Odlomak

1. Šta je kriza?

Kriza je fluidno i dinamično stanje stvari, koje podjednako sadrži opasnost i mogućnost. Ona je prekretnica ka boljem ili ka lošijem. Krizni menadžment se bavi realnošću krize. To je upravljanje neizvesnom situacijom koja se veoma brzo razvija. To je donošenje brzih i opreznih odluka, prikupljanje resursa, postrojavanje trupa, itd. ponekad pod velikim stresom i uz velika vremenska ograničenja, kako bi se rešio neki gorući problem. To znači uspostaviti kontrolu nad događajem koji bi potencijalno mogao naneti štetu ili još veću štetu kompaniji, njenim korisnicima, zaposlenima, stejkholderima i finansijama. To znači sprečiti situaciju da ne eskalira. Ukratko, to je realnost onoga što se dešava – menadžment drame – često iza kulisa i daleko od očiju javnosti. To su koraci koje preduzima tim za krizni menadžment koji će odlučiti krajnji ishod krize. Krizna komunikacija je upravljanje percepcijom te iste realnosti. To znači reći javnosti šta se dešava ili ono što vi želite da javnost zna o tome šta se dešava. To je formiranje javnog mnjenja.“
2. Vrste kriza? Postoje 2 grupe kriza:
I Prema načinu ispoljavanja:
“Piton” Sporogoruća kriza – skup problema koji se nakupljaju i rastu predstavljajući sve veći problem, dok ne eskaliraju do krize. •
“Kobra” Iznenadna kriza – koja “udara” i zatiče organizaciju/kompaniju.
II Prema nivou odgovornosti:
Kriza predstavlja pretnju reputaciji organizacije, a što je jače pripisivanje krizne odgovornosti organizaciji, povećava se verovatnoća da će nastupiti veća šteta za reputaciju.
Klaster žrtava: veoma blago pripisivanje krizne odgovornosti
-Prirodne katastrofe
-Glasine
– Nasilje na radnom mestu
-Zloba / zla volja
Klaster slučajne krize: blago pripisivanje krizne odgovornosti
– Nezgode usled tehničke greške
-Šteta načinjena proizvodu usled tehničke greške
Klaster kriza koje mogu da se spreče: jako pripisivanje krizne odgovornosti
– Nezgode usled ljudske greške
-Šteta načinjena proizvodu usled ljudske greške
-Organizaciona nedela
3. Stadijumi krize po Kathleen Banks?
1. Ispoljavanje-pojava: Organizacija prati i primećuje znake za uzbunu.
2. Priprema-prevencija: Organizacija beleži znake upozorenja, pravi proaktivan plan kako bi se izbegla kriza. Ako do krize dođe, onda primenjuje reaktivan plan kako bi se sa krizom izašlo na kraj.
3. Suzbijanje: Ova faza podrazumeva preuzimanje koraka ne bi li se ograničila dužina trajanja krize, ili njeni efekti.
4. Oporavak: Ovo je stadijum u kom se ulažu svi napori kako bi se organizacija vratila svom “normalnom” radu.
5. Učenje: Organizacija vrši evaluaciju, sagledava negativne posledice, ali i koje su moguće dobiti za organizaciju, u budućnosti.
5. Šta su zadaci kriznog menadžmenta? Zadaci kriznog menadžmenta su analiziranje okolnosti koje mogu dovesti do pojave i razvoja krize i ocenjivanje uticaja na kompaniju/organizaciju, zatim planiranje budućih akcija i razvoj kriznog plana, implementacija kriznog plana

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari