SADRŽAJ:

UVOD..................................................................................................................................................3
1. OSNOVNE ODLIKE MAFIJE.....................................................................................................4

1.1.

Istorijski aspekt razvoja organizovanog kriminaliteta...........................................................4

1.2.

Pravila mafijaške organizacije...............................................................................................6

2. CILJ MAFIJE................................................................................................................................8

2.1.

Cosa nostra, nastanak i razvoj...............................................................................................8

2.2.

Salvatore Maranzano, Capo Di Mafia...................................................................................9

2.3.

Gotti i Castellano................................................................................................................. 10

2.4.

Italijansko - Američka Mafija..............................................................................................11

3. BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA U SAD..............................................12
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................13
LITERATURA...................................................................................................................................15

UVOD

Poreklo reči „mafia“ nije do kraja razjašnjeno i postoji nekoliko tumačenja. Jedno tvrdi da je 

reč došla od izreke koja je nastala tokom francuske invazije na Siciliju 1282. koja glasi: „Morte 
Alla Francia Italia Anela“ („MAFIA“) što znači: „smrt Francuskoj, Italija izdiše“. Jedno filološko 
tumačenje tvrdi da reč mafija dolazi od arapskog mahias, što znači razmetljivac, drugo filološko 
tumačenje je da takođe dolazi iz arapskog, ali od reči mu afah, što znači rebel, protivnik zakona. 
Četvrto tumačenje, i ujedno tumačenje koje sam prihvatila u ovom radu, jeste da reč znači skrovište 
(takođe iz arapskog) i da potiče čak iz 9. veka kad su Sicilijom vladali Arapi, kada je domaće 
stanovništvo zbog ugnjetavanja i prisilnog rada očajnički pokušavalo da pobegne i naći utočište, tj 
skrovište.

Mafijaške   organizacije   se   razlikuju   od   zemlje   do   zemlje.   One   su   različite   veličine, 

organizacionog   ustrojstva   i     različitih   uslova   u   kojima   deluju.   Principi   na   kojima   mafijaške 
organizacije funkcionišu su univerzalni, što povećava interesovanje naučne i stručne  javnosti  za 
njihovo proučavanje. Dve najveće mafijaške organizacije na svetu su japanska “Jakuza” i italijanska 
“Koza Nostra”.  Obe  imaju  po  nekoliko  desetina  porodica (bandi) i desetine hiljada članova. Za  
obe je značajno da svet posmatraju globalno. Imaju svoje filijale u drugim zemljama, a preko njih se 
realizuju   ogromne   trgovinske,   odnosno   finansijske   transakcije.   Zbog   visokog   nivoa 
organizovanosti, glavna pažnja u daljoj analizi biće usmerena na italijansku i japansku mafiju. 
Praksa, pravila i zakoni u ovim mafiji su manje - više primenjivi i u drugim mafijama.

Kroz Siciliju je otad prošlo mnogo stranih vladara (Francuzi, Španolci, Nemci, Austrijanci, 

Grci), te su Sicilijanci tokom svih tih vekova tražili spas u brdima Sicilije. S vremenom su se 
izbeglice ujedinile u tajno društvo i to porodičnog tipa, ali sa vrlo snažnom hijerarhijom. To tajno 
društvo,   zvano   mafija,   nije   imalo   poverenja   u   vlast   te   su   se   oslanjali   na   sopstvene   „zakone“. 
Zanimljiv je način na koji su se finansirali. Seljacima su se slala preteća pisma u kojima mafija traži 
novac u zamenu za zaštitu (ironije li, zaštitu od same mafije), a ako bi se seljak oglušio na taj 
zahtev, sledile bi otmice, ubistva, unakaženja. Na koverti je bila nacrtana crna ruka. „Tako su 
Sicilijanci plaćali dvostruke poreze, jedne za službenu vlast, policiju i sudstvo, a druge za mafiju“ 
(MacKenzie, 2002, Tajna društva). Iako je mafija počela kao svojevrsni narodni pokret otpora 
protiv   brojnih   okupatora,   s   vremenom   je   postala   onakvom   kakvom   je   danas   znamo:   okrutna, 
hermetična   zajednica   čiji   glavni   cilj   više   nije   odbrana   od   osvajača,   već   nemilosrdna   pljačka   i 
kriminal koji su zamaskirani u hrabrost, čast i disciplinu.

background image

Ta sličnost se posebno odnosila na njihovu strukturu, npr izvršne organe, računovodstvo, 

pomoćno osoblje itd Kada se govori o istoriji organizovane kriminalne delatnosti uopšte, onda je 
nesumnjivo reč o mafiji. Mafija je terminološki sinonim za sve vidove kriminalnog organizovanja. 
Na primer, Samuel Valker tvrdi da je kriminal imao crte organizovanosti na mnogim područjima 
Amerike još u XIX veku, posebno u urbanim centrima, koji su se naglo razvijali. Prema njegovom 
mišljenju, postojala je stalna potreba za alkoholom, kockom i prostitucijom. Organizovane grupe 
koje su ih nudile bile su u početku sastavljene od Iraca, zatim od Jevreja, da bi na kraju dominirali 
Italijani.

Organizovani kriminal se u SAD najčešće vezuje za mafiju, za koju se danas može reći da je 

tradicionalna,   profesionalna   i   hijerarhijski   uređena   kriminalna   organizacija   koja   planski,   uz 
korišćenje   nasilja   i   zastrašivanja   organizovano   vrši   mnogobrojna   krivična   dela,   čime   ostvaruje 
veliku finansijsku dobit. Premda je tačno poreklo reči "mafia" nepoznato, veruje se da potiče još iz 
devetog   veka,   kada   su   Sicilijom   vladali   Arapi.   Ugnjetavani   stanovništvo   je   očajno   bežalo   iu 
obližnjim brdima tražilo utočište. Na arapskom reč "mafia" znači utočište. Druga teorija datira iz 
1282. i vremena invazije Francuske na Siciliju. Ponosno stanovništvo Sicilije hrabro se borilo i 
"Morte Alla Francia Italia Anela" (Mafia), što u prevodu znači "Smrt Francuzima je italijanski 
poklič",   postao   je   njihov   ratni   poklič.   Vremenom   je   reč   "mafia"   na   Siciliji   dobila   značenje 
"muževno".   U   Maloj   prosvetnoj   enciklopediji   navodi   se   da   je   mafija   prvo   bio   naziv   za   tajno 
razbojničko udruženje na ostrvu Siciliji 1860. godine, da bi kasnije ovaj termin bio korišćen za 
označavanje   svake   opasne,   kriminalno   organizovane   grupe.   Međutim,   u   etimološkom   rečniku 
italijanskoga  rečnika ističe  se da  je ova  reč  nastala  ranih  šezdesetih  godina  XIX veka i  da je 
označavala nešto šarmantno, milo, drago i tome slično. Bez obzira na poreklo reči, Sicilija je tokom 
istorije preživela bezbroj invazija i njen narod se često udruživao u tajne organizacije. Njihova 
struktura bila je zasnovana na porodici i imala je strog hijerarhijski sastav. Glave porodica zvali su 
se donovi i bili su zaduženi za mafiju u svakom selu.

Do 19. veka mafija je za ljude postala neka vrsta religije, "poštovano društvo". Povećala se i 

prerasla  u  moćnu  frakciju  orijentisanu  ka kriminalu.  Imala  je  sopstvena pravila  i ovlašćenja,  i 
ignorisala je sve druge oblike naređenja. Ubistvo je bilo krajnja cena izdaje. Enciklopedija Britanika 
ne deli njihovo mišljenje, objašnjavajući da se radilo o malim, privatnim vojskama zvanim mafie. U 
Nju Orleansu, s druge strane Atlantika se stvarao najjači američki mafijaški ogranak. Istražujući 
ubistvo   italijanskog   imigranta,   policijski   detektiv   David   Hennessei   otkrio   je   aktivnost   tajnog 
društva. Ubijen je, međutim, pre nego što je slučaj došao pred istražnog sudiju. Don Vito, Vito 
Cascio Ferro, prvi sicilijanski Capo di tutti Capi, 1901. godine beži u Ameriku, pred hapšenjem i 
osudom zbog otmice, iznude i pretnje, gde osniva organizaciju Black Hand. Članovi su uglavnom 
bili okoreli kriminalci pobegli sa Sicilije, a Don Vito postaje poznat kao otac američke mafije i kao 
osoba zaslužna za povezivanje sicilijanskog i američkog klana. Početkom dvadesetih Musolini je 
odlučio očistiti Italiju od mafije. Širom zemlje, posebno na jugu, uzastopna hapšenja i nemilosrdna 
suđenja, zbog kojih je i sam Ferro završio u zatvoru, dovode do širenja američkog ogranka, jer 
Italijani masovno beže pred progonima preko bare. Osim toga, Ameriku su videli kao potencijalnu 
zemlju za dobru zaradu putem ucene, prostitucije, kockanja i šverca.

Prvo vrlo važno ime, koje se nikako ne sme izostaviti u ovom kontekstu, je Charles Luciano. 

Rođen je 1897. na Siciliji, au Ameriku dolazi na samom početku 20. veka da bi u vrlo kratkom roku 
u Nev Iorku ustoličio carstvo prostitucije. Bio je poznat kao novi Capo di tutti Capi i kao prvi 
mafijaški kum. Unutar organizacije Five Points Gang koju je vodio Džon Torio, a gde će upoznati 
Al Kaponea, Frenkija Jejla i druge, najviše je poštovanje zadobio kad je, nakon sukoba u kojem je 
izvukao kraći kraj, završio na suđenju i ostao veran omerta. Osim njega, američki su klan predvodili 
Mier   Lanski,   koji   nikad   nije   postao   punopravni   član   zbog   netalijanskog   porekla,   inače 
specijalizovan za kocku; Benjamin Bugsi Siegel, profesionalni ubica koji je otvorio prvi kazino 
hotel u Las Vegasu, a čije je ubistvo na koncu naručio sam Luciano; te Dutch Schultz glavni akter 
za vreme prohibicije. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti