Odlomak

Voved 
Vo poveќeto zaemji vo svetot zdravstvenata zaštita vo golema mera e sostaven del od celokuoniot društven život. Pokraj faktot što lečenjeto e primaran cel na zdravstvoto, denes se pridava golemo značenje na samata organizacija i finansiranje na zdravstvenata zaštita t. E. Kolku sredstva se izdvojuvaat za zdravstvoto i na koj način se koristat. Postojat slednive modeli na ogranizacija i finansiranje na zdravstvenite službi: pazaren model, Beveradge – model na nacionalna zdravstvena služba, Bismarkov model na obavezna zdravstvena zaštite i mešovit model. Ne postoi nitu eden model koj može da odgovara na site zdravstveni organizacii širum svetot. Sekoja zemja se soočuva so specifični predizvici pa taka i sekoj zdravsten sistem ima potreba od specifična organizacija.
Vo ovoj trud pokraj teoriite za finansiranje na zdravstvoto, ќe bidat izloženi i nekolku praktični primeri na modeli na organizacija i finansiranje na zdranstvenata zaštita kako što se SAD, Velika Britanija i Germanija. Ovie tri zemji se reprezentacija na trite modeli na organizacija i finansiranje na zdravstvoto, pazaren model, Beveradge – model i Bismarkov model, soodvetno. Četvrtiot model, mešovit model, e kombinacija na predhodnite tri modela. Sekoj od ovie modeli ima svoi prednosti kako i nedostatoci. Pri krajot na ovoj semiarski trud istite ke bidat izloženi i meѓusebno sporedeni.

 

 

 

Organizaciska struktura
Soedineti Amerikanski Državi

Vo SAD e zastapen pazarniot model na finansiranje na zdravstvenata zaštita. Ušte od 1990 god. So privatnoto zdravsveno osiguruvanje bile opfateni okolu 73% od naselenieto, dodeka 27% od naselenieto bilo opfateno so socijalno osiguruvanje (Medicare za lica postari od 65 godini i Medicaid za socijalno zagrozeni lica). Od pedesetite godini, rečisi 14% od vkupnoto naselenie vo SAD ili okolu 35 milioni nemale nikakov vid zdravstveno osiguruvanje. Vakviot sostav na zdravstvenoto osiguruvanje vo SAD značajno se razlikuva od sostavot vo evropskite zemji.
Američkoto zdravstvo se karakterizira so najgolemi trošoci vo svetot, so mal udel na javni vložuvanja i so najgolemi razliki vo možnosta za pristap za zdravstvena zaštita. Denes, dražavite vo Amerika značajno participiraat vo odredeni programi za zdravstvena zaštita za posebni grupi na osigurenici i posebni bolesti. Isto taka posebno se finansiraat i odredeni grupi na luѓe koi imaat slaba materijalna osnova za finansiranje na svojata zdravstvena zaštita i spaѓaat vo t. N. Medicare pragrama. Od vkupno 296, 8 milioni vraboteni amerikanci, rabotodavačite pružaat zdravstvena zaštita na samo 164 milioni žiteli, a socijalnite programi preku javno finansiranje obfaќaat okolu 25% ili 73 milioni žiteli. Vkupno 16% od žitelite ili 47 milioni se neosigurani, što predstavuva pokačuvanje za okolu 34% vo odnos na pokazatelite od 1990 godina.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari