Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematički fakultet

Odsjek za geografiju

Smjer: Turizam i zaštita životne sredine 

KULTURNO-GENETSKA OBILJEŽJA 

ANGLOAMERIČKOG GRADA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA 

URBANA I RURALNA GEOGRAFIJA

Mentori:                                                                                             Student: 

Prof.dr. Alma Pobrić                                                                        Ivković Ena

  

Sarajevo, novembar,  2016. god.

Sadržaj:

UVOD......................................................................................................................................... 1

1. PROSTORNA STRUKTURA GRADA.................................................................................2

2. MORFOLOŠKA STRUKTURA GRADA.............................................................................3

2.1. Razvoj morfološke strukture grada..................................................................................4

3. KULTURNO-GENETSKI TIPOVI GRADOVA...................................................................8

4. ANGLOAMERIKA................................................................................................................9

4.1. Tok kolonijalnog osvajanja i počeci urbanog razvoja.....................................................9

4.2. Razvoj urbane mreže i urbanizacija od 19. st................................................................12

4.3. Porast broja gradskih naselja i udjela gradskog stanovništva........................................15

5. KULTURNO-GENETSKA OBILJEŽJA ANGLOAMERIČKOG    GRADA...................16

5.1. Obilježja središnjeg dijela angloameričkog grada.........................................................17

5.2. Obilježja rubnih dijelova angloameričkog grada...........................................................19

ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 20

LITERATURA......................................................................................................................... 21

POPIS SLIKA...........................................................................................................................22

background image

1. PROSTORNA STRUKTURA GRADA

Prostorna struktura grada može se definirati kao prostorni raspored te sistem veza i odnosa 

između pojedinih fenomena u prostoru grada (Vresk, 2002) ili kao prostorni uzorci različitih 

funkcija unutar gradskih područja (Mills, 2000). Prostor grada ima kompleksnu prostornu 

strukturu   koju   definiraju   tri   sastavnice:   funkcionalna,   socijalna   i   morfološka.   Prostorna 

struktura grada nastaje pod utjecajem prirodnih, socijalnih, ekonomskih i ostalih faktora i 

zbog   toga   je   izložena   stalnim   promjenama   (Vresk,   1990b).

1

  Navedene   tri   komponente 

prostorne strukture grada su vrlo komplekse, pa se mogu raščlaniti i tako analizirati.

Pod funkcionalno-prostornom strukturom grada može se razumijevati prostorni raspored i 

prostorno različite koncentracije i kombinacije gradskih djelatnosti, odnosno načini korištenja 

zemljišta. U vezi takvog shvatanja već postoji općeprihvaćeni, engleski pojam „urban land-

use“. Funkcionalno-prostorna struktura je zapravo rezultat nekoliko djelatnosti u gradu koje 

se na različite načine koriste gradskim prostorom.

Populacijsko-demografska struktura grada podrazumijeva veličinu i gustoću grada. Veličina 

grada   se   izražava   brojem   stanovnika,   a   gustoća   brojem   stanovnika   na   jedinici   površine. 

Gustoća se može podijeliti na opću gradsku gustoću i na stambenu gustoću. Opća gradska 

gustoća se izračunava na ukupnu gradsku površinu, a za izračunavanje stambene se uzimaju 

površine stambenih zona, s tim da se može iskazati kao bruto i neto gustoća.

Pod pojmom  morfološke strukture podrazumijeva se prostorni raspored i međusobni odnos 

morfoloških elemenata u gradskom prostoru. To su ulice, trgovi, parcele, javne površine, 

blokovi zgrada itd. Ovi se elementi odlikuju sa svojim specifičnostima, kao što su gustoća 

izgrađenosti, visina, oblik i izgled objekata.

1

 Njegač D., Gašparović S., Stipešević Z., Promjene u funkcionalno-prostornoj strukturi Osijeka nakon 1991. 

godine. HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 72/2, 101 – 121 (2010.)

2. MORFOLOŠKA STRUKTURA GRADA

Morfologija grada kao cjeline se ogleda u morfološkoj strukturi grada. "Pod pojmom 

morfološke strukture razumijevamo prostorni raspored i međusobni odnos morfoloških 

elemenata u gradskom prostoru. To su ulice, trgovi, parcele, javne površine, blokovi zgrada 

itd". Robert Dickinson (geograf) urbanu morfologiju objašnjava kao "studiranje plana i 

građevina grada viđene kroz začetak, rast i funkciju" . On "smatra bitnim dvije osnovne grupe 

morfoloških istraživanja:

 a) morfoloških struktura - kojima se tumače planske osnove i arhitektura, kroz lokaciju, plan, 

rast i upotrebu, i

b) uporedne morfološke studije - u kojima se uporedo razmatraju različiti uzorci na osnovu 

porekla, rasta i funkcije"

Slika 1: 

Osnovne sheme planova grada po Dickinsonu

Izvor:

 http://www.np.ac.rs/downloads/disertacije/disertacija23092016.pdf  (26. 11. 2016.)

Organizacija svih elemenata morfološke strukture na globalnom nivou ogleda se u planu 

grada. Urbani geograf Conzen prepoznaje tri integralna elementa plana grada:

- sam plan (koji se sastoji od ulica i njihovog sistema),

- raspored parcela gradskog zemljišta (koji odražava vlasništvo) i

background image

J. M. Houston (1953.) izdvaja tri stadija razvoja gradova vidljiva u razvoju velikih gradova 

Evrope. To su:

1.

Nukleusni stadij

 je stadij razvoja starogradske jezgre. To je pretežno srednjovjekovni 

dio grada, specifičnih obilježja, koje je uglavno bio ograđen gradskim zidom. Taj dio 

grada uglavnom je očuvan u svim velikim gradovima Evrope.

2.

Formativni   stadij

  odgovara   razvoju   gradova   u   19.   stoljeću   koji   je   bio   pospješen 

industrijskom revolucijom. U tom stadiju gradovi se šire izvan starogradske jezgre i 

duž prometnica.

3.

Savremeni stadij

  obuhvata razvoj gradova u 20. stoljeću s razvojem motorizovanog 

prometa.

S obzirom na drugu grupu obilježja (pojave i pada gradova) Mumford gradove diferencira u 6 

stadija:

1. Eopolis – pojava prvih naselja baziranih na razvoju poljoprivrede, ribarstva i rudarstva

Slika 3:

 

Eopolis

Izvor: 

https://www.academia.edu/4202991/growth_of_city_final_print?auto=download

 (24. 11. 2016.)

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti