INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKLUTET POLITEHNIČKIH NAUKA

TRAVNIK

POJAM I VRSTE SIGNALA

-SEMINARSKI RAD-

Predmet:

Teroija signala 

Mentor

:                                                                                            

Student:

Doc.dr.sc Halid Žigić                                                                    Keranović Enis

Asistent

:                                                                                         S-02/13-I

Mr Azra Zaimović, dipl.ing .saob. 

Novembar 2014

SADRŽAJ

1. UVOD...............................................................................................................2

2. KONTINUALNI I DISKRETNI SIGNALI..................................................3

3. SLUČAJNI I DETERMINISTIČKI SIGNALI............................................4

background image

3

2. KONTINUALNI I DISKRETNI SIGNALI

Slika 2.-grafički prikazi kontinualnog i diskretnog signala

Sve poruke koje šalje neki izvor mogu se podijeliti u dvije grupe:

diskretne

kontinualne signale

Diskretni signali su one poruke koje se pojavljuju kao nizovi odvojenih elemenata koji imaju 
konačan broj različitih vrijednosti,npr.amplituda u vremenu.Ti elemeni nazivaju se simbolima 
i   pripadaju   jednom   skupu   zvanom   alafabet.  Diskretni   signali   se   sastoje   od   niza   prostih 
diskretnih elemenata.Slova obrazuju riječi,riječi rečenice,brojevi višecifrene brojeve a note 
akorde.Primjeri diskretnih signala predstavljaju poruke koje se prenose u telegrafiji.Signali 
koji služe za prenošenje ovih poruka mogu se grafički predstaviti u obliku neke vremenske 
funkcije.Ova   funkcija   pokazuje   kako   nega   karakteristična   veličina   signala   zavisi   od 
vremena.Pri tome uvijek postoji konačan skup njenih diskretnih vrijednosti koji sada,u ovom 
električnom alfabetu,predstavljaju odredjene simbole.

Slika 3. primjer signala u diskretnom obliku

Kontinalni   signali   se   uvijek   pojavljuju   kao   vremenske   funkcije,koje   imaju   sve   moguce 
vrijednosti   koje   se   nalaze   izmedju   nekih   odredjenih   granica   ili   prostije   beskonačan   skup 
amplitudstih stanja.

4

Slika 4.-primjer kontinualnog signala

Takve su npr.poruke koje se prenose u telefoniji.Prema tome,razlika u odnosu na diskretne 
signale   predstavlja   činjenica   da   sve   vrijednosti   koje   karakterišu   takvu   poruku   pripadaju 
jednom neograničenom kontinualnom skupu.Signali koji služe za prenošenje ovakvih poruka 
mogu se grafički predstaviti u vidu vremenske funkcije,kao na slici 2.0.Kontinualni signali 
koji   odgovaraju   kontinualnim   porukama   nastaju   uvijek   kada   fizički   procesi   predstavljaju 
npr.akustičke  talase,podesnim pretvaračem pretvore  u  električni  signal.Takav  pretvarač  se 
zove mikrofon.Radi tako što na svom izlazu stvara električni talasni oblik,koji je naravno u 
idealnom   slučaju   potpuno   vjerna   slika   fizičkog   procesa   koji     na   ulazu   u 
pretvarač(otpremink)predstavlja poruku.

1

3. SLUČAJNI I DETERMINISTIČKI SIGNALI

Prema njihovoj prirodi sve signale možemo podijeliti u dvije grupe:

slučajni signali

deterministički signali

Slučajni   signali   su   oni   signali   kod   kojih   se   promjena   vrijednosti   nekog   od   njihovih 
parametara,kada   se   posmatra   u   vremenu,ne   može   unaprijed   precizno   odrediti.
Ukoliko takav signal želimo da predstavimo nekom vremenskom funkcijom,nailazimo na 
probleme. Vrijednost funkcije su poznate u prošlosti,ali ne i u budućnosti.Ovo nas dovodi do 
zaključka   da   se   telekomunikacionim   sistemima   veze   prenose   slučajni   signali,kao   sto   su 
npr.govorni   signali.Ovo   rasudjivanje   proiziulazi   iz   činjenice   da   se   slučajnim   signalima 

1

 Telekomunikacije 3-Sejfudin Agić septembar 2010

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti