Odlomak

1.    NASTANAK I EKONOMSKI ZNAČAJ NOVCA

Proces razvoja različitih oblika razmene robe predstavlja proces nastankanovca, nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmene. Novčani oblik razmene javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnjadovoljno razvijena, a društvena podela rada raširena. Teškoće u razmenisu dovele do otkrića novca, čijom pojavom se te teškoće uspevajuprevazići. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni da ustupe svojeproizvode jer znaju da će za nju uspeti nabaviti ono što im je potrebno.Proces nastanka novca je bio veoma dug ekonomski proces.U početku se kao novac najčešće prihvatala stoka jer je bila lako pokretljivai jer je za njom postojala velika potreba (hrana i upotreba u poljoprivredi),pa su je svi stanovnici rado prihvatali kao opšte sredstvo razmene. Unekim društvima novac su bili predmeti od određenih vrsta metala,najčešće bakra, ali i druge vrste korisnih proizvoda.
Vremenom se ovafunkcija počela vezivati za robe koje su po svojim prirodnimkarakteristikama bile pogodne da služe kao opšte sredstvo razmene. Terobe su bili plemeniti metali, ali se i unutar njih zlato izdvojilo kaonajpogodnije za obavljanje ove funkcije. Razlog zašto su ljudi u različitimdruštvima prihvatali zlato kao svetski univerzalno sredstvo razmene trebatražiti u prirodnim osobinama koje ono ima.Prvo, i male količine zlata u prometu predstavljaju veliku vrednost.Do zlata je veoma teško doći jer su njegove zalihe u poređenju sa drugimvrstama metala veoma male i teško se otkrivaju. Zbog toga su i minimalnekoličine ovog plemenitog metala veoma vredne. Na ovaj način se za male količine zlata mogu menjati i relativno značajne količine drugih roba. U 7. veku p.n.e. uveden je u grčkim gradovima kovani novac odplemenitih metala, tako da je dugi niz godina atenska srebrena drahma bila dominantan oblik novca u tom delu sveta. U Rimu je postojao srebrenidinarius i zlatni aureus. Tokom celog srednjeg veka novac se kovao odplemenitih ili drugih metala.
Međutim, nisu samo prirodna svojstva učinila plemenite metale, u prvomredu zlato, novcem, već činjenica da je novac roba kao i svaka druga roba,da ima vrijednost koju dobija u razmeni, kao i svoju ponudu i potražnju; takođe i svoju upotrebnu vrednost (izrada nakita, ukrasnih predmeta itd.), a potom upotrebnu vrednost zbog svoje ekonomske funkcije koju vrši. Sarazvojem i širenjem robne proizvodnje zlato je postepeno prestajalo daobavlja funkciju opšteg sredstva razmene tokom XIX, a u toj funkcijipotpuno isčezlo tokom XX vijeka (kao datum uzima se 1971 godina, kadasu SAD ukinule tkz. Zlatno važenje).
Ako se pođe od toga da finansije prevashodno znače novčanu stranu svakog privrednog posla i nočanu stranu nacionalne privrede uopšte, onda je jasno da su finansije nerazdvojno povezane sa pojmom novca. Zbog toga, istorijski gledano finansije su se afirmisale i razvijale u onoj meri koliko se privredni život pojedinih društvenih zajednica kretao od naturalne u pravcu novčane privrede, odnosno u onoj meri koliko su poslovi sa novcem u njihovom ekonomskom i pravnom smislu potiskivali naturalno regulisanje dugova. Drugim rečima, finansije kao pojam koji objašnjava način upotrebe novca u razrešavanju dugova, postajao je bogatiji i precizniji ukoliko su monetarni faktori kao privredni fenomeni, instrument i mere sa kojima se stvara, ograničava, smanjuje, poništava, raspodeljuje i preraspodeljuje novčana kupovna snaga postajali značajniji u svakidašnjem životu date društveno-ekonomske zajednice tj. u životu njenih privrednih subjekata, državnih organa i pojedinaca.
U skladu sa navedenim, proizlazi da monetarni sistem predstavlja ključni deo finansijske celine zemlje, odnosno da je on jedan od temeljnih podsistema ukupnog finansijskog sistema. Zbog toga, istraživanje faktora koji determinišu monetarni sistem u suštini se svodi na objašnjenje sistema odnosa i skupa mera kojima se preko novca i kredita utiče na proces društvene reprodukcije, odnosno na ostvarivanje društveno-ekonomskih ciljeva i zadataka razvojne i tekuće ekonomske politike zemlje. Polazeći od toga da je jedan od osnovnih ciljeva monetarnog sistema porast materijalnog i socijalnog standarda stanovništva u konkretnim uslovima razvoja društveno-ekonomskog sistema, proizlazi da su i temeljni ciljevi monetarnog sistema upravo postizanje trajnih društvenih ciljeva u domenu novca i kredita. Iz tih razloga, u izučavanju monetarnih finansija, odnosno problema monetarnog sistema, pre svega, treba poći od novca kao jedne od osnovnih ekonomskih kategorija društveno-ekonomskog sistema.
U tom kontekstu, treba imati u vidu činjenicu da teorija novca i istraživanje uloge novca u procesu društvene reprodukcije svakako spada u jedno od najsloženijih i istovremeno najrazvijenijih teorijskih delova savremene ekonomske teorije. Pri tome, gledanje na ulogu novca u privredi se menjala tokom različitih perioda, od shvatanja novca kao osnovnog instrumenta u regulisanju privrednih tokova i sredstva ekonomske stabilizacije, do odbacivanja shvatanja aktivne uloge novca kao osnove za vođenje efikasne monetarne i ekonomske politike. Međutim, u savremenim uslovima uloga novca u privredi postaje izuzetno značajna. Zbog toga, novac i monetarna politika u visoko-razvijenim tržišnim privredama igraju veliku ulogu u programima razvoja i stabilizacije, dok istraživanje delovanja novca u privredi dobija sve veće razmere.
Aktiviranje novčanog regulisanja i porast značaja teorijskih istraživanja uloge novca, doveli su do porasta interesovanja i za funkcionisanje celokupne novčane sfere reprodukcije. Regulisanjem novčane i kreditne mase regulišu se privredni tokovi, posebno agregatna tražnja, zaposlenost, uvoz i izvoz itd. Kada se restriktivnom monetarnom politikom želi stabilizovati privreda, a pretera se sa korišćenjem monetamih faktora, često dolazi do inflacije, depresije nezaposlenosti. Analogno tome, krajnosti monetarizma i zloupotreba novca sve su češći u monetarnim privredama u kojima se novac sve više koristi za ciljeve izvan njegovih normalnih prometnih funkcija (finansiranje budžetskog deficita, vojni rashodi, preterana emisija novca i kredita itd).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari