Močvare

Uvod
Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su značajna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Primjerice, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No, jednako kao za ptice i ostale životinje i biljke, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Ne čudi stoga činjenica kako su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama. Na žalost, taj razvoj tekao je na štetu prirodnih resursa na kojima se temeljio. Isušivanje močvara radi dobivanja poljoprivrednih površina, regulacija tokova rijeka, onečišćivanje komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, prekomjerno iskorištavanje njihovih resursa samo su neke od ljudskih aktivnosti koje su uzrokovale nestajanje i degradaciju močvarnih staništa. Tek tijekom posljednjih nekoliko desetljeća porasla je ljudska svijest o vrijednosti i značaju bioloških i hidroloških funkcija močvarnih staništa, a time i potreba da se uskladi razvoj ljudskih aktivnosti sa zaštitom prirode uopće. Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su kontrola poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćenje obala i zaštita od vremenskih nepogoda u obalnom području, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode. Osim toga, močvarna staništa predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.
1. Opće karakteristike ekosistema močvara
Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjse vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci. Močvaru kao čest oblik voda stajaćica treba razlikovati od :
a) lokve, plitke udubine sa vodom koja presušuje tijekom sušnog razdoblja
b) bare, plitka vodena masa kojoj sunce dopire do dna i odlikuje se bujnim biljnim raslinjem
c) jezera, koja na zemlji nastaju tek nakon ledenog doba i u pravilu se razlikuje eufotički i afotički sloj.
Močvare se najčešće nalaze u riječnim nizinama ili uz jezera, odnosno u reljefnim depresijama s intenzivnom vegetacijom. U močvarama se, za razliku od tresetišta, ne stvara treset.

Prema porijeklu i načinu dotoka vode močvare se dijele na:

•    niske, koje se “hrane” samo izdanskom podzemnom vodom; kod ovih močvara, vegetacijski sloj je deblji
•    visoke, koje se “hrane” samo površinskom vodom, praktično jedino oborinskim vodama; ovdje je sloj vegetacije tanak
•    mješovite, koje se prihranjuju iz oba izvora; ovaj tip je najčešći.

2. Najveće močvare na svijetu
Great Dismal Swamp se nalazi uz granicu Virginije i Sjeverne Karoline i jedno je od posljednjih velikih netaknutih područja u istočnom dijelu Sjedinjenih Država. Unatoč svom imenu (Velika tuga), daleko je od turobnog mjesta! Područje obiluje životom i dom je za razne biljne vrste, kao i za mnoge vrste sisavaca poput crnog medvjeda, risa, vidre . . Dom je i za više od 70 vrsta gmazova i vodozemaca i 200 vrsta ptica.