Pčele: seminarski rad iz biologije
1
Akademija strukovnih studija Šabac
Predmet:
Biologija
Tema:
„Pčele“
Mentor: Student:
Prof. Bojan Damnjanović Marina Lazarevic 6/9/2017
Šabac 2020.
2
Sadržaj

4
Poreklo pčele
Prve pčele živele su usamljenim životom (Slika 1) , tj. svaka ženka je skupljala hranu za sebe
i svoje leglo, a tako žive i sadašnje vrste koje su na nižem stupnju razvoja. Neki od početaka
zajedničkog života pčela (okupljanje više ženki na jednom mestu, zajednička odbrana,
zajedničko zimovanje, zajednička izgradnja košnice) su važni jer doprinose osposobljavanju
za stvaranje organizovanijih zajednica, ali ipak to nisu bili čvrsti elementi za stvaranje
socijalne zajednice, jer ženke solitarnih pčela nemaju neposredan kontakt sa potomstvom.
One naime ne dočekaju porod, već od iscrpljenosti uginu.
Pojava ranog i brzog poroda u pčelinjem gnezdu bila je najbitnija promena u celoj evoluciji
pčelinje zajednice. Prvi put u evoluciji, pored matice i trutova, javljaju se i polumatice, tj.
zakržljale jedinke koje brinu o održavanju legla. U ovakvoj novoj zajednici pojavio se
nedostatak hrane i prostora, što je uslovilo pojavu prve preraspodele rada.
Značajan faktor koji je vodio nastanku savremene pčelinje zajednice, je pojava
partenogenetskog razvoja- rađanje iz neoplođene jajne delije. To je uslovilo nestanak nagona
za napuštanjem starog gnezda zbog potrage za mužjakom. U početku su u primitivnoj
zajednici potpunom partenogenezom produkovane prave ženke, sposobne da same održavaju
leglo, a kasnije tokom evolucije javljaju se ženke sa nepotpunom partenogenezom koje su
produkovale muško potomstvo. One nisu mogle same da opstanu, pa su se vezale oko svoje
majke, pomažući joj oko svih poslova osim u razmnožavanju. Tako su postepeno nastale
prave radilice, koje su zajedno sa majkom maticom i trutovima formirale jedan novi biološki
fenomen- socijalizovanu pčelinju zajednicu. [1]
Slika 1: soliterne pčele
5
Anatomska građa pčele
Iako je pčela dimenzijama vrlo mala građa njenog tela vrlo je složena. Anatomsku građu čine:
1. Spoljašnji sistem
kožni sistem,
ekstremiteti (krila i noge).
2. Unutrašnji sistem
disajni sistem,
krvni sistem,
nervni sistem,
polni sistem,
probavni sistem,
žlezdani sistem,
čulni sistem.
Spoljašnji sistem pčelu štiti od promena temperature, neprijatelja, štiti unutarnje organe od
povreda i kožni sistem takođe služi za držanje mišića kao i pojedinih unutrašnjih organa. [2]
Spoljašnji sistem građe
Kožni skelet
Kožni skelet ima pokrovnu i zaštitnu funkciju (slika 2). Štiti pčele od spoljašnjih
negativnih faktora poput: povreda uzrokovanih od strane neprijatelja - štiti unutarnje organe,
zatim nepovoljnih spoljašnjih faktora kao što su nagle promene temperature, kiša – vlaga,
suša. Kožni skelet se sastoji iz tri sloja:
1. Kutikule,
2. Hipoderme,
3. Bazalne membrane.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti