Neuronske mreze
Uvod
Neuronske mreže su noviji koncept u analizi i obradi podataka. Sam početak razvoja neuronski mreža ne sežu daleko u prošlost ali metode izrađene na njima imaju široku primjenu kako u društvenim naukama tako i u tehničkim. Najširu primjenu neuronske mreže su našle u ekonomiji gdje se koriste kako za predviđanja budući vrijednosti tako i za klasifikaciju.
Sam pojam NEURONSKA MREŽA može se razvrstati u dvije etapeistraživanja: BIOLOŠKA NEURONSKA MREŽA koja ima za cilj istraživanje prirodni biološki neurona, VJEŠTAČKA NEURONSKA MREŽA koja se odnosi na vještačke neurone i čvorove koji su plod ljudske prirode.
Prikaz biološke i vještake neuronske mreže prikazan je na slijedećim slikama:
Neuronske mreže predstavljaju jednu od metoda veštačke inteligencije. Umesto što konceptualizuju problem u matematičkoj formi, neuronske mreže koriste principe ljudskog mozga i njegove strukture, kako bi razvile strategiju procesiranja podataka. U ovom seminarskom radu baziraćemo se na veštačke neuronske mreže(NM).
Istorija razvoja neuronski mreža
Istraživanje ljudskog mozga traje hiljadama godina. Međutim, tek se sa pojavom moderne elektronike nazrela mogućnost imitacije ljudskog mozga i procesa razmišljanja.
- Neuronski mreža nije nastala odjednom već u etapama koje se međusobno dopunjavale, a te etape su:
- PRVI MATEMATIČKI MODEL NEURONA(1943)
Kako je on nastao?
Prva bitnija istraživanja na temu neuronski mreža su napravili neurofiziolog Voren MekKuloh i tada mladi izuzetno talentovani matematičar Volter Pits. MekKuloh je proveo dvadesetak godina života razmišljajući o događaju u nervnom sistemu koji nam omogućava da mislimo. Tek nakon susreta sa Pitom uspeo je formalizovati svoju teoriju a potom i dizajnirati primitivnu neuronsku mrežu pomoću elementarni električni kola.
SLIJEDEĆA ETAPA SE ODNOSILA NA SVOJSTVO NEURONA
Ovu etapu je pokrenuo Donald Heb sa svojom knjigom „Organizacija ponašanja“ a glavni korak u ovoj knjizi je kako da se ojačaju neuronski putevi putem korišćenja. Donald Heb svojom knjigom ojačao i podržao MekKulovu-Pits-ovu teoriju.
Više u Informacione tehnologije
Informatika – skripta
- Informatika
- Visoka medicinska škola strukovnih studija u Ćupriji · Ćuprija
- 37 stranica
Photoshop I
- Primena racunara u grafici 1
- 5 stranica
Računarski virusi
- informatika
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Saobraćajni fakultet · Batočina
- 20 stranica
Više u Seminarski radovi
Cena kao instrument marketing miksa
- Marketing
- Visoka ekonomska škola strukovnih studija u Peći sa privremenim sedištem u Leposaviću · Leposavić
- 13 stranica
Rešenje i zaključak u upravnom postupku
- Administrativno i kancelarijsko poslovanje
- Beogradska poslovna škola Visoka škola strukovnih studija · Beograd
- 10 stranica
Zlostavljanje i zanemarivanje dece i rad sa zlostavljanom decom
- Psihologija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 19 stranica