Analiza otpora kretanja i karakteristika motora teretnog vozila Pregled
AKADEMIJA STRUKOVNIH STUDIJA ŠUMADIJA
ODSEK TRSTENIK
projektnog zadatka
br.20
Motori i motorna vozila
Profesor
:
Student:
dr Saša Babić prof.
Anđelka Nikolić 56/2023
Trstenik, 2025
Andjelka Nikolić 56/2023
Sadržaj:
3. POTREBNA SNAGA ZA SAVLAĐIVANJE OTPORA ....................................................... 8
3.1. SNAGA ZA SAVLAĐIVANJE OTPORA KOTRLJANJA ............................................... 8
3.2. SNAGA ZA SAVLAĐIVANJE OTPORA USPONA ......................................................... 9
3.3. SNAGA ZA SAVLAĐIVANJE OTPORA VAZDUHA ....................................................... 2
3.4. UKUPNA SNAGA ZA SAVLAĐIVANJE SVIH OTPORA ............................................... 3
4.1. BRZINSKE KARAKTERISTIKE SNAGE MOTORA .................................................... 5
4.3. BRZINSKE KARAKTERSTIKE OBRTNOG MOMENTA ............................................ 6
4.3. KARAKTERISTIKE SNAGE I OBRTNOG MOMENTA MOTORA ............................ 7

1
1.UVOD
U realnim uslovima eksploatacije,brzina kretanja motornih vozila se često menja zbog promene
faktora revelantnih za kretanje. U te faktore se ubrajaju putni uslovi-vrsta i stanje kolovoza, profil
puta, a zatim i meteorološki uslovi (sneg, led, magla, kiša, vetar i slično). Od velikog značaja su
intenzitet i struktura saobraćajnih tokova, ukrštanja u nivou, prelazi preko pruga, naseljena mesta i
drugo. Svi ovi faktori određuju uslove kretanja motornog vozila, a to znači i brzinu kretanja.
Pored ovih “spoljašnjih”, na stvarnu brzinu kretanja utiču i tzv. “unutrašnji” faktori kao što su tehničko stanje
motornog vozila, tehnika vožnje i drugi [2].
Od dinamičnosti vozila u velikoj meri zavisi njegova produktivnost. Ova eksploatacionotehnička
karakteristika vozila zavisi pre svega, od njegovih konstruktivnih svojstava, kao što su snaga i
obrtni moment pogonskog motora, prenosni odnosi u transmisiji, koeficijent korisnog dejstva,
ukupna masa vozila, primenjeni pneumatici, aerodinamičnost vozila, ali i od niza drugih faktora.
Dinamičnost je u tesnoj vezi sa ostalim eksploataciono tehničkim karakteristikama vozila. Ipak
presudan uticaj na dinamičnost vozila imaju karakteristike pogonskog motora i transmisije. Iz tog
razloga njihovoj vezi i usaglašavanju posvećuje se posebna pažnja. Posebno interesantan i složen
zadatak je usaglašavanje karakteristika pogonskog motora i transmisije, naročito ako se radi o
transmisiji koja u svom sastavu ima hidrodinamičku komponentu. Imajući to u vidu vrlo značajno
je definisati zavisnosti između karakteristika pogonskog motora i transmisije, koja u svom sastavu
ima hidrodinamičku komponentu, i dinamičkih karakteristika vozila. Na osnovu tih zavisnosti
moguće je vršiti detaljne analize uticaja pojedinih karakteristika motora i/ili transmisije na ukupnu
dinamičnost vozila čiji su ono osnovni sastavni delovi [3].
2
2. OTPORI KRETANJA VOZILA
Otpori kretanja vozila su svi otpori koji se javljaju u procesu kretanja vozila. Oni
predstavljaju zbir svih spoljašnjih otpora kretanja koji se suprostavljaju kretanju vozila odnosno
vučnoj sili (
F
o
) koju generiše vozilo
.
Otpori kretanja koji se najčešće javljaju su:
Otpor kotrljanja (
F
f
) (stalni otpor),
Otpor uspona (
F
u
),
Otpor vazduha (
F
v
)(stalni otpor) ,
Otpor ubrzanja (
F
α
).
U literaturi se za otpore takođe može naći oznaka
R
(eng.
Resistance
).
Da bi se vozilo kretalo vučna sila (F
o
), iz uslova ravnoteže, treba da je jednaka, ili veća od zbira
svih otpora koji se javlaju prilikom kretanja:
𝐹𝑜
≥ ΣFuk
, pri čemu je:
ΣF=
F
f
+
F
u
+
F
v
+
F
α
Dakle neophodno je pristupiti proračunu svih navedenih pojedinačkih otpora kako bi se mogao
utvrditi ukupni otpor a samim tim i potrebna vučna sila. Takođe je potrebno uočiti da pojedini
otpori zavise od brzine kretanja vozila pa će za njihov proračun biti potrebno uzeti različite
vrednosti brzine.
2.1. OTPOR KOTRLJANJA
To je otpor koji se javlja pri kontaktu pneumatika i podloge i zavisi od težine i brzine vozila.
Otpor kotrljanja za horizontalnu podlogu (R
f
), određuje se kao proizvod težine vozila (G
u)
i
koeficijeneta otpora kotrljanja (f ) i izrčunava se po obrascu:
F
f
= G
u .
f
[N] ……………………………………………………………………………...…….(1)
Gde je:
F
f
- otpor kotrljanja [N]
G
u
-
ukupna težina vozila [N]
f
-
koeficijent otpora kotrljanja [/]
Težina vozila je proizvod mase vozila (
m=5500
) i ubrzanje sile Zemljine teže (
g=9,81
):

Želiš da pročitaš svih 21 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.