Mundell Flemingov model

UVOD

Tržišna ravnoteža u privredi jedne zemlje se uspostavlja u tački sjecišta krivulja IS (koja predstavlja ravnotežu na tržištu dobara) i LM (koja predstavlja ravnotežu na tržištu novca).
Makroekonomska ravnoteža se uspostavlja na određenom nivou bruto društvenog proizvoda i kamatne stope sa druge strane.
Tema mog seminarskog rada jeste Mundell-Flemingov model tražišne ravnoteže otvorenog gospodarstva, u kojem ću objasniti njegove specifičnosti.

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE

Kejnezijanska makroekonomija izvorno je zamišljena kao analiza zatvorenog gospodarstva.
Prateći modelski instrumentarij tom pristupu bio je model ravnoteže agregatne ponude i potražnje predočen u obliku krivulja AS i AD koje se predočavaju u prvom kvadrantu formirajući funkcionalnu vezu između varijable dohodak Y i varijable cijena P.
U kasnijem razdoblju keynezijanske makroekonomije, osim modela agregatne ponude i potražnje, razvio se vrlo koristan IS-LM model (Hicks, Hansen, Samuelson) koji osim ravnoteže na tržištu roba i usluga uvodi i ravnotežu na tržištu novca.
Ravnotežni dohodak određuje i treća makroekonomska varijabla u modelu-ravnotežni realni kamatnjak u gospodarstvu.
Budući da je nakon Drugog svjetskog rata zbog golemog rasta svjetske trgovine malo koja zemlja mogla opstati kao velika zemlja u smislu vanjske trgovine , nastala je potreba da se keynezijasnki model, odnosno IS-LM model proširi i za utjecaje transakcija s inozemstvom.
Novi model proširio je osnovicu IS-LM modela (tržište roba i usluga i tržište novca) za tržište deviza pa je tako nastao Mundell-Flemingov model, jedan od najcitiranijih udžbeničkih modela druge polovice 20. stoljeća.
Mundell-Flemingov model jeste model koji prikazuje makroekonomsku ravnotežu jedne zemlje.
Ovaj model za razliku od IS-LM modela opisuje situaciju u otvorenoj privredi.
Ovaj model razvijen je on strane Roberta Mundell-a i Marcusa Fleming-a , koji su nezavisno jedan od drugog šezdesetih godina prošlog vijeka analizrali glavne promjene u svjetskoj privredi.
Tokom pedesetih godina, takođe prošlog vijeka, devizni kursevi glavnih industrijskih zemalja bili su fiksni na bazi sporazuma iz Bretton Woods-a.
Međunarodni trgovinski tokovi bili su značajniji od tokova kapitala.
Međutim, kako je vrijeme prolazilo, tehnološka poboljšanja u komunikacijama i smanjena
kontrola kapitala, intenzivirali su tokove kapitala.
Mundell i Fleming su posebno istakli činjenicu po kojoj je brzina tokova kapitala mnogo veća od trgovinskih tokova.
Međunarodni investitori su povećavali mogućnosti za ostvarivanje zarade afirmišući kamatnu arbitražu i koristeći nerealizovane šanse za ostvarivanje profita.
Razlike u kamatnim stopama između zemalja prouzrokovale su masovne tokove kapitala.
Nasuprot tome, trgovinski tokovi su reagovali mnogo sporije na nastale promjene.
U ovom modelu, kamatna stopa na domaćem tržištu jednaka je kamatnoj stopi na svjetskom tržištu, izuzev u slučajevima gdje postoji kontrola troškova kapitala.
Mada kamatne stope, u realnosti, nisu jednake u čitavom svijetu, ova pretpostavka omogućava da se ispitaju efekti različitih ekonomskih politika.
Ovaj model opisuje malo gospodarstvo, koje je sa drugim zemljama putem trgovine i drugim tokova kapitala spojena sa drugim zemljama, i pokazuje nam različite opcije ekonomske politike koje se mogu primjeniti pri promjeni unutrašnjih i vanjskih varijabli.
Zbog tog razloga se u ovom modelu pored krivulje IS, koja ilustrira područje ravnoteže na tržištu dobara i usluga, i krivulje LM, koja predstavlja područje ravnoteže na tržištu novca, pojavljuje i treća krivulja, krivulja ZZ (u ponekoj literaturi nazvana i krivuljom FE).
Ova kriva predstavlja sve bilance plaćanje pri nuli.
Platna bilanca je definirana na sljedeći način:

PB = NX – NXK

Gdje je NX neto izvoz roba i usluga (bilanca tekućih transakcija ili vanjsko-trgovinska bilanca), a NXK neto izvoz kapitala (bilanca kapitalnih transakcija).
Ako je PB > 0 riječ je o suficitu bilance plaćanja, a ako je PB < 0 imamo deficit bilance plaćanja.
Bilanca plaćanja je u ravnoteži kada je PB = 0.
Nezo izvoz kapitala je funkcija kamatne stope NX=f(r).
Krivulja ZZ se definira na sljedeći način: