Mrezne kartice
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički fakultet »Mihajlo Pupin«
Zrenjanin
SEMINARSKI RAD
Predmet: Operativni sistemi
Tema: MREŽNE KARTICE
Profesor: doc. dr Branko Markoski
Student: Neven Lošić 53/10-10
Smer: IT- Inženjerstvo
Zrenjanin, 2015
SADRŽAJ
1. PREDMET I CILJ RADA...................................................................................................3
2. UVOD.................................................................................................................................... 4
3. ŠTA SU MREŽE I NJIHOVA PRIMENA........................................................................5
3.1. Elektronsko poslovanje................................................................................................... 5
3.2. Kućne mreže.................................................................................................................... 6
3.3. Telekomunikacioni sistemi..............................................................................................8
3.4. OSI - Sedam nivoa komunikacije....................................................................................8
3.5. TCP/IP protokoli........................................................................................................... 12
8. FIZIČKO INSTALIRANJE MREŽNIH KARTICA.....................................................33
1 |
P a g e

1. PREDMET I CILJ RADA
Predmetni cilj predmeta ’’Operativni sistemi’’ je sticanje znanja o osnovnim
konceptima operativnih sistema, kao i upoznavanje sa osnovnim servisima koje pruža
operativni sistem na konceptualnom i praktičnom nivou. Stečeno znanje će omogućiti
studentima razumjevanje slojeva operativnog sistema kao i principe izvršavanja aplikacija u
okviru operativnog sistema.
Predmet se sastoji od teorijske i praktične nastave. Na teorijskoj nastavi se detaljno
proučavaju oblasti: osnovni koncepti operativnih sistema, istorijski razvoj, tipovi operativnih
sistema, sigurnost sistema, korisnička platforma, programerska platforma, upravljanje
procesima i nitima, konkurentnost, sinhronizacija, sistem ulaza i izlaza, sistem datoteka,
sistem za upravljanje memoriom, virtuelna memorija, upravljanje resursima, upravljanje
uređajima. Na praktičnoj nastavi kroz programerske primere student stiče znanja o
korisničkoj i programerskoj platformi, osnovnim slojevima i servisima operativnog sistema.
Predmet ovog seminarskog rada su mrežne kartice. Mrežne kartice su veoma bitne u
samom lancu kreiranja lokalnih i globalnih mreža. Iz tog razloga je cilj seminarskog rada da
se prikaže šta su mreže i čemu služe, kao i prikaz topologije i vrsta mreža, kako bi se dobila
slika zbog čega su mrežne kartice toliko bitne.
Nakon upoznavanja samih mreža u seminarskom radu su detaljnije opisane mrežne
kartice, kao i podešavanje i fizičko instaliranje mrežnih kartica. Takođe, na kraju je opisan i
način provera rada mrežne kartice.
3 |
P a g e
2. UVOD
Komunikacije predstavljaju ključni preduslov za razvoj ljudskog društva. Sa jedne
strane komunikacije su nezaobilazni preduslov efikasnog poslovanja, a sa druge strane
trenutna dostupnost različitih informacija drastično povećava kvalitet svakodnevnog života
svakog pojedinca. Svako unapređenje komunikacinih tehnologija je značajno uticalo na dalji
razvoj ljudskog društva u celini. Tako je pojava telefona i televizije, sada već zastarelih
tehnologija, predstavljala pravu revoluciju u poslovnom i sociološkom smislu.
Prethodne dve decenije tehnološki razvoj je obeležila ekspanzija komunikacionih
tehnologija. Ključni trenutak u razvoju komunikacionih tehnologija predstavljalo je spajanje
računara i komunikacija. Međutim, proces spajanja je morao da sačeka neophodan nivo
razvoja računarskih sistema čija je izvorna namena bila izvršavanje složenih računarskih
operacija.
Danas su računari i komunikacije usko povezani jedni sa drugim. Šta više, računari
predstavljaju ključni element savremene komunikacione tehnologije označene kao
telekomunikaciona tehnologija. Telekomunikacija podrazumeva elektronski prenos podataka
(teksta, slika, video zapisa, audio zapisa itd.) korišćenjem određenog komunikacionog kanala
kao što su telefonska mreža, kablovske veze, mikrotalasnih linija ili satelitskog prenosa.
Tokom prve dve decenije svog razvoja računarski sistemi su bili strogo
centralizovani. Razlog za to je bio što su računari bili jako glomazni, sa jedne strane, i jako
skupi pa samim tim i retki sa druge strane. Zbog toga su kompanije uglavnom posedovale
„računski centar“ tj. prostoriju u kojoj je bio smešten korporacijski računar. Da bi izvršili
određenu kalkulaciju korisnici su morali da donesu svoje podatke u računski centar.
Razvojem računarske tehnologije računari su vremenom postajali sve manji i jeftiniji
što je omogućilo široku upotrebu računara. Tako su se stvorili uslovi da jedan jedinstveni
računar bude zamenjen većim brojem zasebnih ali međusobno povezanih računara na kojima
su zaposleni samostalno realizovali svoje poslovne zadatke. Takvi sistemi su nazvani
računarske mreže (eng. computer networks).
U zavisnosti od tipa primene možemo razlikovati: poslovne računarske mreže, kućne
računarske mreže i mobilne računarske mreže.
4 |
P a g e

U poslednje vreme vrlo je aktuelno deljenje procesora. Ovaj mehanizam je dobio na
značaju pojavom paralelnog procesiranja odnosno izvršavanjem vrlo složenih i dugotrajnih
proračuna na stotinama pa čak i hiljadama umreženih računara odnosno procesora koji se
popularno nazivaju superkompjuteri. Savremeno projektovanje sofisticiranih proizvoda
(automobila, aviona, vozova, mostova, medicinskih implantata itd.) podrazumeva korišćene
kompjuterskih simulacija njihovog ponašanja u realnim eksploatacionim uslovima. Međutim,
ovakve simulacije ne mogu da se realizuju na prosečnim računarima sa nekoliko procesora
već je neophodno korišćenje superkompjutera. Zahvaljujući računarskim mrežama kompanije
ne moraju da finansiraju sopstvene superkompjuter centre već da iznajmljuju resurse
specijalizovanih kompanija.
3.2. Kućne mreže
Kompanija DEC (Digital Equipment Corporation) je 1977. godine bila druga
kompanija u svetu po broju prodatih računara. Kada su predsednika kompanije Kena Olsona
upitali zašto kompanija DEC nije uzela učešće na tržištu personalnih računara on je
odgovorio da ne postoji razlog da neko ima računar kod kuće. Istorija je demantovala njegove
reči i korporacija DEC više ne postoji. Postavlja se pitanje zašto ljudi kupuju računare za
kuću? Prvobitno su se kućni računari koristili za igranje i za obradu teksta ali ako danas
analiziramo aktivnosti prosečnog korisnika kućnog računara videćemo da se najviše vremena
utroši na pretraživanje Interneta. Korišćenje Interneta možemo generalno podeliti u 4
kategorije aktivnosti:
1) Prikupljanje potrebnih informacija,
2) Komuniciranje sa drugim učesnicima,
3) Zabava i
4) Elektronska trgovina
Internet svakako predstavlja najveću riznicu informacija. Korišćenjem Interneta
korisnik može na brz način da dođe do željenih iformacija bilo da su one opšteg ili usko
stručnog karaktera. Tako na primer, pregledanjem sajtova medijskih kuća u realnom vremenu
dobijamo informacije o dešavanjima iz sveta politike, ekonomije, umetnosti, sporta, itd.
Obilaskom sajta nacionalne hidrometeorološke organizacije možemo se informisati o tome
kako nas vreme očekuje za vikend i da planiramo izlet sa prijateljima. Zahvaljujući digitalnim
mrežnim bibliotekama korisnicima Interneta su dostupni mnoge naučne i stručne publikacije
iz najrazličitijih oblasti. Praktično ne postoji naučni časopis koji nije prisutan na Internetu,
uostalom čitanost je osnovna svrha njihovog postojanja.
Drugi oblik primene računarskih mreža je komuniciranje sa udaljenim osobama. E-
mail je i u slučaju kućnih mreža najrasprostranjenija tehnologija komunkacije. Međutim u
kućnim mrežama se sve više koristi trenutno razmenjivanje poruka (eng. instant messaging).
Prvu verzija programa za razmenjivanje poruka se pojavila 1970. godine pod operativnim
sistemom UNIX i omogućavala je komunikaciju dva korisnika u realnom vremenu. Danas
6 |
P a g e
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti