih   organizacija?   Na   koji   način 
kultura i klima utiču na kreativnost zaposlenih? Razumevanje organizacione kulture ili 
klime   koja   unapređuje   kreativnost   i   inovaciju   zahteva   razmatranje   efekata 
odgovarajućeg liderskog stila.

 

Kreativne, inovativne organizacije su mesta u kojima se 

dele   verovanja   među   članovima   o   privlačnoj   viziji   koju   organizacija   pokušava   da 
dosegne.   U   njima   postoji   visok   nivo   interakcije,   diskusije   i   konstruktuvnih   debata. 
Poverenje, saradnja i osećaj interpersonalne sigurnosti karakterišu odnose unutar njih. 
Članovi organizacije, pogotovo oni na višim pozicijama, pozitivni su i otvoreni prema 
idejama   članova,   omogućavajući   im   ohrabrenje   i   resurse   za   inovaciju.   Ovakve 
organizacije posluju u situacijama koje od njih zahtevaju odgovore na visoke zahteve – 
pod snažnim spoljašnjim pritiscima, ali članovi na to gledaju pozitivno, poput izazova. 
Kvalitet   kreativnog   rada   zaposlenih   i   grupa   je   duboko   umrežen   u   celokupnu 
organizacionu   kulturu.   Još   jedna   od   uloga   kreativnih   lidera   jeste   da   unapređuje 
generalnu kulturu inovativnosti. “Tereza Amabile govorila je o neuspehu previsokih 
ciljeva i isticala je da organizaciona kultura koja previše naglašava postizanje rezultata 
stvara klimu straha i nespremnosti da se rizikuje

1

Multinacionalne   kompanije   bile   su   među   prvima   koje   su   se   suočile   sa   izazovom 
inoviranja (Vhitlei, Cene Bavec), posebno kompanije koje su koristile svoje firme ćerke 
širom sveta kao važan izvor inovacija. Ističući značaj inovacija za preduzeće,autor je 
formulisao čuvenu tezu po kojoj je poznat u literaturi: “Ne inovirati znači umreti.”

2

.  

Dok kreativnost predstavlja potproces organizacione inovacije, inovacija je potproces 
organizacione   promene.   Kreativnost   utiče   na   stvaranje   i   usvajanje   inovacije.   “Kao 

1

 Organizaciona kultura i klima kao preduslovi inovacije u organizacijama – Škola biznisa broj 02/2017 

str 110

2

 Freeman,Christopher. 

Economics of Industrial  Innovation

, 3rd Revised Edition. Routledge,1997

proces, promena se javlja kada ljudi ili organizacije prevaziđu stara ponašanja i metode 
funkcionisanja i usmere se ka novim ponašanjima. Suštinski, taj proces se odnosi na 
promenu   trenutnog   stanja   i   usmeravanje   ka   budućim   ponašanjima   koja   mogu   biti 
posledica usvajanja inovacije.”  

3

  Kreativni pojedinci žele da se osećaju slobodnim od 

pretnji i pritisaka, kao i da rade u okruženju koje ih podržava. “U stvarnosti, kultura 
zavisi od kultivisanja tri procesa koji su međusobno povezani, smatra Robinson (2011). 
Prva je imaginacija, odnosno sposobnost prizivanja u misli događaja i ideja koje nisu 
prisutne   u   realnosti.   Druga   je   kreativnost,   koju   definišemo   kao   proces   shvatanja 
originalnih ideja koje imaju vrednost. Treća je inovacija, koja se tumači kao proces 
pretvaranja   originalnih   ideja  u   stvarnost.”  

4

  Kreativnost  se  posmatra   kao   “stvaranje 

novih i korisnih ideja od pojedinaca ili malih grupa pojedinaca koji zajednički rade”, 
dok   je   inovacija   „uspešna   implementacija   kreativnih   ideja   unutar   organizacije 
(Amabile, 1988, p. 126).”

5

  Kreativnost pojedinaca i timova, ipak, predstavlja početnu 

tačku za inovaciju, stoga kreativnost predstavlja neophodan, ali ne i dovoljan razlog 
pojavljivanja inovacije.

U pregledu kreativnosti i onoga šta ona podrazumeva, Rhodes (1961) opisuje četiri 
teme:   “karakteristike   za   ličnu   kreativnost   (npr.   radoznalost   i   otvorenost),   kreativni 
proces (npr. pravilno definisanje problema ili mogućnosti), ishodi ili proizvod (npr. 
fokusiranje na potrebe klijenata, donatora i krajnjih korisnika), kontekst ili klimu (npr. 
radno mesto koje podstiče kreativnost pojedinca, grupe i organizacije).”

6

Na   organizacionom   nivou,   kreativnost   je   višedimenzionalni   konstrukt   i   uključuje 
interakcije pojedinaca, grupa i same organizacije. Ponekad podseća na eksperiment u 
teoriji haosa. Kreativnost je bila osobina pojedinca, ali pravi plod kreativnosti najbolje 
se vidi kroz transformaciju te individualne „iskre“ u inovaciju organizacije da bi se 
stvorila veća vrednost za celo društvo.

3

 Damanpour, F., & Aravind, D. (2012). Organizational structure and innovation revisited: From organic 

to ambidextrous structure. In Mumford, M. D. (Ed.) Handbook of organizational creativity (479-509). 
Academic Press. str

4

 skola biznisa str113 

5

 Amabile, T. M. (1998). A model of creativity and innovation in organization. In L.L. Cummings, & 

B.M. Staw (Eds.), Research in Organizational Behavior (123-167). Greenwich, CT: JAI Press 126 str p

6

 Int. J. Business Innovation and Research, Vol. 6, No. 2, 2012, Creative climate: a critical success factor 

for 21st century organizations, Hilton Barrett, Joseph L. Balloun, Art Weinstein, str. 202-219 str. 206

background image

razlike između organizacione klime i kulture naučnici Denison (1996), Gerber (2003) i 
Moran   i   Volkwein   (1992)   su   izveli   sledeće   zaključke:   „ogranizaciona   kultura   vodi 
poreklo iz antropologije, usmerena na analizu osnovnih, ukorenjenih simbola, mitova i 
rituala, izuzetno trajna karakteristika organizacije, relativno je nevidljiva i povezana sa 
delom uma ispod nivoa neposredne svesnosti pojedinca, sporo se razvija i teško menja, 
manifestuje se kroz kolektivne karakteristike, koristi se kvalitativna metodologija.“

11

Pitanje koje se postavlja kod kreativnosti zaposlenih je: „Kako u kreativnom procesu 
možemo računati na različite nivoe kreativnosti (od visoko kreativnog do minimalno 
kreativnog)?“

12

  Prvi odgovor je da kreativni proces vodi do eminentnog rada, a drugi 

odgovor je da kreativni proces vodi do više „svakodnevnih“ nivoa kreativnosti. Treći 
odgovor je da ne postoji specifična procesna razlika između kreativnog i nekreativnog 
rada. Isti niz misli i postupaka može dovesti do manje-više kreativnih ili nekreativnih 
ishoda. Ono što je važno za kreativni rad je kvalitet znanje koji se koristi u svakom delu 
procesa.

U   skladu   sa   Vest   modelom

13

  (1990)   kreativnost   ima   četiri   skale   podeljene   u   13 

podskala: 

1. Vizija (percipiranu vrednost, postignuće i zajedništvo),
2. Participativna   bezbednost   (razmena   informacija,   jasnoća   informacija, 

bezbednost, uticaja i frekvencija interakcije), 

3. Orijentacija zadatka (izvrsnost, ideje, podrška)
4. Podrška inovacijama (artikulisana podrške i poverenje).

„Da bi se obezbedila odgovarajuća klima za kreativnost, menadžment treba da osigura 
da   zaposleni   smatraju   sebe   smatraju   za   stimulanse   životne   sredine   organizacije.“

14 

Naučnik Daniel Couger kaže da postoji šest skala koje stimulišu kreativnost:

1. Sloboda (sloboda u odlučivanju šta raditi u svom radu ili kako to učiniti); 
2. Izazovan  posao  (osećaj  da  se mora  naporno  raditi  na izazovnim  zadacima  i 

važnim projektima);

3. Dovoljni resursi (pristup odgovarajućim resursima, uključujući ljude, materijale, 

objekte i informacije);

4. Poticaji   (podsticanja   supervizora   koji   služi   kao   dobar   model   rada,   postavlja 

ciljeve   na   odgovarajući   način,   podržava   radnu   grupu,   vrednuje   pojedinačne 
doprinose i pokazuje poverenje u radnu grupu);

11

 Doktorska disertacija – Model razvoja organizacione klime zasnovan na upravljanju znanjem, Bojana 

Jokanović FTN, 2017, str. 117

12

 Models of the Creative Process: Past, Present and Future Models of the Creative Process: Past, Present 

and Future T. I. Lubart Todd I. Lubart, Creativity Research Journal Copyright 2000–2001 by 2000–2001, 
Vol. 13, Nos.

13

 Scandinavian Journal of Psychology, 2004, 45, 383–392 Blackwell Publishing, Ltd. Climate for work 

group creativity and innovation: Norwegian validation of the team climate inventory (TCI) GRO ELLEN 
MATHISEN1 , STÅLE EINARSEN1,2, KARI JØRSTAD3 and KOLBJØRN S. BRØNNICK str 384

14

 Press: Measurement of the Climate for Creativity in IS Organizations J. Daniel Couger str. 274 275 

CREATlVlTY AND INNOVATION MANAGEMENT Volume 5 Number 4, Blackwell Publishers Ltd. 1996

5. Podrška (za radnu grupu u kojoj ljudi dobro komuniciraju, otvoreni su za nove 

ideje, konstruktivno se suprotstavljaju radu, poverenju i pomažu jedni drugima); 

6. Organizacioni podsticaj (organizaciona kultura koja podstiče kreativnost kroz 

fer,   konstruktivnu   procenu   ideje,   nagrade   i   priznanja   za   kreativnost   rad, 
mehanizmi za razvoj novih ideje).

Iako ne postoji univerzalni recept za podsticanje organizacione kreativnosti, može se 
identifikovati niz faktora koji čine kreativnost verovatnijom, a to su:

Uspostavljanje odgovarajuće kulture, stila vođenja i životnih vrednosti koje 
ohrabruju  ljude da razmišljaju i deluju izvan trenutne mudrosti. 

Fokusiranje više na neformalne strukture i komunikacije nego na pokušaj 
formalizacije ovih faktora. 

Osmišljavanje sistema nagrađivanja i osobnog rasta koji se uklapaju u strategiju 
i minimiziranje korišćenje sistema za njihovo vlastito dobro. 

Podsticanje raznolikosti ljudi i veština i tolerisanje konflikta 

2.2. Obeležja kreativne klime

Pitanje,   šta   je   kreativna   klima,   je   relevantno,   a   ipak   kompleksno.   Razlog   za   to   je 
delimično povezan sa načinom na koji je koncept kreativnosti evoluirao i delimično je 
povezan sa inherentnom složenošću unutar samog koncepta. Važno je zapamtiti da se 
koncept   korporativne   klime   razvio   iz   antropoloških   pokušaja   da   se   shvate   čitava 
društva.   Pojam   se   s   vremenom   koristio   za   druge   društvene   grupe,   od   celih   nacija, 
korporacija, odeljenja  i timova unutar preduzeća.

Manifestacija inovativne klime uključuje organizacionu spremnost za eksperimentisanje 
sa idejama (Abbei i Dickson, 1983), organizacionu podršku za inovativne aktivnosti i 
toleranciju za različitost članova (Segel i Kaemmerer, 1978), i organizacione nagrade za 
inovativne performanse i zalihe resursa za ostvarenje inovativnih zadata (Scott and 
Bruce, 1994).  “Klimatske studije proučavaju percepciju ljudi ili iskustva u njihovom 
neposrednom radnom okruženju u pogledu dimenzija kao što su podrška i autonomija

15

Sledeći ova razmišljanja, tvrdimo da kreativna klima, koja je posebno razvijena za 
predviđanje   kreativnosti   zaposlenika   (Scott   i   Bruce,   1994),   može   potisnuti   odnos 
između transformaciono liderstvo i individualne kreativnosti. Konkretno, spekulišemo 
da   transformaciono   liderstvo   može   biti   manje   usko   povezano   sa   kreativnošću 
zaposlenih kada organizacija podržava inovacije nego kada to ne podržava. „Kod slabe 
kreativne klime, transformacioni lider ohrabruje i podržava svoje podređene da rade 
kreativno, igra važnu ulogu u pomaganju da shvate vrednost kreativnosti.“

16

. Efekti 

visoke kreativne klime neće zameniti transformaciono liderstvo, već će raditi zajedno 

15

 Climate for Creativity: A Quantitative Review Samuel T. Hunter, Katrina E. Bedell, and Michael D. 

Mumford The University of Oklahoma, Creativity Research Journal 2007, Vol. 19, No. 1, 69–90 str 69

16

 Transformational leadership and follower creativity: The moderating effects of identification with 

leader and organizational climate, Human Relations 63(8) 1105–1128 pp, Joseph C Rode, Miami 
University, Department of Management, 305 Laws Hall, Oxford, Ohio 45056, USA., 

background image

potrebu   za   kontrolom.   Fokus   je   ponekad   na   razvijanju   prijateljstva,   angažovanju   u 
zadacima na obostrano zadovoljstvo i rekreaciju.“

20

 „Kreativnost je vredan resurs koje 

se   mora   hraniti,   ne   sme   zanamarivati   i   gubiti,   investirati   u   kreativni   talent   i 
infrastrukturu podržavanja kreativnog rada.“ 

21

Snaga kreativne klime prvenstveno zavisi od dve stvari:

22

(1) Sveobuhvatnost verovanja, normi i ponašanja u eksplicitnoj kulturi (udo članova 
koji čvrsto drže do određenih uverenja i standarda ponašanja).

(2) Usklađenosti implicitnih i eksplicitnih aspekata kulture.

Uprkos očiglednoj važnosti klime u oblikovanju kreativnog postignuća, brojna pitanja 
ostaju bez odgovora (Mathisen & Einarson, 2004). Na primer, teško je sa sigurnošću 
reći koja je od mnogih dimenzija klime u literaturi ima najvažniji uticaj na kreativnost. 
Zatim, mi ne znamo mnogo o profesionalnim, grupnim, organizacionim i ekološkim 
varijablama koje bi mogle ublažiti odnose klime i kreativnosti. 

Radno   okruženje   važno   je   za   uticaj   na   nivo   kreativnosti,   na   individualnom   i 
organizacionom nivou, a percepcija vremenskog pritiska, kao čista klimatska varijabla, 
ublažava uticaj okruženja na kreativnost i inovativnost. „Mnogi stimulansi i prepreke 
radnog okruženja identifikovane su u faktorima koji su pod kontrolom ili pod uticajem 
lidera.“

23

Determinante kreativne klime:

24

 

1. Pravednost: klima poverenja
2. Inovativnost: klima tolerantna na neuspeh i sa slobodnim protokom informacija
3. Pripadnost: klima okarakterisana prosocijalnim normama

Farnham (Furnham, 1997) naglašava da su razvijeni razni modeli u cilju objašnjenja
proizvoda interakcije faktora koji utiču na kreativnu klimu. On navodi da postoji više 
načina da se ovi faktori kategorizuju:

25

a. Eksterne snage – ekonomski, tržišni, politički, društveni i politički faktori.
b. Organizaciona istorija – kultura, vrednosti i obrasci ponašanja u organizaciji.
c. Menadžment – organizaciona struktura i obrasci upravljanja.

20

 The Climate for Creativity and Change in Teams Scott G. Isaksen and Kenneth J. Lauer , Blackwell 

Publishers Ltd 2002 Volume 11 Number 1 March 2002 str77

21

 Press: Measurement of the Climate for Creativity in IS Organizations J. Daniel Couger str. 273 274 

CREATlVlTY AND INNOVATION MANAGEMENT Volume 5 Number 4, Blackwell Publishers Ltd. 
1996

22

 Culture and climate for innovation Pervaiz K. Ahmed European Journal of Innovation Management 

Volume 1 · Number 1 · 1998 · 30–43 str 33

23

 SCOTT G. ISAKSEN HANS J. AKKERMANS Creative Climate: A Leadership Lever for Innovation, 

Journal of Creative Behavior, Volume 45 Number 3 Third Quarter 2011, str 161-187 str 163

24

 doktorska disertacija, uticaj ogranizacione klime i liderstva na prenošenja znanja između zaposlenih u 

ogranizaciji, Dejan Matić, FTN, 2014 str 26

25

 Doktorska disertacija – Model razvoja organizacione klime u funkciji efikasnog odnosa sa korisnicima, 

FTN, mr Borislav Kolarić, Novi Sad 2015., str. 65

Halpin   i   Kraft   (Halpin   &   Croft,   1963)   su   stava   da   se   u   svakoj   organizaciji   može 
identifikovati jedan od šest profila koji predstavljaju šest distinktivnih tipova kreativne 
klime:

26

1.

Otvorena klima

 – karakteriše je otvorenost i autentičnost interakcija koje postoje 

između učesnika unutar organizacije.

2.

Klima autonomije

  – oslikava atmosferu u kojoj lideri daju dovoljno slobode, 

podstiču entuzijazam i ustrajnost, što dovodi do predanijeg rada.

3.

Kontrolisana klima

 - odlikuje se marljivim i posvećenim radom, koje su do te 

mere prenaglašeni da se veoma malo vremena posvećuje društvenom žvotu.

4.

Familijarna   klima

  –   prepoznatljiva   je   po   stvaranju   i   održavanju   prijateljske 

atmosfere, koja nekad može da ide na račun primarnih zadataka i postignuća

5.

Očinska klima

 – ovaj tip klime opisuje atmosferu u kojoj je lider veoma vredan i 

energičan,   ali   nema   nekog   uticaja   na   zaposlene.   Njegov   pristup   je   blago 
autokratičan i prilično nepraktičan.

6.

Zatvorena klima

  – predstavlja antitezu otvorene klime. Osnovna karakteristika 

ovog tipa klime jeste nedostatak posvećenosti ili neproduktivno angažovanje. 
Lider je strog i krut u ponašanju.

2.3. Dimenzije kreativne klime

Organizaciona kultura i klima su   delimično različiti koncepti. Ipak neke varijable iz 
oba skupa mogu biti jednake ili slične. “To znači da se koncepti delimično i preklapaju. 
Da   bi   ova   razlika   bila   jasna   pogledajmo   Ekvallov   model   (1996)   deset   dimenzija 
kreativne klime:”

 27

 

1. Izazov (Koliko su emocionalno uključeni i posvećeni zaposleni u poslu). 
2. Sloboda (Na koji način slobodni zaposleni treba da odluče kako da rade svoj 

posao). 

3. Vreme za ideje (količina vremena koju zaposleni moraju da imaju za razradu 

ideja). 

4. Poverenje i otvorenost (Da li se zaposleni osećaju sigurno govoreći svoj stav i 

ponudu različitih gledišta). 

5. Dinamizam (Sadržajnost života u organizaciji). 
6. Razigranost (Koliko je opušteno radno mesto). 
7. Debate (U kojoj meri se ljudi angažuju u živim debatama o pitanjima od 

značaja) 

8. Sukob (U kojoj meri se ljudi upuštaju u međuljudske sukobe). 
9. Rizik (Brzina reagovanja na nove prilike i strah od neuspeha). 
10. Podrška idejama (Da li postoje resursi za pokušaj davanja novih ideja).

26

 Doktorska disertacija – Model razvoja organizacione klime u funkciji efikasnog odnosa sa korisnicima, 

FTN, mr Borislav Kolarić, Novi Sad 2015., str. 72-73

27

 Cene Bavec • On the creative climate and innovativeness at the country level Zb. rad. Ekon. fak. Rij. • 

2009 • vol. 27 • sv. 1 • 9-30 str. 13

background image

Dimenzije kreativne klime

30

(1) Priroda međuljudskih odnosa

• postoji li poverenje ili nepoverenje?
• da li su odnosi recipročni i zasnovani na saradnji ili su konkurentni?
• da li organizacija socijalizuje pridošlice i podržava ih da rade?
• da li se pojedinci osećaju cenjenim od strane kompanije?

(2) Priroda hijerarhije

• da li su odluke donete centralno ili sa konsenzusom i učešćem?
• da li postoji duh timskog rada ili je rad manje ili više individualistički?
• da li postoje posebne privilegije za pojedine pojedince?

(3) Priroda posla

• da li je posao izazovan ili dosadan?
• da su radna mesta čvrsto definirana, rutinska ili obezbeđuju fleksibilnost?
• da li su obezbeđena dovoljna sredstva za preuzete zadatke za koje su pojedinci 
odgovorni?

(4) Fokus podrške i nagrade

• koji se aspekti učinka ocenjuju i nagrađuju?
• koji projekti i akcije/ponašanja se „get supported“?
• na osnovu čega su ljudi zaposleni?

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

3.1. Opis upitnika i procedure istraživanja

Upitnik koji je korišćen za ovo istraživanje, odnosno istraživanje kreativne klime u 
bankama,  sastoji se iz 33 pitanja tj. iskaza. Ta pitanja podeljena su u četiri oblasti. Prvu 
oblast čine demografkse varijable koje se odnose na ošpta pitanja o ispitanicima (od 1. 
do 3. pitanja), s tim da se tri pitanja tiču učečća ispitanika u kreativnim radionicama, 
trening   i   upotreba   alata   i   tehnika   kreativnosti   (od   3.   do   6.   pitanja).   Druga   oblast 
obuhvata pitanja i stavove ispitanika po pitanju tekućeg nivoa kreativnosti u njihovoj 
banci. Korišćena je bi-polarna četvoro stepenu skala gde su ispitanici iskazivali svoje 
stavove u vezi datih iskaza (od 7. do 23. pitanja).   Treća oblast se odnosi na stavove 
prema   radu     (od   24.   do   28.   pitanja).   Četvrta   oblast   obuhvata   pitanja   u   vezi   radne 
atmosfere u banci ispitanika (od 29. do 33. pitanja)

1. Demografske varijable (pol, starost, nivo obrazovanja; učešće u radionicama, 

alati tehnike i trening)

30

 Culture and climate for innovation Pervaiz K. Ahmed European Journal of Innovation Management 

Volume 1 · Number 1 · 1998 · 30–43 str 31

2. Tekući nivo kreativnosti (motivacija, raspoloživost resursa, upravljačka praksa)

3. Stavovi   prema   radu   (sloboda,   izazov,   podrška   ideja,   preuzimanje   rizika, 

raspoloživo vreme za ideje)

4. Radna   atmosfera   (poverenje/otvorenost,   dinamičnost/živopisnost,   humor, 

debate, konflikti)

Upitnik je popinilo 35 ispitanika zaposlenih u banci X, a odgovori su prikupljeni preko 
poslovne mreže LinkedIn. Korišćen je metod uzorka tako da nije bilo reči o nekoj 
ciljanoj grupi koja je popunjavala ovaj upitnik, nego zaposleni na bilo kojoj poziciji u 
banci. Na osnovu prikupljenih podataka izvršićemo analizu nivoa kreativne klime u 
banci X.

3.2. Prikaz uzorka na kojem je vršeno istraživanje

U uzorku koji obuhvata 35 ispitanika pre polnoj strukturi njih 60% su muškarci  (21), 
dok ostalih 40% čine žene (14). (Grafikon broj 1.)

Grafikon broj 1. Prikaz ispitanika prema polu

Kada govorimo o starosnoj strukturi, vidimo da su zastupljene sve starosne dobi, njih 

14%

  su do 30 godina (5 ispitanika), njih  

12%

  preko 51 godine (4) i njih  

74%

  su 

između 31 i 50 godina starosti (26). (Grafikon broj 2)

Grafikon broj 2. Prikaz ispitanika prema starosti

background image

Grafikon broj 5. Učešće ispitanika na treningu za razvoj kreativnog potencijala

Na   pitanje   da   li   poznajete   alate   i   tehnike   za   unapređenje   kreativnosti   51%   (18) 
ispitanika je odgovorila sa DA, a ostalih 49% (17) ispitanika je reklo NE.

Grafikon broj 6. Poznavanje alata i tehnika za unapređenje kreativnosti

3.3. Karakteristike X banke

Unicredit banka predstavljamo jednu od vodećih poslovnih banaka u Evropi, koja je 
usmerena na realne potrebe svojih klijenata, prema rang listi deset najvećih banaka u 
Srbiji prema kriterijumu bilansne aktive Unicredit banka je treća po rangu sa učešćem 
od 10,2% na našem finansijskom tržištu.

3.3.1. Način osnivanja i istorijat

UniCredit Banka je prisutna na našem tržištu od 2001. godine, a počela je da posluje 
pod imenom Bank Austrija Kreditanštalt. Nakon spajanja Bank Austrije Kreditanštalt i 
HVB Grupe, banka počinje da posluje pod imenom HVB Banka. U oktobru 2004. 
godine HVB Grupa uspešno je izvršila akviziciju Eksim banke na lokalnom tržištu. 
Nakon godinu dana HVB Banka SCG i Eksim banka se spajaju i nastavljaju da posluju 
kao   jedno   pravno   lice   pod   imenom   HVB   Banka   SCG.   Akvizicijom   UniCredit, 

HipoFerains   (HypoVereinsbank)   i   Bank   Austrije   Kreditanštalt   (Bank   Austria 
Creditanstalt) u junu 2005. godine kreirana je prva prava evropska banka. “Na tržištu 
Srbije od 1. aprila 2007. godine, HVB Banka počinje da posluje pod novim imenom 
UniCredit Bank Srbija a.d. kao članica UniCredita,snažne panevropske Grupe sa lako 
primenjivim,   jednostavnim   poslovnim   modelom,   korporativnim   i   investicionim 
bankarstvom potpuno posvećenim klijentima, koje našoj širokoj bazi od 26 miliona 
klijenata pruža jedinstvenu mrežu u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Evropi.“

31

 UniCredit 

omogućava lokalnu ekspertizu, ali i međunarodni opseg i prati i podržava svoje klijente 
globalno, obezbeđujući im nenadmašan pristup vodećim bankama na 14 ključnih tržišta, 
ali i u 19 zemalja širom sveta. UniCreditova evropska bankarska mreža obuhvata Italiju, 
Nemačku, Mađarsku, Rusiju, Srbiju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju i Tursku, Austriju, 
Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Češku Republiku.

3.3.2. Imovina i vlasništvo 

Sedište banke:

Beograd

Osnovana:

2001. godina

Kapital banke:

24,169,776.000,00 RSD

Broj zaposlenih:

1286

Vlasništvo banke:

UniCredit S.p.a

Broj ekspozitura

32

:

71 i 2 filijale

web site:

www.unicreditbank.rs

Tabela 1. Imovina i vlasništvo

U januaru 2016. godine Banka je postala 100% vlasnik pravnih lica UniCredit Leasing 
Srbija d.o.o. Beograd i UniCredit Partner d.o.o. Beograd. Banka posebno priprema, po 
metodu pune konsolidacije, i objavljuje konsolidovane finansijske izveštaje.

31

 

https://www.unicreditbank.rs/rs/o-nama/banka/brend.html#istorijaunicreditbanke

 preuzeto dana 

21.04.2019.

32

 

https://www.nbs.rs/static/nbs_site/gen/latinica/50/banke/OJ-unicredit.pdf

 preuzeto 21.04.2019.

background image

3.3.4. Vlasništvo

Prema   kriterijumima   za   određivanje   veličine   organizacija   shodno   članu 6. Zakona   o 
računovodstvu  

("Sl. glasnik RS", br. 62/2013

). Unicredit banka je veliko preduzeće 

(banka)

Prosečan broj zaposlenih

1286

Poslovni prihod

14.498.628.000 RSD

Prosečna vrednost poslovne imovine

362.748.552.000 RSD

Tabela 3. Kriterijumi za određivanje veličine banke

36

3.3.5. Finansijsko stanje – racio analiza finansijskih izveštaja

Ključni pokazatelji profitabilnosti Unicredit banke su racio pokazatelji ROA i ROE, 
adekvatnost kapitala, finansijski leveridž.

2015

2016

2017

1.Dobit posle poreza

6.366.383

6.226.600

6.633.319

2.Prosečna ukupna aktiva

286.778.137 320.257.973 362.748.552

3.Prosečni akcijski kapital

61.414.282

64.204.215

69.340.495

ROA (1/2)*100

2,22%

1,94%

1,83%

ROE (1/3)*100

10.37%

9,69%

9,58%

Tabela 4. ROA, ROE Unicredit banka (u 000 din)

37

Na osnovu dobijenih podataka možemo zaključiti da pokazatelj ROA iz 2015. u 2016. 
godinu beleži pad što je posledica pada dobiti posle poreza i rasta prosečne ukupne 
aktive. Iz 2016. u 2017. godinu ROA takođe beleži pad što je posledica bržeg rasta 
prosečne   ukupne   aktive   u   odnosu   na   rast   dobiti   posle   poreza.   Sa   druge   strane   i 
pokazatelj ROE iz 2015. u 2016. godinu beleži pad što je posledica rasta prosečnog 
akcijskog kapitala i pada dobiti posle poreza, iz 2016. u 2017. godinu ROE takođe 
beleži pad što je posledica bržeg rasta prosečnog akcijskog kapitala u odnosu na rast 
dobiti posle poreza. Dakle profitabilnost Unicredit banke se smanjuje u periodu od 
2015. do 2017. godine.

 

ADEKVATNOST KAPITALA

Banka

Bankarska 
grupa

I

Kapital

 

 

1.

Ukupan osnovni akcijski kapital

53.541.935,00

55.360.693,00

2.

Ukupan dodatni osnovni kapital

0,00

0,00

36

 

http://pretraga3.apr.gov.rs/pretragaObveznikaFI

 preuzeto 21.04.2019. 

37

 

https://www.unicreditbank.rs/rs/o-nama/izvestaji/finansijski.html#2013

 21.04.2019.

3.

Ukupan dopunski kapital

271.063,00

271.063,00

II

Kapitalni zahtevi

0,00

0,00

1.

Kapitalni zahtevi za kreditni rizik

19.241.756,00

19.874.958,00

1.1. Standardizovani pristup

19.241.756,00

19.874.959,00

1.2. Pristup zasnovan na internom rejtingu

0,00

0,00

2.

Kapitalni zahtevi za rizik izmirenja

0,00

0,00

3.

Kapitalni zahtev za tržišne rizike

321.264,00

322.405,00

4.

Kapitalni zahtev za operativni rizik

2.540.014,00

2.576.077,00

5.

Kapitalni zahtev za rizik prilagođavanja kreditne 
izloženosti

52.258,00

52.258,00

III

Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala %

19,69

19,40

IV

Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala %

19,69

19,40

V

Pokazatelj adekvatnosti kapitala %

19,79

19,50

Tabela 5. Adekvatnost kapitala Unicredit banke

Banka   je   na   dan   30.06.2018.   godine   ostvarila   pokazatelj   adekvatnosti   osnovnog 
akcijskog kapitala odnosno osnovnog kapitala od 19,69% na nivou Banke, odnosno 
19,40%   na   nivou   Bankarske   grupe,   dok   je   pokazatelj   adekvatnosti   kapitala   iznosio 
19,79% na nivou Banke, odnosno 19,50% na novou Bankarske grupe.

Pokazatelj leveridža se obračunava kao količnik osnovnog kapitala i iznosa izloženosti 
banke i iskazuje se u procentima. Na dan 30.06.2018. pokazatelj leveridža na nivou 
Banke   iznosi   11.02%,   a   na   nivou   Bankarske   grupe   10.97%.   Referentna   vrednost 
koeficijenta finansijskog leveridža nije jasno definisana ali ona bi trebala da bude što 
manja.

3.3.6. Strategija i tehnologija – misija, vizija, SWOT analiza

Vizija: „Naša vizija je da budemo “Jedna banka, jedan UniCredit”: panevropska banka 
sa   jednostavnim   poslovnim   modelom   koji   je   lako   primenjiv,   sa   korporativnim   i 
investicionim   bankarstvom   potpuno   posvećenim   klijentima,   koja   našoj   širokoj   bazi 
klijenata pruža jedinstvenu mrežu u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Evropi.”

38

Misija: “Naš glavni prioritet, svakog trenutka i svakog dana, jeste da pružimo uslugu 
klijentima, i to najbolje što možemo. Mi obezbeđujemo rešenja za različite individualne 
finansijske potrebe ljudi, kao i za poslovne potrebe preduzeća. Naši proizvodi i usluge 
temelje se na stvarnim potrebama naših klijenata i imaju za cilj stvaranje vrednosti, 
kako za pojedince, tako i za kompanije.”

39

Glavni strateški cilj banke za naredne tri godine jeste dalje unapređenje vodeće tržišne 
pozicije sa aspekta profitabilnosti, efikasnosti, kvaliteta imovine i reputacije na bazi 
sledećih   ključnih   elementa:   klijent,   proizvod,   kanali   prodaje,   operativni   model, 
upravljanje rizikom.

SWOT analiza

40

38

 

https://www.unicreditbank.rs/content/dam/cee2020-pws-rs/Institutional/documents/

Godi%C5%A1nji%20Izve%C5%A1taj%202016.PDF

 preuzeto 21.04.2019.

39

 

https://www.unicreditbank.rs/content/dam/cee2020-pws-rs/Institutional/documents/

Godi%C5%A1nji%20Izve%C5%A1taj%202016.PDF

 preuzeto 21.04.2019.

40

 

http://fernfortuniversity.com/term-papers/swot/1433/1342-unicredit.php

 preuzeto 21.04.2019.

background image

Nova   poreska   politika   može   značajno   uticati   na   način   poslovanja   i   otvoriti   nove 
mogućnosti za uvećane igrače kao što je UniCredit da povećaju svoju profitabilnost.

PRETNJE

Rastuće sirovine mogu predstavljati opasnost za profitabilnost UniCredita. 

Promena ponašanja potrošača u vezi sa kupovinom na mreži mogla bi da predstavlja 
pretnju za postojeći model lanca snabdevanja koji pokreće fizička infrastruktura. 

Zakoni o odgovornosti u različitim zemljama su različiti i UniCredit može biti izložen 
različitim tužbama za odgovornost zbog promene politike na tim tržištima. 

Novi   propisi   o   zaštiti   životne   sredine   prema   Pariškom   sporazumu   (2016)   mogu 
predstavljati pretnju za određene postojeće kategorije proizvoda. 

Rast   jačine   lokalnih   distributera   takođe   predstavlja   pretnju   na   nekim   tržištima   jer 
konkurencija plaća veće marže lokalnim distributerima. 

Preduzeće se može suočiti sa tužbama na različitim tržištima - različiti zakoni i stalne 
fluktuacije u pogledu standarda proizvoda na tim tržištima.

Nedostatak   kvalifikovane   radne   snage   na   određenom   globalnom   tržištu   predstavlja 
pretnju stalnom rastu profita UniCredita na tim tržištima.

3.3.7. Okruženje – PEST(PESTLE) analiza

PEST analiza je alat strateškog menadžmenta koji UniCredit rukovodstvo može koristiti 
za   donošenje   boljih   odluka.   “PEST   se   zalaže   za   -   političke,   socijalne,   ekonomske, 
tehnološke faktore koji utiču na makro okruženje kompanije u kojoj posluje.”

41

41

 

http://blueoceanuniversity.com/frontpage/pestelcoanalysis/17728-unicredit

 preuzeto 21.04.2019.

Slika broj 4. Faktori makro i mikro okruženja koju utiču na banku

42

Politički   faktori

  su   često   povezani   sa   nivoom   intervencije   i   prirodom   intervencije 

lokalne i nacionalne vlasti u poslovnom i ekonomskom okruženju. Vladina politika i 
sistem upravljanja igraju veliku ulogu u prirodi i ciljevima politika.

- Politike oporezivanja - U posljednje dve decenije UniCredit je imala koristi od nižih 
poreskih   politika.   To   je   rezultiralo   visokim   profitom   i   povećanjem   potrošnje   u 
istraživanju i razvoju. 

- Sistem upravljanja Vlade - UniCredit je dužan da pažljivo prati prioritete vladinih 
institucija kako bi predvidio trendove. 

- Regulatorna praksa - UniCredit mora upravljati različitim propisima na različitim 
tržištima u kojima je prisutan. U posednjih nekoliko godina zemlje u razvoju promenile 
su propise u pogledu ulaska na tržište 

- Promena politike s novom vladom - Proučavanje trenutnih trendova čini se da može 
doći do tranzicije vlade u Srbiji na narednim izborima. UniCredit se mora pripremiti za 
ovu   mogućnost   jer   će   dovesti   do   promene   u   prioritetima   upravljanja   finansijskim 
sektorom 

- Značaj lokalnih vlasti - Lokalne vlasti igraju ključnu ulogu u kreiranju politike i 
propisima.   UniCredit   mora   pažljivo   pratiti   države   i   teritorije   u   kojima   je   prisutan, 
umesto da osmišljava nacionalne politike.

Ekonomski   faktori

  uključuju   -   stopu   oporezivanja,   kamatnu   stopu,   stopu   inflacije, 

devizni   kurs,   ekonomske   performanse   zemlje,   uslove   na   tržištu   rada,   raspoloživi 
dohodak potrošača itd.

- Pritisak na potrošnju - Iako raspoloživi dohodak potrošača ostaje stabilan, rastuća 
nejednakost u društvu negativno će uticati na raspoloženje potrošača i tako uticati na 
ponašanje potrošnje. 

- Ekonomski učinak - Ekonomski rezultati Srbije u bliskoj budućnosti od 5 godina bi 
trebali da ostanu stabilni s obzirom na - vladine rashode, povećanja ulaganja u nove 
industrije. 

-   Efikasnost   finansijskih   tržišta   -   UniCredit   može   pristupiti   finansijskim   tržištima   i 
povećati likvidnost na tržištu kapitala kako bi se dalje proširila globalno. 

- Sve veća liberalizacija trgovinske politike može pomoći UniCredit banci da dalje 
ulaže u regione koji su do sada daleko od tog nivoa. 

-   Devizni   kurs   –   Promenljiv   devizni   kurs   može   uticati   na   investicione   planove 
UniCredit-a ne samo kratkoročno, već i dugoročno.

Socijalni faktori

  uključuju - demografiju, tradiciju, rodne uloge, stavove o zdravlju i 

sigurnosti, prihvatanje preduzetničkog duha, društvene uloge i norme, kulturu, odnos 
prema određenim proizvodima i uslugama i interesovanja za slobodno vreme.

42

 

Prof. dr Veronika Zimanji, Prof dr Gizela Štangl Šušnjar (2005) Organizacino ponašanje, Subotica, 

Ekonomski fakultet,  str. 335

background image

Group Statistics

Pol

N Mean Std. Deviation S.E. Mean

Org.motiv

ŽenskIi 14 2,27

,99

,26

Muski 21 2,59

,99

,22

Resursi

zenski 14 1,85

,83

,22

Muski 21 1,68

,87

,19

Uprav.praksa

zenski 14 2,23

,74

,20

Muski 21 2,38

,89

,19

F.izazov

zenski 14 2,14

1,05

,28

Muski 21 2,32

,97

,21

F.sloboda

zenski 14 1,59

,92

,25

Muski 21 2,36

,95

,21

F.podrska

zenski 14 1,89

1,02

,27

Muski 21 2,40

1,01

,22

F.preuzimanjarizika

zenski 14 1,71

1,13

,30

Muski 21 1,64

,92

,20

F.raspolozivovremezaideje zenski 14 1,70

1,40

,37

Muski 21 1,86

1,18

,26

F.poverenje.otvorenost

zenski 14 2,11

1,10

,29

Muski 21 2,67

1,02

,22

F.dinamicnost.zivopisnost zenski 14 2,52

1,10

,29

Muski 21 3,04

,80

,17

F.humor

zenski 14 2,02

1,15

,31

Muski 21 2,68

1,03

,22

F.debate

zenski 14 1,91

,96

,26

Muski 21 2,32

1,00

,22

F.konflikti

zenski 14 2,18

1,09

,29

Muski 21 2,31

,66

,14

Tabela 7. Ocenjivanje kriterijuma organizacione kreativnosti prema polu

Independent Samples Test

Levene's 

Test for 

Equality 

of 

Variance

s

t-test for Equality of Means

95% 

Confidenc

e Interval 

of the 

Difference

F Sig. t

df

Sig. 

(2-

tailed

)

Mean 

Differen

ce

Std. 

Error 

Differen

ce

Lowe

r

Uppe

r

Org.motiv

Equal variances 

,12 ,728 -,9 33,0 ,365

-,31

,34 -1,01

,38

assumed

2

0

Equal variances 
not assumed

-,9

2

28,1

1

,366

-,31

,34 -1,01

,38

Resursi

Equal variances 
assumed

,41 ,525 ,55 33,0

0

,585

,16

,29 -,44

,76

Equal variances 
not assumed

,56 29,0

8

,581

,16

,29 -,43

,76

Uprav.
praksa

Equal variances 
assumed

1,1

1

,300 -,5

3

33,0

0

,601

-,15

,29 -,74

,43

Equal variances 
not assumed

-,5

5

31,2

3

,588

-,15

,28 -,72

,41

F.izazov

Equal variances 
assumed

,43 ,514 -,5

2

33,0

0

,608

-,18

,34 -,88

,52

Equal variances 
not assumed

-,5

1

26,3

4

,615

-,18

,35 -,90

,54

F.sloboda

Equal variances 
assumed

,14 ,709 -2,

38

33,0

0

,023

-,77

,32 -1,42 -,11

Equal variances 
not assumed

-2,

39

28,6

3

,023

-,77

,32 -1,42 -,11

F.podrska

Equal variances 
assumed

,56 ,459 -1,

47

33,0

0

,152

-,51

,35 -1,22

,20

Equal variances 
not assumed

-1,

46

27,8

2

,155

-,51

,35 -1,23

,20

F.preuziman
ja rizika

Equal variances 
assumed

,27 ,608 ,20 33,0

0

,839

,07

,35 -,64

,78

Equal variances 
not assumed

,20 23,9

2

,846

,07

,36 -,68

,82

F.raspoloziv
o vreme za 
ideje

Equal variances 
assumed

,44 ,511 -,3

7

33,0

0

,716

-,16

,44 -1,05

,73

Equal variances 
not assumed

-,3

5

24,7

0

,726

-,16

,45 -1,10

,77

F.poverenje.
otvorenost

Equal variances 
assumed

,00 1,00

0

-1,

54

33,0

0

,133

-,56

,36 -1,30

,18

Equal variances 
not assumed

-1,

52

26,6

5

,140

-,56

,37 -1,32

,20

F.dinamicno
st 
zivopisnost

Equal variances 
assumed

4,8

3

,035 -1,

62

33,0

0

,116

-,52

,32 -1,17

,13

Equal variances 
not assumed

-1,

52

22,0

2

,144

-,52

,34 -1,23

,19

F.humor

Equal variances 
assumed

,10 ,759 -1,

78

33,0

0

,085

-,66

,37 -1,42

,10

Equal variances 
not assumed

-1,

74

25,7

9

,094

-,66

,38 -1,44

,12

F.debate

Equal variances 
assumed

,45 ,508 -1,

21

33,0

0

,235

-,41

,34 -1,10

,28

Equal variances 
not assumed

-1,

22

28,8

4

,232

-,41

,34 -1,10

,28

F.konflikti

Equal variances 

2,0 ,166 -,4 33,0 ,661

-,13

,30 -,73

,47

background image

vreme za ideje

3,100E-049

26 1,65

1,16 ,23 1,19 2,12

,5

4,0

1,800E-029

5 2,60

1,74 ,78

,44 4,76

,3

4,0

Total

35 1,79

1,26 ,21 1,36 2,22

,3

4,0

F.poverenje. 
otvorenost

5,100E-064

4 2,25

,94 ,47

,76 3,74

1,0

3,3

3,100E-049

26 2,33

1,11 ,22 1,88 2,78

,5

4,0

1,800E-029

5 3,20

,76 ,34 2,26 4,14

2,3

3,8

Total

35 2,44

1,07 ,18 2,07 2,81

,5

4,0

F.dinamicnost. 
zivopisnost

5,100E-064

4 2,00

,61 ,31 1,03 2,97

1,3

2,8

3,100E-049

26 2,84

,97 ,19 2,44 3,23

1,0

4,0

1,800E-029

5 3,45

,54 ,24 2,78 4,12

2,8

4,0

Total

35 2,83

,95 ,16 2,50 3,16

1,0

4,0

F.humor

5,100E-064

4 1,69

,97 ,48

,15 3,22

,8

2,8

3,100E-049

26 2,34

1,10 ,21 1,89 2,78

,0

4,0

1,800E-029

5 3,40

,72 ,32 2,51 4,29

2,5

4,0

Total

35 2,41

1,11 ,19 2,03 2,80

,0

4,0

F.debate

5,100E-064

4 2,00

,94 ,47

,51 3,49

,8

3,0

3,100E-049

26 2,15

1,01 ,20 1,74 2,56

,3

4,0

1,800E-029

5 2,30

1,11 ,50

,92 3,68

1,3

3,5

Total

35 2,16

,99 ,17 1,82 2,50

,3

4,0

F.konflikti

5,100E-064

4 1,81

,97 ,48

,28 3,35

,5

2,8

3,100E-049

26 2,27

,79 ,16 1,95 2,59

,3

4,0

1,800E-029

5 2,55

1,08 ,48 1,21 3,89

1,3

4,0

Total

35 2,26

,85 ,14 1,97 2,55

,3

4,0

Tabela 9. ANOVA za starost

Sum of Squares df

Mean 

Square

F

Sig.

Org.motiv

Between Groups

1,48

2

,74

,75 ,480

Within Groups

31,56 32

,99

Total

33,04 34

Resursi

Between Groups

3,51

2

1,76

2,70 ,083

Within Groups

20,83 32

,65

Total

24,34 34

Uprav.praksa

Between Groups

1,55

2

,77

1,14 ,333

Within Groups

21,75 32

,68

Total

23,30 34

F.izazov

Between Groups

5,46

2

2,73

3,15 ,057

Within Groups

27,79 32

,87

Total

33,25 34

F.sloboda

Between Groups

3,37

2

1,68

1,77 ,187

Within Groups

30,48 32

,95

Total

33,85 34

F.podrska

Between Groups

5,27

2

2,63

2,74 ,079

Within Groups

30,71 32

,96

Total

35,98 34

F.preuzimanja rizika Between Groups

2,30

2

1,15

1,17 ,322

Within Groups

31,42 32

,98

Total

33,72 34

F.raspolozivo vreme 
za ideje

Between Groups

3,80

2

1,90

1,22 ,308

Within Groups

49,76 32

1,55

Total

53,56 34

F.poverenje 
otvorenost

Between Groups

3,36

2

1,68

1,50 ,237

Within Groups

35,77 32

1,12

Total

39,14 34

F.dinamicnost 
zivopisnost

Between Groups

4,68

2

2,34

2,87 ,071

Within Groups

26,04 32

,81

Total

30,72 34

F.humor

Between Groups

7,13

2

3,56

3,27 ,051

Within Groups

34,86 32

1,09

Total

41,99 34

F.debate

Between Groups

,20

2

,10

,10 ,908

Within Groups

33,18 32

1,04

Total

33,39 34

F.konflikti

Between Groups

1,22

2

,61

,84 ,440

Within Groups

23,21 32

,73

Total

24,44 34

Jednofaktorskom   analizom   varijanse   izražen   je   uticaj   godina   starosti   ispitanika   na 
faktore kreativne klime. Kako vrednost 

Sig

 ni u jednom slučaju  nije manji ili jednak 

0,05 možemo zaključiti da ne postoji statistički značajna razlika između pripadnika 
različitih starosnih grupa koje su ovde struktuirane u grupama: do 30 godina, 31-50 
godina i preko 50 godina.

Tabela 10. Deskriptivna statistika prema nivou obrazovanja

95% 

Confidence 

Interval for 

Mean

N Mean

Std. 

Deviation

Std. 

Error

Lower 

Bound

Upper 

Bound

Min

Max

Org.motiv

Doktorske 
studije

1 2,83

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Master 
studije

14 2,60

,58

,16

2,26

2,93 1,8

3,5

Osnovne 

15 2,21

1,27

,33

1,51

2,91

,0

3,7

background image

Total

35 2,05

1,00

,17

1,71

2,39

,3

4,0

F.podrska

Doktorske 
studije

1 2,25

NaN NaN

NaN

NaN 2,3

2,3

Master 
studije

14 1,98

,95

,25

1,43

2,53

,5

3,3

Osnovne 
studije

15 2,13

1,03

,27

1,56

2,71

,8

4,0

Srednja 
skola

1 4,00

NaN NaN

NaN

NaN 4,0

4,0

Strukovne 
studije

4 2,75

1,17

,59

,88

4,62 1,8

4,0

Total

35 2,20

1,03

,17

1,85

2,55

,5

4,0

F.preuzimanja 
rizika

Doktorske 
studije

1 2,00

NaN NaN

NaN

NaN 2,0

2,0

Master 
studije

14 1,70

1,07

,29

1,08

2,32

,3

4,0

Osnovne 
studije

15 1,53

1,06

,27

,95

2,12

,3

4,0

Srednja 
skola

1 1,75

NaN NaN

NaN

NaN 1,8

1,8

Strukovne 
studije

4 2,00

,87

,43

,62

3,38 1,3

3,3

Total

35 1,67

1,00

,17

1,33

2,01

,3

4,0

F.raspolozivo 
vreme za ideje

Doktorske 
studije

1 3,00

NaN NaN

NaN

NaN 3,0

3,0

Master 
studije

14 1,55

1,25

,33

,83

2,28

,3

4,0

Osnovne 
studije

15 1,60

1,13

,29

,97

2,23

,5

4,0

Srednja 
skola

1 4,00

NaN NaN

NaN

NaN 4,0

4,0

Strukovne 
studije

4 2,50

1,37

,68

,32

4,68 1,0

4,0

Total

35 1,79

1,26

,21

1,36

2,22

,3

4,0

F.poverenje 
otvorenost

Doktorske 
studije

1 3,25

NaN NaN

NaN

NaN 3,3

3,3

Master 
studije

14 2,05

1,19

,32

1,36

2,74

,5

4,0

Osnovne 
studije

15 2,60

,92

,24

2,09

3,11

,8

3,8

Srednja 
skola

1 3,75

NaN NaN

NaN

NaN 3,8

3,8

Strukovne 
studije

4 2,69

1,09

,54

,96

4,42 1,8

3,8

Total

35 2,44

1,07

,18

2,07

2,81

,5

4,0

F.dinamicnost 
zivopisnost

Doktorske 
studije

1 2,75

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Master 
studije

14 2,82

,90

,24

2,30

3,34 1,5

4,0

Osnovne 
studije

15 2,88

1,05

,27

2,30

3,46 1,3

4,0

Srednja 
skola

1 2,75

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Strukovne 
studije

4 2,69

1,25

,62

,70

4,67 1,0

4,0

Total

35 2,83

,95

,16

2,50

3,16 1,0

4,0

F.humor

Doktorske 
studije

1 2,75

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Master 
studije

14 2,23

1,19

,32

1,54

2,92

,0

4,0

Osnovne 
studije

15 2,43

1,14

,29

1,80

3,06

,8

4,0

Srednja 
skola

1 2,75

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Strukovne 
studije

4 2,81

1,16

,58

,96

4,66 1,3

4,0

Total

35 2,41

1,11

,19

2,03

2,80

,0

4,0

F.debate

Doktorske 
studije

1 3,00

NaN NaN

NaN

NaN 3,0

3,0

Master 
studije

14 1,80

1,02

,27

1,21

2,40

,3

4,0

Osnovne 
studije

15 2,47

,92

,24

1,96

2,98 1,0

4,0

Srednja 
skola

1 1,75

NaN NaN

NaN

NaN 1,8

1,8

Strukovne 
studije

4 2,13

1,13

,56

,33

3,92 1,3

3,8

Total

35 2,16

,99

,17

1,82

2,50

,3

4,0

F.konflikti

Doktorske 
studije

1 2,75

NaN NaN

NaN

NaN 2,8

2,8

Master 
studije

14 2,05

1,02

,27

1,46

2,64

,3

4,0

Osnovne 
studije

15 2,23

,76

,20

1,81

2,65 1,3

4,0

Srednja 
skola

1 3,00

NaN NaN

NaN

NaN 3,0

3,0

Strukovne 
studije

4 2,75

,41

,20

2,10

3,40 2,3

3,3

Total

35 2,26

,85

,14

1,97

2,55

,3

4,0

Tabela 11. ANOVA prema nivou obrazovanja

Sum of 

Squares

df

Mean 

Square

F Sig.

Org.motiv

Between 
Groups

2,81 4

,70 ,70 ,600

Within Groups

30,23 30

1,01

Total

33,04 34

Resursi

Between 

,15 4

,04 ,05 ,996

background image

Na prikazanom uzorku od 35 ispitanika, na osnovu ANOVA testa je utvrđeno da nema 
statistički   značajne   razlike   između   nivoa   obrazovanja   zaposlenih   u   posmatranoj 
Unicredit banci jer vrednost 

Sig 

ni u jednom slučaju nije manje ili jednako od 0,05.

Tabela 12. Deskriptivna statistika – korelacija

Variable

N Mean Std Dev Minimum Maximum

Org.motiv

35

2,46

,99

,00

3,67

Resursi

35

1,75

,85

,00

4,00

Uprav.praksa

35

2,32

,83

,20

4,00

F.izazov

35

2,25

,99

,75

4,00

F.sloboda

35

2,05

1,00

,25

4,00

F.podrska

35

2,20

1,03

,50

4,00

F.preuzimanja rizika

35

1,67

1,00

,25

4,00

F.raspolozivo vreme za ideje

35

1,79

1,26

,25

4,00

F.poverenje.otvorenost

35

2,44

1,07

,50

4,00

F.dinamicnost.zivopisnost

35

2,83

,95

1,00

4,00

F.humor

35

2,41

1,11

,00

4,00

F.debate

35

2,16

,99

,25

4,00

F.konflikti

35

2,26

,85

,25

4,00

Tabela 13. 

Pearson koeficijent korelacije

O

rg

.m

oti

v

R

es

ur

si

U

pr

av

.p

ra

ks

a

F

.iz

az

ov

F

.sl

ob

od

a

F

.p

od

rs

ka

F

.p

re

uz

im

an

ja

 

riz

ik

a

F

.ra

sp

olo

ziv

vr

em

e z

a i

de

je

F

.p

ov

er

en

je

 

otv

or

en

os

t

F

.d

in

am

ic

no

st 

ziv

op

isn

os

t

F

.h

um

or

F

.d

eb

ate

F

.k

on

fli

kti

Org.motiv

Pearson 
Correlation

1,00 ,76 ,81 ,44 ,48 ,67 ,49 ,53

,57

,59 ,36 ,35 ,33

Sig. (2-
tailed)

,000 ,000 ,008 ,003 ,000 ,003 ,001

,000

,000 ,034 ,037 ,056

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

Resursi

Pearson 
Correlation

,76 1,00 ,76 ,57 ,52 ,65 ,68 ,61

,55

,56 ,49 ,49 ,42

Sig. (2-
tailed)

,000

,000 ,000 ,001 ,000 ,000 ,000

,001

,000 ,003 ,003 ,012

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

Uprav praksa Pearson 

Correlation

,81 ,76 1,00 ,49 ,53 ,65 ,56 ,48

,64

,55 ,50 ,54 ,41

Sig. (2-
tailed)

,000 ,000

,003 ,001 ,000 ,000 ,004

,000

,001 ,002 ,001 ,014

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.izazov

Pearson 
Correlation

,44 ,57 ,49 1,00 ,65 ,75 ,38 ,35

,56

,33 ,50 ,39 ,33

Sig. (2-
tailed)

,008 ,000 ,003

,000 ,000 ,023 ,039

,000

,054 ,002 ,020 ,055

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.sloboda

Pearson 
Correlation

,48 ,52 ,53 ,65 1,00 ,81 ,54 ,64

,77

,49 ,74 ,60 ,57

Sig. (2-
tailed)

,003 ,001 ,001 ,000

,000 ,001 ,000

,000

,003 ,000 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.podrska

Pearson 
Correlation

,67 ,65 ,65 ,75 ,81 1,00 ,61 ,72

,86

,58 ,72 ,56 ,57

Sig. (2-
tailed)

,000 ,000 ,000 ,000 ,000

,000 ,000

,000

,000 ,000 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.preuzimanja 
rizika

Pearson 
Correlation

,49 ,68 ,56 ,38 ,54 ,61 1,00 ,73

,66

,63 ,70 ,62 ,71

Sig. (2-
tailed)

,003 ,000 ,000 ,023 ,001 ,000

,000

,000

,000 ,000 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.raspolozivo 
vreme za 
ideje

Pearson 
Correlation

,53 ,61 ,48 ,35 ,64 ,72 ,73 1,00

,70

,49 ,62 ,60 ,65

Sig. (2-
tailed)

,001 ,000 ,004 ,039 ,000 ,000 ,000

,000

,003 ,000 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.poverenje
otvorenost

Pearson 
Correlation

,57 ,55 ,64 ,56 ,77 ,86 ,66 ,70

1,00

,62 ,75 ,76 ,70

Sig. (2-
tailed)

,000 ,001 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000 ,000

,000 ,000 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.dinamicnost 
zivopisnost

Pearson 
Correlation

,59 ,56 ,55 ,33 ,49 ,58 ,63 ,49

,62

1,00 ,75 ,57 ,41

Sig. (2-
tailed)

,000 ,000 ,001 ,054 ,003 ,000 ,000 ,003

,000

,000 ,000 ,015

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.humor

Pearson 
Correlation

,36 ,49 ,50 ,50 ,74 ,72 ,70 ,62

,75

,75 1,00 ,66 ,56

Sig. (2-
tailed)

,034 ,003 ,002 ,002 ,000 ,000 ,000 ,000

,000

,000

,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.debate

Pearson 
Correlation

,35 ,49 ,54 ,39 ,60 ,56 ,62 ,60

,76

,57 ,66 1,00 ,59

Sig. (2-
tailed)

,037 ,003 ,001 ,020 ,000 ,000 ,000 ,000

,000

,000 ,000

,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

F.konflikti

Pearson 
Correlation

,33 ,42 ,41 ,33 ,57 ,57 ,71 ,65

,70

,41 ,56 ,59 1,00

Sig. (2-
tailed)

,056 ,012 ,014 ,055 ,000 ,000 ,000 ,000

,000

,015 ,000 ,000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35 35

35

background image

F

.R

A

S

P

O

LO

Ž

IV

O

 V

R

E

M

E

 Z

A

 ID

E

JE

Sig. (2-
tailed)

.001 .001 .009 .066 .000

.000

.000

.

.000

.003

.000

.000

.000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

F

.P

O

V

E

R

E

N

J

E

 

O

T

V

O

R

E

N

O

S

Correlation 
Coefficient

.625

**

.538

**

.628

**

.568

**

.769

**

.880

**

.676

**

.746

**

1.000 .627

**

.716

**

.733

**

.695

**

Sig. (2-
tailed)

.000 .001 .000 .000 .000

.000

.000

.000

.

.000

.000

.000

.000

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

F

.D

IM

A

N

IC

N

O

S

T

 

Z

IV

O

P

O

S

N

O

S

T

Correlation 
Coefficient

.555

**

.583

**

.596

**

.351

*

.501

**

.589

**

.619

**

.484

**

.627

**

1.000 .734

**

.575

**

.349

*

Sig. (2-
tailed)

.001 .000 .000 .039 .002

.000

.000

.003

.000

.

.000

.000

.040

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

F

.H

U

M

O

R

Correlation 
Coefficient

.336

*

.447

**

.470

**

.505

**

.730

**

.718

**

.679

**

.648

**

.716

**

.734

**

1.000

.641

**

.474

**

Sig. (2-
tailed)

.048 .007 .004 .002 .000

.000

.000

.000

.000

.000

.

.000

.004

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

F

.D

E

B

A

T

E

Correlation 
Coefficient

.376

*

.421

*

.555

**

.357

*

.599

**

.605

**

.559

**

.653

**

.733

**

.575

**

.641

**

1.000

.549

**

Sig. (2-
tailed)

.026 .012 .001 .035 .000

.000

.000

.000

.000

.000

.000

.

.001

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

F

.K

O

N

F

L

IK

T

I

Correlation 
Coefficient

.461

**

.487

**

.464

**

.392

*

.611

**

.603

**

.708

**

.650

**

.695

**

.349

*

.474

**

.549

**

1.000

Sig. (2-
tailed)

.005 .003 .005 .020 .000

.000

.000

.000

.000

.040

.004

.001

.

N

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

35

**. Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

U   tabeli   14.   predstavljen     je   Spirmanov   koeficijent   korelacije   koji   ne   zavisi   od 
numeričkih vrednosti provemljivih već od njihovih relativnih odnosa. U najvećem broju 
slučajeva u ovom primeru  relacije su srednje i relativno jake. 

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji  

organizaciona motivacija – faktor 

izazovi

,   iznosi   0,457   i   reč   je   o   pozitivno   relativno   jakoj   povezanost 

motivisanosti u organizaciji sa izazovima koji se javljaju u poslovanju. Ovo isto 
važi i na relaciji organizaciona motivacija i sloboda (0,497), humor (0,336), 
debate (0,376), konflikti (0,461).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

organizaciona motivacija – podrška 

ideja

, iznosi 0,707 i reč je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost motivisanosti u 

organizaciji   sa   podrđkom   idejama.   Ovo   isto   važi   i   na   realciji   organizaciona 
motivisanost   i   resursi   (0.76),   upravljačka   praksa   (0,804),   preuzimanje   rizika 

(0,526),   raspoloživo   vreme   za   ideje   (0,533),   poverenje   (0,625),   dinamičnost 
(0,555).

Spearman's   koeficijent   korelacije   na   relaciji  

organizaciona   motivacija   – 

upravljačka   praksa

  iznosi   0,804,   i   reč   je   o   pozitivnoj   jakoj   povezanost 

motivisanosti u organizaciji sa upravljačkom praksom.

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

resursi – upravljačka praksa

, iznosi 

0,730 i reč je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost resursa u organizaciji sa 
upravljačkom praksom koji se javljaju u poslovanju. Ovo isto važi i na realciji 
resursi i izazovi (0.513), podrška idejama (0,627), preuzimanje rizika (0,686), 
raspoloživo vreme za ideje (0,541), poverenje (0,538), dinamičnost (0,583).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

resursi - sloboda

, iznosi 0,485 i reč 

je o pozitivno relativno jakoj povezanost resursa i slobode. Ovo isto važi i na 
relaciji resursi i humor (0,447), debate (0,421), konflikti (0,487).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

upravljačka praksa – faktor izazovi

iznosi 0,472 i reč je o pozitivno relativno jakoj povezanost upravljačke prakse i 
izazova. Ovo isto važi i na relaciji upravljačka praksa i raspoloživo vreme za 
ideje (0,438), humor (0,470), konflikti (0,464).

Spearman's   koeficijent   korelacije   na   relaciji  

upravljačka   praksa   -   sloboda

iznosi 0,525 i reč je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost upravljačke prakse u 
organizaciji sa slobodom. Ovo isto važi i na realciji upravljačka praksa i podrška 
idejama   (0,699),   preuzimanje   rizika   (0,578),   poverenje   (0,628),   dinamičnost 
(0,596), debate (0,55).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

izazovi - sloboda

, iznosi 0,633 i reč 

je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost izazova sa slobodom. Ovo isto važi i na 
realciji izazovi i podrška idejama (0,761), poverenje (0,568), humor (0,505).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

izazov – preuzimanje rizika

, iznosi 

0,391   i   reč   je   o   pozitivno   relativno   jakoj   povezanost   izazova   i   preuzimanja 
rizika. Ovo isto važi i na relaciji izazovi i raspoloživo vreme za ideje (0,314), 
dinamičnost (0,351), debate (0,357), konflikt (0,392).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

sloboda – preuzimanje rizika

 iznosi 

0,601, i reč je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost slobode i podrške idejama. 
Ovo   isto   važi   i   na   realciji   sloboda   i   raspoloživo   vreme   za   ideje   (0,654), 
poverenje (0,769),  dinamičnost (0,501), humor (0,730), debate (0,599), konflikt 
(0,611).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

sloboda – podrška idejama

, iznosi 

0,806 i reč je o pozitivnoj jakoj povezanost slobode i podrške idejama.

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji 

podrška ideja – preuzimanje rizika

iznosi 0,666 i reč je o pozitivnoj srednje jakoj povezanost podrške idejama i 
preuzimanja rizika. Ovo isto važi i na realciji podrške idejama i raspoloživo 
vreme za ideje (0,713), dinamičnost (0,589), humor (0,718),   debate (0,605), 
konflikt (0,603).

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji  

podrška ideja – poverenje

, iznosi 

0,880 i reč je o pozitivnoj jakoj povezanost podrške idejama i poverenja.

Spearman's koeficijent korelacije na relaciji  

preuzimanje rizika – raspoloživo 

vreme   za   ideje

,   iznosi   0,746   i  reč  je   o   pozitivnoj   srednje   jakoj   povezanosti 

preuzimanja rizika i raspoloživog vremena za ideje. Ovo isto važi i na realciji 
preuzimanje   rizika   i   poverenje   (0,676),   dinamičnost   (0,619),   humor   (0,679), 
debate (0,559), konflikt (0,708).

Spearman's   koeficijent   korelacije   na   relaciji  

raspoloživo   vreme   za   ideje   – 

poverenje

,   iznosi   0,746   i   reč   je   o   pozitivnoj   srednje   jakoj   povezanosti 

background image

Prikazani   proseci   faktora   kreativnosti   ukazuju   da   su   to   faktori   kreativnosti   koje 
zaposleni najviše vrednuju u poslovanju i procesu izgradnje kreativne klime u banci. Sa 
druge strane faktor koji je dobio najmanju ocenu je upravljačka praksa 0,83. 

5. DISKUSIJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA

Ovo istraživanje je obavljeno pomoću profesionalne mreže LinkedIn i upitnika koji su 
online popunjavali zaposleni u filijalama Unicredit banke u Beogradu. Prikupljeno je 35 
odgovora od zaposlenih, od kojih je 14 osoba ženskog pola, a 24 osobe su muškog pola. 
Kada je reč o starosnoj skali u našem istaživanju prisuten su tri grupe, pri čemu je 5 
ispitanika u prvoj grupi grupi do 30 godina, 26 ispitanika pripada drugoj grupi od 31 do 
50 godina, a u treću grupu, grupu preko 50 godina spadaja 4 ispitanika. Kada je reč o 
obrazovanju, najveći broj ispitanika ima diploma osovnih akademskih studija njih 15, 
master studije je završilo njih 14, strukovne studije njih 4, srednju školu 1 i doktorske 
studije 1. 
U prikazanom uzorku, 22 ispitanika je učestvovalo u kreativnim radionicama, dok je 
njih 15 učestvovalo u treningu za unapređenje kreativnosti, a njih 18 je reklo da poznaje 
alate i tehnike za unapređenje kreativnosti. Možemo uočiti da svako ko je učestvovao u 
treninzima mora da je i upoznat sa alatima i tehnikama koji se koriste na istim. Na 
osnov ovih podataka možemo zaključiti da su zaposleni u Unicredit banci uključeni u 
kreativne radionice, ali i da je manje od polovine ispitanika učestvovalo u treninzima, 
kao i da je polovina njih upoznata sa alatima i tehnikama za unapređenje kreativnosti. 
Dakle u Unicredit banci potrebno je više pažnje usmeriti da treninge i alate i tehnike za 
kreativnost, menadžeri moraju da podignu nivo svesti zaposlenih i  kreativnoj klimi u 
banci. 
Na   primeru   istraživane   banke   po   pitanju   faktora   organizacione   kreativnosti,   kroz 
sprovođenja T testa je uočena jedino statistički značajna razlika između muškaraca i 
žena   po   pitanju   faktora   slobode.   Naime,   muškarci   su   većom   ocenom   ocenili   da   je 
sloboda značajan faktor za ostvarenje kreativnosti na nivou organizacije.
Na osnovu ANOVE u prikazanom uzorku istraživanja možemo uočiti da ne postoji 
statistički značajna razlika između pripadnika različitih starosnih grupa koje su ovde 
struktuirane u grupama: do 30 godina, 31-50 godina i preko 50 godina. Ovaj podatak 
nam pokazuje jedno normalno okruženje u kojem ne postoje diskiminacije po starosnoj 
skali kao i da su svi jednaki bez obzira na godine. Kombinacija iskustva i mladosti uvek 
daje dobre rezultate.
Takođe, ANOVA je utvrdila da ne postoji statistički značajna razlika između nivoa 
obrazovanja zaposlenih u Unicredi banci. Što potvrđuje parolu banke da ona svoje 
zaposlene vrednuje prema naporima koji oni ulažu u poslovanje. 
Prema Spearman's koeficijentu korelacije prikazani rezultati su dali relativno i srednje 
jake   korelacije,   s   tim   da   je   bilo   i   jakih   korelacija.   Kao   koeficijenti   sa   najvišim 
vrednostima se mogu izdvojiti relacije (jaka korelacija 0,8 ≤r<1):

organizaciona   motivacija   –   upravljačka   praksa

  iznosi   0,804,   i   reč   je   o 

pozitivnoj   jakoj   povezanost   motivisanosti   u   organizaciji   sa   upravljačkom 
praksom.

sloboda – podrška idejama

, iznosi 0,806 i reč je o pozitivnoj jakoj povezanost 

slobode i podrške idejama. To nam govori da što je veći nivo slobode to je veća 
i podrška idejama, naime kod Unicredit banke zaposlenima je data veća sloboda 

kod razvoja novih ideja, imaju podršku od svojih nadređenih da razvijaju nove 
ideje.

podrška ideja – poverenje

, iznosi 0,880 i reč je o pozitivnoj jakoj povezanost 

podrške idejama i poverenja. Prisutan je visok nivo poverenja nadređenih u ideje 
zaposlenih, naime oni ulivaju poverenje svojim zaposlenima da se ohrabre i da 
razvijaju nove ideje jer će imati njihovu podršku na tom putu.

Na osnovu prikazanih prosečnih vrednosti obrađenih podataka, može se uočiti da su 
faktori kreativnosti koji su najbolje ocenjeni od strane zaposlenih faktor poverenja, 
faktor   raspoloživo   vreme   za   ideje   i   faktor   humor.   Ni   ostali   faktori   nemaju   nešto 
posebno niske proseke, ali se na njima treba još raditi.

6. ZAKLJUČAK

Kreativnost je višedimenzionalni konstrukt i uključuje interakcije pojedinaca, grupa i 
same organizacije. Kreativnost je bila osobina pojedinca, ali pravi plod kreativnosti 
najbolje se vidi kroz transformaciju te individualne „iskre“ u inovaciju organizacije da 
bi se stvorila veća vrednost za celo društvo.  Manifestacija kreativnee klime uključuje 
organizacionu spremnost za eksperimentisanje sa idejama, organizacionu podršku za 
inovativne  aktivnosti i  toleranciju  za različitost članova  i organizacione nagrade  za 
inovativne performanse i zalihe resursa za ostvarenje inovativnih zadataka.  Kreativna 
klima se odnosi na kontekstualnu sitaciju u jednom trenutku vremena i povezana je sa 
razmišljanjem,   osećanjima   i   ponašanjem   članova   organizacije   i   zbog   toga   je 
privremena, subjektivna i često podložna direktinim uticajima i manipulacijama ljudi 
koji unutar organizacije poseduju moć i uticaj.

Unicredit   banka   kao   subjekat   ovog   istaživačkog   rada,   je   treća   banka   u   Srbiji   po 
vrednosti (veličini) svoje bilansne akive. Kao banka koja dolazi iz visoko razvijene 
zemlje, Austrije, očekivalo se da je ova banka prenela model „lepo“ odnošenja prema 
zaposlenima i na svoj ogranak u Srbiji. „Lepo“ odnošenje se odnosi na kreativnu klimu, 
klimu u kojoj zaposleni imaju veću slobodu da se izraze, da kažu svoje mišljenje, da su 
sreći, zadovoljni poslom kojim rade, bez pritiska i napetosti, sa atmosferom u kojoj 
dominira humor, konstruktivne debate i konflikti. Naravno kod ovog modela lepog 
odnošenja trebalo je uzeti u obzir i mentalitet srpskog naroda koji se razlikuje od naroda 
u Austriji. U istraživačkom radu videli smo da su dominantne osobe starosti od 31-50 
godina, sa diplomom yavršenih osnovnih studija ili master studija. Veći deo ispitanika 
je učestvovao u kreativnim radionicama (63%) i da je polovina od njih učestvovala u 
treninzima za poboljšanje kreativnosti i da isti taj broj ispitanika poznaje alate i tehnike 
za poboljšanje kreativnosti. Rezultati sa zadovoljavajući imajući u vidu da se u Srbiji 
tek nekoliko godina pridaje značaj na neke druge aspekte poslovanja (sloboda, podrška 
idejama, opuštena atmosfera bez stresa) a ne samo na posao kao posao.   Uz pomoć 
statističkog   programa   SPSS   prikupljeni  izvršeni   su   T-test,   ANOVA,   korelacije, 
deskriptivna statistika i najbolje ocenjeni faktori. T-test nam je pokazao da postoje 
statistički značajne razlike između muškaraca i žena samo po pitanju faktora sloboda, 
muškarci su dali veću ocenu. ANOVA nam je pokazala da nema statistički značajnih 
razlika između muškaraca i žena po pitanju obrazovanja i starosti, što nas navodi na 
zaključak da u Unicredit banci nema mesta da podcenjivanje i diskriminaciju po pitanju 
starosti i nivoa obrazovanja, da su svi jednaki. Spearman's koeficijent korealcije nam je 

background image

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti