Kritika praktičnog uma
0
UNIVERZITET U TRAVNIKU
EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA
O IDEJI KRITIKE PRAKTIČKOG UMA
SEMINARSKI RAD IZ FILOZOFIJE
Kandidat: Mentor:
Rasema Sejdić doc. dr. Faik Špago
Travnik, april. 2013.
1
SADRŽAJ:
UVOD......................................................................................................................................... 2
METODOLOGIJA RADA......................................................................................................... 3
1.0. KRITIKA PRAKTIČNOG UMA........................................................................................ 4
2.0. O IDEJI KRITIKE PRAKTIČKOG UMA..........................................................................4
3.0. O NAČELIMA ČISTOG PRAKTIČNOG UMA................................................................5
3.1. Postavka I.............................................................................................................................7
3.2. Postavka II........................................................................................................................... 8
4.0. OSNOVNI ZAKON ČISTOG PRAKTIČNOG UMA........................................................8
5.0. O POJMU PREDMETA PRAKTIČKOG UMA.................................................................9
5.1. Dijalektika praktičkog uma................................................................................................10
6.0. BESMRTNOST DUŠE KAO POSULAT ČISTOG PRAKTIČKOG UMA....................11
7.0. POSTOJANJE BOGA KAO POSTULAT PRAKTIČKOG UMA...................................12
8.0. O POSTULATIMA PRAKTIČKOG UMA UOPĆE........................................................13
ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 15
LITERATURA......................................................................................................................... 16

3
METODOLOGIJA RADA
Kantova etika je jedna od najzastupljenijih tema u filozofskim raspravama i uprkos
tome što Kant sam navodi kako se on tek bavi formulisanjem nekih pojmova i eksplikacijom
njihovih značenja, tema i dan danas je vrlo aktuelna.
Knjiga u kojoj se Kant najviše posvetio pitanjima poput kategoričkog i hipotetičkog
imperativa jeste „Kritika praktičkog uma“ u kojoj pokušava prikazati zakonitosti moralne
prakse kao proizvod čistog uma a te prakse bivaju podržane i na primjeru. Kroz svoj rad
pokušat ću prikazati i objasniti pojedine njegove postulate u djelu „Kritika praktičkog uma“
gdje na eksplicitan način ukazuje na apsolutno dobro.
Um, u mediju slobode, treba kao neapriorni zadatak nametnuti sam sebi kategorički
imperativ. Čovjek mora djelovati i treba djelovati po imperativima. Odnosno, ovaj rad će
ispratiti osnovne postulate koji potvrđuju ovu teoriju.
4
1.0. KRITIKA PRAKTIČNOG UMA
Kritika praktičkog uma je najvažnija od tri Kritike njemačkog filozofa iz osamnaestog
i devetnaestog stoljeća, Immanuela Kanta, koja je, zapravo, nastavak prve Kritike. Sam
pojam kritika za Kanta znači – granica, mogućnost.
Slika 1.0. Immanuel Kant, tvorac Kritike praktičkog uma:
Dakle, on ovdje ne kritizira praktički um u pravom smislu te riječi, nego nam iznosi
svoju teoriju o tome gdje su njegove granice, što on je i što može. Za razliku od
prve knjige koja govori što možemo znati, ovaj nastavak odgovara na pitanje što trebamo
činiti. Radi se o tome da su ljudi djelatna bića.
2.0. O IDEJI KRITIKE PRAKTIČKOG UMA
Teorijska upotreba uma bavila se predmetima same moći saznanja, a kritika tog uma,
obzirom na upotrebu, odnosila se u stvari samo na čistu moć saznanja, jer je ta čista moć
saznanja izazivala sumnju koju je kasnije potvrdila – da se lako gubi preko svojih granica,
među nedostižne predmete ili čak međusobno proturiječne pojmove. S praktičnom upotrebom
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti