Odlomak

 

Sloboda je jedan vrlo širok pojam. Može da se posmatra sa različitih aspekata. Sloboda se ogleda u pravu na mišljenje, fizičkoj slobodi, pravu na odabir, pravo na život, na vjeru, pravo na potomstvo, pravo glasa bez posljedica i mnogim drugim pravima. Pojednostavljeno, sloboda je pravo pojedinca na ljudske potrebe bez posljedica od strane društva. Ljudska sloboda treba biti naravno ograničena, ali ne u svim segmentima, već isključivo u onim koje imaju posljedice na cjelokupno društvo ili samo na pojedinca. O slobodi se pisalo kroz čitavu istoriju, za nju ili oko nje se vode ratovi i ona je često osnovna ideja egzistencije kako pojedinca tako i društva. Slobodom se bave filozofi, političari, ekonomisti, sociolozi, psiholozi. Ona se provlači kroz sve strukture postojanja čovjeka kao pojedinca, ali i društva kao cjeline. Živimo u društvu koje je “opterećeno“, svakodnevno nas kroz medije bombardiraju porukama koje usađuju strah i zavisnosti, a svijet je istovremeno kroz procese globalizacije i interneta povezaniji više nego ikad do sad.
Diktatura se prema obliku vlasti i državnog uređenja svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima (pored diktature u ovu podjelu još se ubrajaju i monarhija i republika). Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti ali i postoji i u sadašnjosti. Vladavina nije utemeljena u pravu nego u nasilju.

1. LIČNA PRAVA I SLOBODE

„Svi su ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima”.
To znači da sve osobe od trenutka rođenja posjeduju određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zagarantirana svakom ljudskom biću na temelju postojanja kao bića. Karakteristike ljudskih prava su: univerzalnost, neotuđivost, nedjeljivost i međusobna ovisnost i povezanost. Osnovni principi ljudskih prava su: nediskriminacija i jednakost, participacija i uključenost, i odgovornost i vladavina zakona.
Osnovna podjela ljudskih prava je na:
• lična prava i slobode,
• politička i građanska prava i slobode, i
• socijalna, ekonomska i kulturna prava.
Tek odnedavno se u ljudska prava počinju ubrajati i pravo zaštite prirode i ljudske okoline, te prava kolektiviteta (na primjer, pravo samoopredjeljenja naroda), pravo na razvoj i pravo na mir, koja čine prava treće generacije. Sva ljudska prava su usko povezana koliko i neovisna jedna od drugih. Iako ne postoji hijerarhija ljudskih prava, po principu prioriteta postoji podjela na trenutne i progresivne obaveze, to jeste prava. Trenutna su ona prava gdje nema pregovaranja oko raspoloživih resursa bilo ona ljudske, tehničke ili finansijske prirode. Tu država kao potpisnica sporazuma mora preduzeti hitne i neodložne mjere za rješavanje situacije kojom se ugrožavaju ta prava, a to su sva građanska i politička prava i slobode, pobrojane u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima. Progresivna prava su sva druga, dakle ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ova posljednja pod određenim uslovima prelaze u trenutna, a to je u slučajevima diskriminacije, regresije i statusa quo (gdje se ne preduzimaju nikakve mjere za progresivno unapređenje stepena uživanja prava).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 17 stranica
  • Epistemologija -
  • Školska godina: -
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Srbija,  Novi Pazar,  UNIVERZITET U NOVOM PAZARU - Departman za pravne nauke   INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese