Nastanak sociologije
1
Fakultet za poslovne studije i pravo
Seminarski rad:
NASTANAK SOCIOLOGIJE
Profesor: Student:
Prof. dr Mehmed Avdagić
Milica Dramićanin
Br indexa: I92-13
Čačak, novembar 2013.
2
Uvod
Ljudi su oduvek razmišljali o društvu i pokušavali da ga objasne kako bi ga lakše kontrolisali.
Iako je sociologija relativno mlada kao posebna nauka to ne znači da nije postojala i pre nego
što je dobila svoj naziv i ne znači da i pre ljudi nisu pokušavali da objasne društvo, društvene
pojave i njihov kulturološki aspekt.
Sociologija se tek razvila kao posebna nauka kada je društvo bilo dovoljno razvijeno da
prihvati da sve što je stvoreno na ovoj zemlji nije stvoreno od Boga, već i da postoji sopstveni
uticaj na pojave u društvo, kao i da čovek zajedno sa ljudima iz svog okruženja poseduje
određenu odgovornost za posledice svog delovanja. Sve dok se društvo nije dovoljno razvilo,
ljudi su mislili o društvu kao pojavi od koje treba da se napravi savršeno, a nisu razmišljali o
tome kakvo je društvo u realnom životu. Tada se ova društvena nauka svodila samo na to, na
pravljenje utopija.
Temeljom sociologije smatra se politička ekonomija čja otrkića o društvu su bila od izuzetne
važnosti za razvoj sociologije.
Sociologija se još naziva naukom društvene krize, jer je nastala u trenutku kada se društvo
izuzetno brzo menjalo. Tada su se desile dve izuzetno značajne društvene revolucije:
Francuska Buržoaska revolucija i Engleska industrijska revolucija.
Sociologija se pojavljuje prvi put istorijski sredinom XIX veka u vreme kada se desila
Francuska Buržoaska revolucija koja je za cilj imala da se repulikanski režim zameni
apsolutističkom monarhijom, a rimokatolička crkva je morala da izvede radikalnu
reorganizaciju. Revolucija se smatra glavnom prekretnicom u istoriji Zapada, od vremena
apsolutizma do doba građanstva i demokratije.
Engleska industrijska revolucija se desila u otprilike isto vreme kad i Francuska Buržoaska
revolucija. Engleska revolucija predstavlja nagli društvenih razvoj koji se desio zbog pojave
parnih mašina I potrebe da se ručna proizvodnja zameni istim.
Revolucije su i te kako imale uticaj na društvo tada. Postavlja se pitanje kako društvo dovesti
ponovo u red. Tada nastaje sociologija. Sociologija nije u stanju da spreci ni da izleči nijednu
društvenu krizu ali nam pomaže da je bolje razumemo i objasnimo.

4
treba da poseduje određeno obrazovanje. Aristotel moralno čoveka vidi kao životinju koja je
svesna šta je dobro a šta zlo. Takođe smatra da je opšti interes iznad interesa pojedinca.
1.3. Sofisti
Sofisti su bili prvi profesionalni učiftelji filozofije, smatrali su ljudsko društvo ljudskim
proizvodom, proizvedenim iz društvenog ugovora pojedinca.
Sofisti su smatrali da su ljudi prvo živeli u prirodnom stanju u kojem je čovek imao potpunu
slobodu u odnosu na druge ljude, zbog posedovanja te potpune, neograničene slobode ljudi su
se sukobljavali i nisu bili sigurni za svoj opstanak, tada su se svi ljudi dogovorili i napravili
prvo društvo, tj državu. Ugovor je sadržao jednaka prava za sve članove tog društva i
obezbeđenje takve političke vlasti koja je obezbeđivala sprovođenje svih tih prava. Sofisti su
smatrali da je ljudsko društvo tvorevina čoveka, a ne natrprirodnih sila.
2.Sociologija u srednjom veku
Sociologija u srednjem veku jako je vezana za teološko viđenje društva, ceo tok istorije se
objašnjava na religiozan način. Tada razlikujemo dve koncepcije: hrišćansku I prirodno –
istorijsku. Prestavnici Hrišćanske koncepcije su Sveti Augustin (354-430) i Toma Akvinski
(1227-1274)
2.1.Sveti Avgustin
Aurelije Avgustin je bio uticajan hrišćanski filozof i episkop grada Hipona. U njegovom delu
“O državi božijoj” (de civitate dei) on govori da se ljudska istorija zasniva na određivanju
zakona koji su odredjeni Božijom voljom. Za njega postoje dva carstva i to nebesko i
zemaljsko. Nebesko carstvo drugačije je nazivao Božija država i bila je oličenje dobra koje je
nastalo zbog ljubavi prema Bogu, kao primer za ovo carstvo navodio je primer Rima. Smatra
da je zemaljsko carstvo nastalo zbog Adamove greške i da sva deca na ovom svetu se rađaju
grešna zbog toga.
On je u neku ruku začetnik filozofije istorije, jer celu istoriju hvata kao jednu celinu o istoriji
dobija tek kada je posmatra u celini.
Sve ljude deli na one koje žive po Božijim pravilima i
, Filozofija
, Enciklopedijski leksikon, Mozaik znanja, Beograd 1973.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti