1

UNIVERZITET UNION "NIKOLA TESLA"

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO

S E M I N A R S K I    R A D

Predmet:

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I HARTIJE OD 
VREDNOSTI

Tema:           

 OBVEZNICE  

-  

POJAM, ZNAČAJ I ULOGA 

profesor:

student: Julija Dukić

Docent dr Aleksandra Pušara

broj indeksa: I0401-12

studijski program - pravo

Beograd, mart 2014

2

SADRŽAJ 

            UVOD ……………………………………………………………………….....3

1. POJAM OBVEZNICA………………………………………………………..4
2.  VRSTE OBVEZNICA………………………………………………………..5

3. TRŽIŠNA CENA OBVEZNICA......................................................................8

4. PRINOS I RIZIK..............................................................................................10

5. INOVACIJE NA TRŽIŠTU OBVEZNICA...................................................12
6. OBVEZNICE U REPUBLICI SRBIJI ( 

BEOGRADSKA BERZA

)............13

ZAKLJUČAK

            LITERATURA

background image

4

1. POJAM OBVEZNICA

Obveznica je osnovna dužnička hartija od vrednosti.

1

  Obveznica spada u obligaciono pravne 

hartije od vrednosti. Obveznicom se njen izdavalac (zajmoprimac) obavezuje da će licu na koga 

obveznica   glasi   (zajmodavcu,   tj.   vlasniku),   ili   po   njegovoj   naredbi,   ili   donosiocu   obveznice 

isplatiti   u   roku   dospeća   potraživanja   nominalni   iznos   naveden   u   obveznici   sa   unapred 

ugovorenom kamatom, tokom određenog vremenskog perioda. Dakle to je ugovor o emisiji 

obveznica,   odnosno   ugovor   između   izdavaoca   i   vlasnika   obveznice,   koji   sadrži   podatke   o 

nominalnoj vrednosti obveznice, kuponskoj stopi, datumu dospeća..

Nominalna vrednost predstavlja iznos koji se isplaćuje vlasniku obveznice na datum njenog 

dospeća.

2

 Kuponska stopa je parametar koji se koristi za utvrđivanje iznosa kamate, tako da je 

isplata kamate na godišnjem nivou jednaka proizvodu kuponske stope i nominalne vrednosti 

obveznice.  

3

 

Rok dospeća predstavlja rok kada ugovorena obaveza mora da bude izvršena, tj., kada 

vlasniku obveznice mora da bude isplaćena nominalna vrednost obveznice)

Izdavaoci obveznica najčešće su pravna lica i to: preduzeća, banke, savezna država, republika 

članica, lokalna samouprava i sva ta lica mogu izdavati obveznice u svoje ime i za svoj račun. 

Pored toga što mogu biti izdavaoci obveznica, banke na primer mogu biti kako komisionari tako 

i zastupnici u izdavanju obveznica. 

Obveznica, kao hartija od vrednosti može da glasi kako na valutu zamlje u kojoj se emituje (u 

slučaju R Srbije, obveznica može da glasi na dinare), tako  može da glasi i na stranu valutu. 

Isplata obveznica se uvek vrši u valuti zemlje u kojoj se obveznica isplaćuje, dakle u R Srbiji 

1

 Određeno Zakonom o tržištu hartija od vrednosti I drugih finansijskih instrumenata, član 2. stav 3, (“Sl. Glasnik 

RS” br 47/06)

2

 Z. Bodie, A.Kane, A. Marcus: “Osnovi Investicija”, str. 278, Data Status, Beograd, 2009.

3

 Na primer, ukoliko se izda obveznica sa nominalnom vrednošću od 1000 dolara i kuponskom stopom od 10%, ona 

se može prodati za 1000 dolara. Izdavalac obveznice plaća vlasniku obveznice 10% nominalne vrednosti, ili 100  
dolara godišnje do datuma dospeća obveznice ( na primer tokom 20 godina). Pošto se iznos od 100 dolara obično  
isplaćuje u dve polugodišnje rate, to znači da će vlasnik obveznice dva puta godišnje primiti po 50 dolara. Kada 
prođe 20 godina, izdavalac će vlasniku isplatiti i 1000 dolara nominalne vrednosti

.

5

isplaćuje se u dinarima, a ukoliko glasi na stranu valutu, vrši se u stranoj valuti ili dinarskojskoj 

protivvrednosti obračunatoj na dan isplate po srednjem kursu NBS-a.

Obveznica kao hartija od vrednosti mora da sadrži sledeće osnovne elemente:

-

firmu, tj naziv i sedište izdavaoca obveznice,

-

firmu, odnosno ime kupca obveznice ili oznaku da obveznica glasi na donosioca,

-

novčani iznos na koji obveznica glasi,

-

visinu kamatne stope ako je plaćanje kamate predviđeno,

-

procenat učešća u dobiti ako je to učešće predvišeno,

-

rokove otplaćivanja glavnice i kamate, 

-

mesto i datum izdavanja, serijski i kontrolni broj obveznice 

-

faksimil potpisa ovlašćenih lica izdavaoca obveznice i 

-

prava iz obveznice

4

Posebno treba naglasiti da u slučaju da se izdaje obveznica sa garancijom, odnosno sa neki 

pravnim licem kao garantnom, onda se ta garancija upisuje na prednjoj strani obveznice tako što 

se označava firma, njen naziv i sedište. Nazad, na poleđini obveznice označavaju se rokovi 

isplate glavnice, kamata i anuiteta, i to se naziva 

 amortizacioni plan.

 

2.  VRSTE OBVEZNICA

Na osnovu  različitih  parametara obveznice se mogu  podeliti  više  grupa.  Mogu  se definisati 

obzirom na način isplate, odnosno ostvarivanja prava na kamatu, prema emitentu (izdavaocu 

obveznice)  prema datumu dospeća, prema načinu obezbeđenja  itd.

1. Prema načinu ostvarivanja prava na kamatu

Razlikujemo 

kuponske i bezkuponske obveznice.

4

 

M. Labus, „Osnovi ekonomije“, str 497, Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Beogradu, Beograd 2006.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti