Lična zaštitna oprema u tehnološkom procesu zavarivanja

1. UVOD

Kad je u pitanju spajanje metalnih proizvoda, zavarivanje najčešće nema bolje alternative. Ta činjenica važi praktički za sve grane industrije i sve načine proizvodnje bez obzira radi li se o pojedinačnoj, maloserijskoj ili masovnoj proizvodnji. O tome govore objektivni kriteriji kao što su optimizacija u smislu nosivosti, pouzdanosti i cijene proizvoda. Nažalost, pri zavarivanju nastaju i brojene ozljede i natprosječno oboljevanje radnika. Znači, najvećizavarivački problemi nisu u tehničkom izvođenju zavarivanja i postizanju odgovarajuće kvalitete zavarenih spojeva, već u očuvanju zdravlja zavarivača. Ugroženosti na radnom mjestu zavarivača su tolike da je nužan cjeloviti pristup rješavanju prisutnih opasnosti. Ali, na tom području primjećuje se pomanjkanje stručnog znanja, normativa i zakonskih propisa. Često je skoro nezamislivo da su unatoč natprosječno velikim zdrastvenim problemima zavarivača, pravilnici o upotrebi osobne zaštitne opreme još uvijek jako općeniti.
Najveće prepreke u rješavanju tih problema pojavljuju se kod tehnomenadžerskih struktura i poslodavaca kojima je profit na prvom mjestu. Ironija je u tome da bi kod objektivnog gledanja kroz prizmu novca baš oni morali biti najmočniji pokretači upotrebe najkvalitetnije zaštitne opreme. Jer, realni doprinos ka profitu tvrtki stvaraju visoko kvalitetni i zadovoljni radnici koji mogu svoj posao obavljati na tako visokoj razini što je moguće dulje.

Iz godišnjih izvještaja mnogih tvrtki–kojipružaju dokumentirane podatke o stanju na radnim mjestima, kao i pregled podataka o stanju ozljeda na radu i profesionalnim bolestima-često se može zaključiti da je neupotreba ili upotreba neadekvatne osobne zaštitne opreme jedan od glavnih uzroka nastanka ozljeda i profesionalnih bolesti radnika. Najveći broj ozljeda i/iliprofesionalnih bolesti odnosi se na rad u suviše bučnom prostoru i rad s raznim toksičnim tvarima.

Za zavarivače, koji rade u natprosječnio opasnim radnim uvijetima, trebali bi biti izrađeni posebni pravilnici o nužnosti upotrebe najkvalitetnijih osobnih zaštitnih oprema. Na kraju, to nije nikakav luksuz, već investicija koja se u prosjeku najbrže isplati i dugoročno donosi najveći profit. Toga bi morali biti svijesni prije svega zavarivači, a stručno osoblje trebalo bi humanim i ekonomskim argumentima uvjeriti one koji to ne/žele shvatiti

Tokom rada u radionici i na terenu tokom zavarivanja javljaju se razni neugodni zvukovi, odnosno buka. Bukom se smatra svaki neželjeni zvuk iznad praga čujnosti od 2×10-5 Pa. U radu buka koja se smatra opasnom po sluh i pri kojoj se mora koristiti zastita je pri nivou od 85Db. Pa cemo u ovom radu razmatrati nivo buke od 85 db i vise, te zastitu od nje. Osim što buka smeta radniku, smanjuje mu koncentraciju i efikasnost priradu, buka takođe utiče i na zdravlje. Duže izlaganje velikim nivoima buke od 85 i više db može smanjiti efikasnost slušnog aparata pa i u krajnjem slučaju dovesti do potpunog gubitka sluha.

1.1 Buka
Bukom se smatra svaki neželjeni zvuk, ozbiljna oštećenja na zdravlje i ometanje na radu prouzrokuje buka od 85 i više Db. Buka šteti na različite načine, ozljedom slušnih organa, što uzrokuje trajne posljedice, ili preko nervnog sistema što utiče na raspoloženje radnika. Kod zavarivanja buka se može javiti u impulsnom ili kontinuiranom obliku različitog intenziteta. Buku proizvode aparati za varenje, ali i druge mašine koje se koriste pri obradi metala. Kako radnik ne radi sam na radnom mjestu ti izvori buke od ostalih radnika dok rade naprimjer pri brušenju metala, obradi udarcima čekićem i drugi izvori .

Na slici su prikazani različiti nivoi buke koje proizvode razne radnje, naprimjer vidimo da je intenzitet zvuka pri šapatu 40 Db.
1.2 ZNAČAJ LIČNE ZAŠTITE
Uporaba lične zaštitne opreme je veoma značajna kod svakog posla, a pogotovo kod zavarivanja. Najveći razlog da se osobna zaštitna sredstva kod zavarivanja puno manje upotrebljavaju nego bi to bilo poželjno je u nepoznavanju brojnih opasnosti kojes u često na prvi pogled nevidljive čak i stručnim osobama. Za mnoge od tih opasnosti može se tvrditi da još nisu dovoljno ispitane kao na primjer elektromagnetna polja i prisutnost ionizirajućih plinova. Ali, dobro su poznate druge „vidljive“ opasnosti, koje izazivaju trajne štetne učinke na zdravlje radnika, kao što su otrovni plinovi, čestice prašine, buka i neprikladnost radnog položaja. Ipak se i ove opasnosti u realnim proizvodnim uvjetima opet premalo ozbiljno uvažavaju. Kad su u pitanju oči, tu jednostavno nema alternative osim potpune zaštite. Mnogi procesi zavarivanja i toplinskog rezanja metala zrače za oči opasnu ultraljubičastu i infracrvenu svjetlost, zbog čega može doći do upale mrežnice i opeklina rožnice. Takve su ozljede očiju najčešće, zbog kojih zavarivači traže pomoć lječnika. Samo u SAD-u se zbog ozljeda očiju utroši u prosjeku preko 300 milijuna dolara godišnje za lječenje i nadoknadu odštete zbog izostanka sa posla.