Odlomak

1.    Uvod

Međunarodna plaćanja danas se javljaju kao prateći međunarodni ekonomski odnosi prema međunarodnoj trgovini, kao i međunarodnom kretanju kapitala kao osnovnim odnosom. Svrha međunarodnih plaćanja nalazi se upravo u realizaciji međunarodne trgovine i autonomnih finansijskih transakcija.

Danas u svijetu, realizovanje bilo kakvih finansijskih ili poslovnih transakcija u međunarodnim okvirima može se obaviti samo posredstvom međunarodnog platnog prometa. On je nastao kao posledica međunarodnih poslovnih odnosa u kojima dolazi do prometa i razmjene roba i usluga, koji se vrše na različitim geografskim prostorima.
Mogućnost uključivanja nacionalnih privreda u svjetskoj trgovini je od presudnog značaja, jer na taj način dolazi do specijalizacije domaće proizvodnje, odnosno do usmjeravanja faktora proizvodnje u one sektore u kojima je nacionalna privreda efikasna, pa na taj način država izvozi te proizvode jer su mnogo jeftiniji, kvalitetniji pa samim tim I konkurentniji na svetskom tržištu. S druge strane, zemlja će uvoziti samo one proizvode u čijoj su se proizvodnji dokazali kao uspješniji inostrani proizvođači, tako da na taj način dolazi do međunarodne specijalizacije odnosno podjele rada.

2.    Međunarodni platni promet

Pod platnim prometom podrazumijevaju se sva plaćanja odnosno uplate i isplate koje vrđe fizička i pravna lica preko svojih banaka ili specijalizovanih finansijskih institucija, a sve u cilju izmirivanja dospjelih finansijskih obaveza. Pod međunarodnim platnim prometom ili međunarodnim plaćanjima podrazumijevaju se plaćanja koja se uglavnom vrše između privrednih subjekata različitih država odnosno rezidenata različith pravnih I privrednih sistema.
U međunarodnom platnom prometu, za razliku od unutrašnjeg platnog prometa ne postoje univerzalna zakonska sredstva plaćanja koja su prihvaćena u svim zemljama. Pošto se međunarodni platni promet obavlja u različitim valutama, između rezidenata različitih monetarnih i carinskih područja, izvršavanje naloga za naplatu vrši se po specifičnom postupku, u zavisnosti od raspoloživih stranih sredstava plaćanja, kao i nacionalnih zakonodavstava kojima se uređuje ova oblast.
Međunarodni platni promet obavlja se u različitim nacionalnim valutama, a sve u skladu sa sklopljenim platnim sporazumima i aranžmanima između država koje učestvuju u plaćanju, operativno se sprovodi između banaka u zemlji i inostranstvu, na bazi otvorenih kontokorentnih računa i korespodentskih odnosa.
Međunarodna plaćanja možemo definisati kao plaćanja novčanih obaveza povjerioca u inostranstvu sa jedne strane i naplaćivanje novčanih obaveza od dužnika u inostranstvu sa druge strane, tj. sva plaćanja koja se vrše između pojedinih zamalja, bez obzira na to ko učestvuje u tim plaćanjima. Iza finansijskih transakcija može da stoji međunarodni promet roba i usluga ovo su tzv. finansijske transakcije vezane za spoljnu trgovinu), takođe imamo i “ćiste” finansijske transakcije koje nijesu neposredno povezane sa prometom roba i usluga, i kao takve predstavljaju tekuće transakcije, a finansijske transakcije su kapitalne transakcije.
Mogućnost, uslovi, način, kao i oblici plaćanja u inostranstvu definisani su i regulisani u svakoj zemlji defiznim propisima. Područje međunarodnog platnog prometa, po pravilima trebalo bi da obuhvata samo transfere u inostranim sredstvima plaćanja, s tim što se pod tim transferima podrazumijeva prenos finansijskih sredstava iz jedne države u drugu po raznim osnovama, kao na primjer:

•    Plaćanje po osnovu izvršenog uvoza robe i usluga,
•    Naplata novčanih sredstava za izvršeni izvoz roba i usluga,
•    Doznake stranih lica zaposlenih u nekoj državi,
•    Transferi po osnovu kreditnih aranžmana,
•    Pokloni,
•    Pomoć…

Ukoliko domaći novac nije konvertibilan i ne učestvuje u plaćanju u inostranstvu, onda se ovi transferi vrše u stranim sredstvima plaćanja. Najvećim djelom ove transakcije međunarodnog platnog prometa se obavljaju bezgotovinski ili preko instrumenata koji samo predstavljaju novac, ali neposredno ustvari nijesu novac.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari