Marksizam

Predmet: Sociologija

2

Sadržaj

1. Uvod...............................................................................................................................3

2. Pojam marksizma..........................................................................................................4

2.1. Istaknuti marksisti.......................................................................................................5

3. Marksističke teorije........................................................................................................7

3.1. Marksistička teorija društva.....................................................................................7

3.2. Društvo i njegove pokretačke snage.......................................................................7

3.3. Ontološko-deterministička tendencija.........................................................................9

3.4. Istoristička interpretacija metode zasnovane na genezi oblika................................10

3.5. Kritika sadržine države.............................................................................................11

3.5.1. Kritika, fetišizam i delanje koje menja društvo...................................................11

4. Zapadni marksizam.....................................................................................................12

5. Novo čitanje Marksa....................................................................................................13

5.1. Marksizam i manipulacija ljudima..........................................................................13

5.2.  Rezime.................................................................................................................14

6. Zaključak......................................................................................................................14

7. Literatura:.....................................................................................................................16

background image

4

2. Pojam marksizma

Postoje   različita   određenja   pojma   “marksizma“.   Svako   od   njih   je   manje   ili   više 
marksističko, i svako od njih je manje ili više kontroverzno.

Osnovna društveno – ekonomska postavka marksizma je: 

“U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne, od njihove volje 
nezavisne odnose – odnose proizvodnje, koje odgovaraju određenom stepenu razvitka 
njihovih materijalnih proizvodni snaga. Celokupnost tih odnosa proizvodnje sačinjava 
ekonomsku   strukturu   društva,   realnu   osnovu   na   kojoj   se   diže   pravna   i   politička 
nadgradnja   i   kojoj   odgovaraju   određeni   oblici   društvene   svesti.   Način   proizvodnje 
materijalnog života uslovljava društveni, politički i duhovni proces života uopšte.

  Ne određuje svest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje 
njihovu   svest.   Na   izvesnom   stepenu   svoga   razvitka   materijalne   proizvodne   snage 
društva dolaze u protivriečnost sa postojećim odnosima proizvodnje, ili sa odnosima 
svojine u kojima su se dotle razvijale. 

Iz   oblika   razvitka   proizvodnih   snaga   ti   se   odnosi   pretvaraju   u   njihove   okove.   Tada 
nastupa epoha socijalne revolucije. Sa promenom ekonomske osnove vrši se brži ili 
sporiji   prevrat   u   čitavoj   ogromnoj   nadgradnji...   U   opštim   crtama   mogu   se   azijatski, 
antički, feudalni i savremeni buržoaski način proizvodnje označiti kao naredne epohe 
ekonomske društvene formacije“. ( Marks )

Izvori i elementi marksizma (prema Lenjinu, 1913.)

5

2.1. Istaknuti marksisti

Karl   Hajnrih   Marks

 (1818   –   1883)   je   bio   uticajni   nemački   filozof,   ekonomista   i 

revolucionar. Imao je dosta uspeha kao novinar i kao filozof, ali poznat je po istorijskim 
analizama međuklasnih odnosa i konflikata. 

Najznačajnija dela su mu Kapital, u kojem praktično uspostavlja političku ekonomiju kao 
nauku, i Komunistički manifest u čijem je pisanju učestvovao i Fridrih Engels.

Glavni akcenat u svom radu Marks stavlja na ekonomiju. Za Marksa istorija svakog 
dosadašnjeg društva je zapravo istorija klasnih borbi. Ako napravimo jedan istorijski 
pregled razvoja dosadašnjih društava uočićemo da je čovečanstvo uvek bilo podeljeno 
na klase. Od drevnih civilizacija pa do danas postojali su klasni antagonizmi koji su, 
kako to Marks primećuje, gurali točak istorije unapred. Upravo je tu, on video polugu 
čitavog društvenog razvoja.

Vladimir Iljič Uljanov “

Lenjin

 ( Simbirsk, 22. aprila 1870 – Gorki kraj Moskve, 21. 

januara   1924   ),   ruski   revolucionar,   državnik,   filozof   i   publicist.   U   politici   je   bio   do 
krajnosti pragmatičan, surov i krajnje nemilosrdan prema svakom ko mu se usprotivi. 

Predvodnik Oktobarske revolucuje 1917. u Rusiji; osnivač prve Komunističke partije i 
Komiterne;   utemeljitelj   Ruske   Socijalističke   Federacije   Sovjetskih   Republika   i 
Sovjetskog saveza.

 U   dvadeset   petoj   godini,   1895,   odlazi   prvi   put   u   inostranstvo   gde,   u   Švajcarskoj, 
upoznaje   velike   figure   ruskog   marksizma   toga   doba   -   Plehanova,   Akselroda   i   Veru 
Zasulic . Niko njime nije naročito impresioniran, vraca se u Petrograd, postaje "aktivni 
revolucionar", biva uhapšen i osuđen i poslan u dvogodišnje progonstvo u Sibir, na 
obale reke Lene. Tamo po reci Leni i dobija svoj pseudonim, Lenjin.

Oktobarska revolucija

 je naziv koji se koristi za drugu fazu ruske revolucije, nakon koje 

je   u   Rusiji   godine 1917.   ustanovljena  

prva socijalistička država

.   Revoluciju   su 

vodili boljševici na   čelu   sa  Lenjinom,   te   je   njome   srušena   ruska   Privremena   vlada, 
ustanovljena nakon Februarske revolucije kojom je ukinuto Rusko Carstvo

U istoriji će ostati zapamćen po tome sto je uspeo da postavi temelje jednoj potpunoj 
utopiji koja će ipak potrajati skoro čitav vek.

Fridrih   Engels

 (Barmen,   28.   septembra   1820.   –   London,  5.   avgusta   1895.)   je   bio 

nemački sociolog, filozof i revolucionar poznat kao bliski saradnik Karla Marksa i jedan 
od   suosnivača   filozofskog   pravca   i   ideologije   zvane   marksizam.   Nakon   izbijanja 
revolucije   u   Nemačkoj   (1848.)   Engels   se   vraća   u   domovinu,   gde   zajedno   sa   Karl 
Marksom stoji na krajnje levom krilu revolucionarnih snaga i učestvuje u osnivanju lista 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti