Odlomak

Uvod u organizaciono ponasanje: licnost,percepcija i individualno ucenje

1) Organizaciono ponasanje proucava ponasanje ljudi u organizacijama,od nivoa pojedinca,preko radnih grupa i timova,do organizacije (najsiri nivo). Organizacija se izucava na tri nivoa:

a) individualni
b) grupni
c) organizacioni

2) Koreni razvoja OP kao naucne discipline vezuje se za doprinose:

a) naucnog menadzmenta
b) klasicnu teoriju organizacije i Veberovu birokratiju
c) teoriju medjuljudskih odnosa
Sam nastanak OP kao zasebne naucne discipline vezuje se za cetrdesete godine XX veka.

3) OP je elekticka nauka koja se oslanja na srodne bihejvioristicke nauke,ali i na druge nesrodne oblasti nauke.

  • Znanja iz psihologije,sociologije,socijalne psihologije,antroplogije,politickih nauka.

4) Tri pristupa OP:

a) kognitivni pristup-Ponasanje se vezuje za licne karakteristike i unutrasnje procese. Ponasanje ljudi je ciljno orijentisano i objasnjava se unutrasnjim procesima kao sto su: licno ocekivanje,percepcija,stavovi,sistem vrednosti. Ponasanje ljudi je iskljucivo njihova subjektivna stvar. Mana: covek se posmatra kao zatvoren sistem i zanemaruje interakcije sa okolinom.
b) bihejvioristicki pristup-Covek se posmatra kao otvoren sistem koji uspostavlja interakcije sa okolinom. Ponasanje ljudi se oblikuje pod uticajem spoljnih faktora. Zakljucak: ponasanje se moze predvideti i kontrolisati pomocu upravljanja promenljivom okolinom.
c) pristup drustvenog ucenja-Integrise prethodna dva pristupa,i ponsanje coveka objasnjava kao f-ju unutrasnjih procesa (licnih karakteristika) i interakcija sa sredinom u kojoj covek radi. U tom procesu formira se ponasanje zaposlenih B kao f-ja dve grupe faktora: licnih karakteristika-P i karakteristika organizacione sredine-E,po formuli B=f (P,E)

5) Lakse razumevanje oblasti OP moze pomoci model OP,koji predstavlja pojednostavljenje realnosti. Model OP sadrzi 3 nivoa: individualni,grupni i organizacioni; i dve vrste varijabli: nezavisne-inputi i zavisne-outputi.

6) Zavisne varijable su rezultati (outputi) kojima se tezi. To je ono sto menadzment zeli da postigne,sto je definisano dokumentima kao sto su plan,strategija,vizija i dr.
Nezavisne varijable su inputi koji uticu na ponasanje zaposlenih,na koje menadzeri imaju razlicit stepen uticaja na pojedinim nivoima. Na individualnom nivou su presudne licne karakteristike,biografske karakteristike i sposobnosti i tu su mogucnosti uticaja menadzera male. Na grupnom nivou (najzanacajnijem) menadzeri mogu da postignu visoke performanse razvijajuci dobre medjuljudske odnose i radeci na razvoju ljudi. Kljucne varijable na organizacionom nivou,preko kojih menadzeri uticu na ponasanje zaposlenih su karakteristike delatnosti i tehnologije,organizaciona kultura,dizajn organizacije i dizajn posla.

7) Individualne razlike izmedju ljudi se mogu svrstati u dve osnovne kategorije:

a) razlike u licnim karakteristikama
b) razlike u sposobnostima

8) Licnost predstavlja skup relativno trajnih i stabilnih obrazaca osecanja,misljenja ili ponasanja koje coveka cine razlicitim u odnosu na druge ljude. Licnost odredjuju:

a) priroda ili biolosko nasledje (genetika)
b) iskustvo (uticaj razlicitih situaija na osecanja i ponsanje pojedinaca)

9) Menadzeri moraju poci od pretpostavke da su licne karakteristike nepromenljive u kratkom roku, i da rezultati ne zavise samo od licnosti vec i od situacije u kojoj se zaposleni nadju.

