Odlomak

Razvoj i definicija logistike

Prva primjena logistike nastala je u vojnim naukama i vojnoj praksi (kao stručni naziv za dio ratne vještine). Logistika se razvijala kroz historiju u različitim vremenskim epohama i na različitim prostorima je dobijala različita značenja.U naučnoj stručnoj literaturi postoje različita mišljenja o porijeklu pojma logistike.Mnogi autori tvrde da je pojam logistika nastao od francuske riječi LOGER koja znači ”nastaniti”,”stanovati”,”privremeni smještaj”,“smjestiti se“,”noćiti pod vedrim nebom”,a u vojnoj terminologiji znači “način prevoza”,”snadbjevanje i smještaj vojske”,”skladištenje i čuvanje vojnih dobara ”. Drugi autori tvrde da pojam logistika potiče od grčke riječi LOGISTIKOS što znači „vještina u rješavanju problema pomoću slova“(umjesto cifara),a koristili su ga atinski činovnici-logisti za vođenje finansija.

LOGISTICS(eng.riječ)-nauka o pozadinskoj službi(transport i snadbijevanje)..

Porijeklo naziva logistika može se dovesti u vezu sa riječju LOGIKA, jer se logistika bavi logičkom integracijom određenih aktivnosti koji vode ka postizanju nekog cilja.

U staroj Atini državni činovnici-logističari bavili su se proračunom državnih potreba u ratu i miru. Za bizantijskog cara Lava VI mudrog(886-912 – period vladavine),logistika je pored strategije i taktike,dio ratne vještine koja se brine o urednom plaćanju vojske,naoružanja,opreme,snadbijevanja i formiranja vojnih formacija koja priprema ratne pohode,proračunava prostor,snagu neprijatelja i prema tim procjenama pokreće oružane snage.
Pojam logistika kao znanost u srategiji i taktici prvi je upotrijebio švajcarac,francuski general Baron Antonije Jaomini (Anri Žamini-1799-1869)koji proširuje značaj logistike na sve generalštabne poslove,a za Mehena logistika i vještina kretanja i snadbijevanja oružanih snaga a kao oblast ratne vještine svrstava je između strategije i velike taktike. Početkom 20-tog st.pod logistikom se podrazumijevaju sve vojne djelatnosti koje nisu obuhvaćena strategijom i taktikom kao i doprinos civilnog sektora oružanim snagama. U savremenom smislu termin logistika upotrebljava se od II sv.rata u SAD,ali u zvanična vojna pravila ulazi tek od 1949.godine. Danas je zvanični termin NATO pakta i postepeno ga usvajaju i ostale zemlje koje nisu članice NATO pakta,sa značenjem materijalna i administrativna podrška oružanih snaga. U svim savremenim oružanim snagama opšte prihvaćeno shvatanje je da strategija,operatika,taktika i logistika predstavljaju osnove na kojima se temelji i gradi teorija i praksa ratne vještine. U prve tri oblasti se razrađuju planovi upotrebe oružanih snaga,a putem logistike se vrši njihova materijalizacija.Najintezivniji razvoj logistike desio se u posljednjih 30-tak godina,kada se razvila i oformila više nego u proteklih 300. godina.

Danas se vojna logistika postavlja kao dio opšte logistike i pojmovno definiše kao nauka i vještina planiranja i izvođenja pokreta i održavanja snaga sa ciljem osiguranja materijalnih i zdravstvenih preduslova za život,i udarnu moć oružanih snaga. Obezbjeđenje ovih preduslova je uslovljeno njenom tijesnom vezom sa nacionalnom ekonomikom i privredom,odnosno sa ekonomskom moći nacionalne države. Početkom 19-og stoljeća logistika ima snažan prodor u sve privredne djelatnosti radi racionalizacije proizvodnje, trgovine,skladištenja,transporta,distribucije,snadbijevanja potrošača i korisnika različitim proizvodima.

Logistika se od 1970-te godine primjenjuje u privredi kao nauka koja se bavi izučavanjem materijalnih i informacionih tokova koji obezbijeđuju racionalnu proizvodnju u sve većoj konkurenciji na tržištu pod motom promjene smjera od potrošača koji traži robu u smjeru robe koja se nudi potrošaču uzimajući u obzir njegove stroge zahtjeve formirane tržišnom ponudom proizvoda.

Sve češće se u svakodnevnom razgovoru i u sredstvima javnog informisanja mogu čitati izrazi kao što su „logistika“, „pružamo logističku podršku“, „da li vam je potrebna logistička podrška“ i sl. U našim okolnostima tremin „logistika“ znači novo,drugačija i referentno, pa nije ni čudo što ovaj pojam iako nedovljno poznat počinje da se koristi u svrhu postizanje konkurentnosti, najčešće trenutne, u odnosu na okruženje- bilo da se formira direkcija za logistiku,ili da se da izjava na konferenciji za štampu, gdje se pominju termini u vezi sa logistikom. U cilju ostvarenja što uspješnijeg poslovanja, poodavno je odgovoreno na pitanje: kako proizvesti? I kako prodati? Nakon idustrijskog inšinjerstva koje je imalo glavnu ulogu da odgovori na izazove problema proizvodnje 60-tih godina prošlog vijeka, marketing je preuzeo ulogu u približavanju proizvođača kupcu,odnosno potrošaču,kako bi proizvođač bio u mogućnosti da identifikuje i zadovolji želje i potrebe kupca.Savremeno poslovanje je došlo do visokog stepena razvoja u davanju novih rješenja u cilju uspješnog poslovanja i davanju odgovora na ključno pitanje: kako ostvariti racionalno poslovanje ili proizvodnju i kako postati kokurentan na tržištu? (po cijeni, kvalitetu, asortimanu,rokovima…), kako se približiti potencijalnom kupcu i ostvariti veći profit. U beskompromisnoj borbi sa žestokom konkurencijom, sprovođenjem poslovnih aktivnosti,nije lako postići visoku profitabilnost, s jedne strane, a zadovoljstvo potrošača i zaposlenih, sa druge strane. Visoki nivo uspješnosti poslovanja danas se postiže racionalizacijom poslovnog sistema: nalaženjem i sprovođenjem najboljih koncepata i metoda za poboljšanje i usavršavanje sveukupnog poslovanja poslovnih sistema. Pristup koji u rješavanju problema racionalizacije dominira u razvojnom svijetu logistički pristup.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 47 stranica
  • Logistika u saobracaju i komunikacijama Abidin Deljanin
  • Školska godina: Abidin Deljanin
  • Skripte, Saobraćaj
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU – Fakultet za saobraćaj i komunikacije  

Više u Saobraćaj

Više u Skripte

Komentari