Ponašanje teških metala iz industrijskih i komunalnih deponija u životnoj sredini

Razvojem ljudske civilizacije na Planeti Zemlji, porastom populacije, a posebno ubrzanim tehnološkim i tehničkim razvojem, dolazi do povećanja negativnih uticaja na životnu sredinu, koji se manifestiraju kroz porast broja izvora zagađenja. Najznačajniji izvori zagađenja životne sredine predstavljaju razna hemijska sredstva, otpadi industrijskih postrojenja, kao čvrsti, tako i otpadne vode i gasovi, sredstva koja se koriste u poljoprivredi i teški metali. Većina teških metala (Cd, Pb, Ni, As, Cr, Hg…) spadaju u štetne i opasne materije koje, osim što zagađuju životnu sredinu, deluju veoma toksično u većim koncentracijama, kako na biljke i životinje, tako i na čoveka. Zbog toga se u posljednjih 20 godina razvila i javna svijest o potrebi zaštite životne sredine od uticaja štetnih materija uopšte, a posebno od teških metala, jer je njihova koncentracija, kako u zemljištu, tako i u ostalim delovima, prije svega vodi, svakog dana sve veća. U svetu se danas, zahvaljujući industrijskom razvoju, u životnu sredinu raznim putevima ispušta velika količina štetnih materija među kojima veliki udeo imaju i teški metali. Kao posledica njegovog nagomilavanja u biosferi, ljudi i životinje ih unose u organizam, što dovodi do pojave raznih bolesti. S obzirom da teški metali predstavljaju potencijalni rizik u proizvodnji kvalitetne hrane, u svetu i kod nas, su sprovedena brojna istraživanja u cilju određivanja njhovog sadržaja, distribucije i mobilnosti u obradivim zemljištima. Teški metali se odlikuju različitim hemijskim, fizičkim i fiziološkim dejstvom.