Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio studenti.rs 21. septembar 2020. Prijavi dokument
Uvod
Stotinama godina spoljnitrgovinski poslovi odvijali su se isto kao i domaća trgovina. Prvenstveno su to bili klasični vidovi kupoprodaje. Viškovi robe sa jednog tržišta kretali su se u pravcu tržišta na kojima je ta roba nedostajala, a novac dobijen te robe kretao se u suprotnom pravcu. Brz razvoj industrijske proizvodnje, pojava velikih viškova pojedinih roba i potreba za njihovim plasmanom uslovila su pojavu novih vidova spoljnotrgovinskih poslova i saradnje u savremenoj spoljnoj trgovini. Partneri u spoljnojtrgovinskoj razmeni uspostavljaju nove aktivne odnose u kreiranju budućih tržišnih odnosa, dolazi do zajednickih nastupa i ulagana na osvajanju tržišta, ulaganja u zajedničku proizvodnju i promet novih proizvoda, razvojem kvadrijalnih delatnosti povećava se promet nerobne trgovine, trgovine pravima i licencama itd.
Isto tako dolazi i do lošeg funkcionisanja savremenog tržišta i medjunarodnog obračuna spoljnotrgovinskog prometa. Sve ovo dovodi do pojave specijalnih spoljnotrgovinskih poslova, kao i viših oblika spoljnotrgovinske saradnje.
Vezani poslovi su počeli da se razvijaju u toku Velike svetske privredne krize tridesetih godina dvadesetog veka. Svoju ekspanziju imaju u toku 70-tih i 80-tih godina. Primenjivali su se uglavnom u trgovini između zemalja istočne i zapadne Evrope, dok se danas primenjuju u punom svom značaju u trgovini između razvijenih i nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Vezani poslovi su takvi spoljnotrgovinski poslovi pri kojima se kupoprodaja u jednom pravcu vezuje za obavezu izvršenja kupoprodaje robe ili usluga u suprotnom pravcu. Poslovi u jednom i drugom pravcu se mogu obavljati vremenski i finansijski potpuno nezavisno, bar što se tiče učesnika u vezanom poslu iz različitih zemalja.
Razlozi za odvijanje vezanih poslova u spoljnoj trgovini su sledeći:
• nedostatak deviznih sredstava za uvoz robe
• otežan plasman robe na inostrana tržišta
• nepostojanje redovnih međudržavnih odnosa
• nepovoljni uslovi transfera i konvertovanja pojedinih valuta u prometu robom
• postojanje robe koja se teško prodaje na ino-tržištu
• osvajanje novih tržišta
• veća uposlenost proizvodnih kapaciteta
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.