Mogućnost uzgoja kruške
UNIVERZITET U SARAJEVU
POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET U SARAJEVU
MOGUĆNOST UZGOJA KRUŠKE NA
PODRUČJU GRADAČCA
SEMINARSKI RAD
SARAJEVO, MAJ, 2016 GODINE
2
SADRŽAJ
Contents
.............................................................................................4
..............................................................................................4
...........................................................................................6
.......................................................................7
SORTIMENT KRUŠKE ZA INTENZIVNE ZASADE
...........................................7
TIPOVI ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE GRADAČAC
..............................................................................................11
.............................................................................................14
....................................................................15
.................................................................................................17

4
2. PREGLED LITERATURE
2.1. SISTEMATSKO MJESTO KRUŠKE
Kruška zauzima sljedeće mjesto u sistematici biljaka:
Carstvo: Plantae
Odjeljak: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae (ruže)
Podfamilija: Maloideae (Pomoideae)
Rod: Pyrus
Vrsta: Pyrus communis L.
2.2. EKOLOGIJA KRUŠKE
Kruška kao dugogodišnja drvenasta biljka može da uspijeva samo ako postoje povoljni
ekološki uslovi. U ekološke uslove ubrajaju se klimatski, edafski i topografski uslovi
jednog regijona.
U pogledu ekoloških uslova, kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka s razlikom da bolje
podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uslove za uzgoj nalazi i u području
semiaridne klime. Kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, toplote i vlage.
Zemljište
Što se tiče tla, kruška je vrlo izbirljiva iako uspijeva na različitim vrstama tla.
Najprikladnije tlo joj je duboko i dobro drenirano te teksturno lakše kao što je pjeskovito-
ilovasto do ilovasto, bogato humusom i biogenim elementima i neutralne do slabo kisele
reakcije (pH od 5,5 do 7,0). Na suhim, nepropusnim, težim, glinastim tlima kruška
zaostaje u razvoju, postane kržljava i kratkog životnog vijeka, dok je plod manje sočan i
sadrži više sklerenhimskih ćelija (sklereide, kamene ćelije). Kalemljena na dunju podnosi
5
do 2,5% aktivnog kreča u tlu, ali kalemljena na sjemenjak podnosi 5 do 6% aktivnog
kreča.
Najbolji položaji su oni brežuljkasti i s blagim nagibom do 6°. Ravnica je nešto manje
pogodna zbog toga što je cvijet tada jače izložen proljetnim mrazovima. U vinogradarskoj
zoni joj više odgovaraju sjeverni i sjeveroistočni položaji dok izvan vinogradarske zone
prednost imaju južni i jugoistočni položaji.
Temperatura
Prema zimskim hladnoćama je dosta otporna, ali ne i na kasne proljetne mrazove. U
stadiju mirovanja uspješno može izdržati temperature od -25 do -30 °C, dok kalemljena na
dunji može izdržati temperature do -15 °C. Obzirom da kruška cvjeta relativno rano u
proljeće često joj cvjetovi znaju stradati zbog kasnih proljetnih mrazova pri temperaturi
od -1,5 do 2,2 °C. Tijekom vegetacije može podnijeti maksimalnu temperaturu od 34 °C.
Dobro uspijeva na niskim i na višim nadmorskim visinama, čak do 1.000 m. Međutim,
najbolja kvaliteta plodova se postiže na toplijim položajima i nadmorskoj visini od 400 do
500 m. Najveća aktivnost korijena je pri temperaturi od 15 do 19 °C. Potrebe kruške za
vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i
iz dubljih slojeva tla. Tijekom juna i jula u fazama intenzivnog rasta ploda i mladara
kruška zahtijeva najviše vode.
Slika 1.
Zasad kruške

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti