Turističke vrijednosti Pekinga
Objavio realmadrid1994 24. april 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Psihologija
Objavio aleksandar666 16. februar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Što više čovjek meditira na dobrim mislima, bolji će biti njegov svijet I svijet u cjelini. – Konfučije
Još od antičkog razdoblja pa sve do danas ljudi su se pitali kako i zašto mislimo, kakav je to proces, gde se odvija, da li su misli nešto što se u nama stvara ili nešto što upijamo, kako to da neki ljudi imaju isto mišljenje a neki ne?
U općem smislu misli i mišljenje su psihološke funkcije koja nam omogućavaju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima. Mišljenje (ili tok mišljenja) je mentalni proces koji se odlikuje rasuđivanjem i zaključivanjem, odnosno shvaćanjem uzročno-posljedičnih veza između različitih pojmova. Misao (odnosno sadržaj mišljenja) se redovno očitava u nekom sudu ili tvrdnji. U filozofiji se obično pretpostavlja da su ljudi okarakterisani racionalnošću, a najočiglednije ispoljavanje racionalnosti je sposobnost mišljenja. Zbog složenosti i uslovljenosti emocionalnim i drugim faktorima razlikujemo: konkretno i apstraktno, logično i nelogično, magijsko i arhaično mišljenje. Nije svako mišljenje jezičko, npr. mišljenje šahiste, skladatejla i slikara.Misao, koja uključuje i opažajne podatke, ne proizlazi samo iz stvarnosti, nego i na nju djeluje. Mišljenje je sljed misli upravljenih na pronicanje stvarnosti, a samim tim i na njeno mjenjanje.Šeling je tvrdio da je misao “nezavisna moć koja za sebe dalje djeluje”, i da je “stvorena od duše”. Fender, logičar fenomenološke orijeritacije, svoju osnovnu koncepciju zasniva na razlikovanju misli (predmet logike) i mišljenja (predmet psihologije).Jovan Kronštatski, smatra da ljudska misao neograničeno teče zahvaljujući tome što postoji neograničeni misleći duh te piše: “Mi možemo da mislimo zato što postoji bezgranična misao kao što i dišemo zato što postoji bezgranično prostranstvo vazdušno.” Što je zapravo misao ako sumiramo sve ove stavkove? Kao što znamo, stavak je relativno trajna, stabilna I stečena organizacija pozitivnih I negativnih emocija, vrijednovanja I reagovanja prema nekom objektu. Naravno, samo mišljenje I jeste vrsta stavka, najprostije rečeno, a to kakvi tipovi postoje I kakve su njegove karakteristike vidjećemo u nastavku teksta.
1. Mišljenje – pojam i značenje
Psihologija proučava mentalni proces mišljenja, kao i poremećaje do kojih dolazi u tom procesu. Postoje poremećaji mišljenja koji su karakteristični za pojedine osobe ali i za vrstu psiholoških poremećaja koju imaju. Izraz mišljenje ima veći broj značenja ali najčešće označava neku mentalnu aktivnost kojom se savladava neka aktuelna prepreka, problem pred kojom se ličnost nalazi u datom trenutku, koristeći pritom prethodno stečeno iskustvo. Inteligencija je bitan faktor u procesu mišljenja, od nje proces mišljenja u velikom dijelu zavisi. Najbolji pokazatelj za to je snalaženje u novim, neiskustvenim, potpuno nepoznatim situacijama jer rešenje problema nije sadržano u prethodnom iskustvu, a do njega nije moguće doći neposrednim opažanjem.
Za mišljenje se može reći da je kognitivni proces. U kognitivne procese spada sve što polazi od čulnog dojma, čulnog opažanja, predstavljanja i pamćenja, pa sve do shvaćanja ili uviđanja odnosa. Većina psihologa smatra da se mišljenje sastoji baš u ovom uviđanju, ili shvaćanju odnosa i veza između elemenata. Drugim riječima, može se reći da je mišljenje drugi naziv za apstraktne psihičke procese. Postoje tri osnovne karakteristike procesa mišljenja: operisanje simbolima, usmerenost mišljenja I uviđanje odnosa.
Objavio realmadrid1994 24. april 2024.
Objavio vesna2412 24. april 2024.
Objavio vesna2412 24. april 2024.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.