 

10) U literaturi postoje brojne teorije licnosti koje se svrstavaju u dve grupe:
a) teorije usmerene na identifikovanje i merenje licnih karakteristika radi poredjenja ljudi
b) teorije usmerene na razumevanje pojedinca i razvoj samokoncepta

11) DANAS,u objasnjavanju licnosti se siroko primenjuje Model 5 osobina ili Velikih 5:

a) ekstravertnost
b) neuroticnost
c) prijatnost
d) svesnost
e) otvorenost za iskustva

Pored navedenih,poslednjih godina se sve vise insistira na jos nekim licnim karakteristikama: lokus kontrole,samokontrola,samopostovanje,tipovi licnosti A i B,makijavelizam,potreba za postignucem,potreba za posedovanjem moci,potreba za pripadanjem.

Ekstravertnost: Ljudska tezanja da iskuse pozitivna emotivna stanja i da imaju generalno pozitivan stav prema sebi i ljudima u svojoj okolini. Ekstravertni ljudi su komunikativni i prijateljski raspolozeni prema drugima.
U radnoj sredini, ELJ su mnogo zadovoljniji svjim poslom i samom organizacijom i lakse stupaju i kontakt sa drugim clanovima organizacije. Poslovi koji im odgovaraju: prodaja,odnosi sa javnoscu. Introvertni ljudi su manje skloni da osete pozitivna emocionalna stanja i redje stupaju u socijalne interakcije.

Neuroticnost: Teznja pojedinca da iskusi negativna osecanja i i da ima generalno negativan stav prema sebi i ljudima u svojoj okolini. Ovi pojedinci su na poslu nezadovoljni,osecaju stalan nivo stresa i imaju generalno negativan stav prema radnoj sredini. Kriticniji su prema sebi i svojim rezultatima,a ta njihova kriticnost ih cesto vodi ka perfekcionizmu. Poslovi koji im odgovaraju: kontrola kvaliteta.

Prijatnost: Tezanja pojedinca da bude u dobrim odnosima sa ostalim ljudima. Brinu za druge,poverljivi su,kolegijalni,pristojni,oslicni su kao clanovi tima. Poslovi koji im odgvaraju: u vezi sa razvojem medjuljudskih odnosa.
Neprijatni ljudi su obicno dobar izbor za obavljanje neprijatnih poslova. Primer: naplata potrazivanja.

Svesnost: Stepen u kojem je pojedinaca pazljiv i istrajan. Pojedinci koji imaju visok stepen organizovanosti i samodiscipline,

Otvorenost za iskustva: Stepen u kojm je pojedinaca originalan,otvoren za razlicite stimuluse,radoznao i spreman da preduzme rizik. Poslovi koji im odgovaraju: Rizicni poslovi,puni inovacija,promena (preduzetnii).

Lokus kontrole: Stepen u kojem ljudi veruju da mogu ili ne mogu kontrolisati sopstveni zivot (uticati na sopstvenu sudbinu i stvari oko sebe). Interni lokus podrazumeva da pojedinac veruje da moze… Smatraju da su bas oni zasluzni za dobre rezultate. Eksterni lokus podrazumeva da pojedinac veruje da ne moze… Ukoliko ostvare dovre rezultate,smatraju da je to vise pitanje srece.

Samokontrola: Stepen u kojem ljudi pokusavaju da kontrolisu nacin kako se predstavljaju drugima. Ljudi sa visokim stepenom samokontrole se uvek ponsaju na odgvarajuci nacin. Poslovi koji im odgovaraju: Oni gde je potrebna stalna komunikacija sa razlicitim tipovima ljudi,npr. konsalting,prodaja…Ljudi sa niskim stepenom samokontrole su osetljivi na pravila prihvatljivog ponasanja,niti ih zanima sta drugi misle o njihovom ponsanju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari