Poremećaji u ponašanju i slobodno vreme učenika
Univerzitet u Novom Sadu
Filozofski fakultet
Odsek za pedagogiju
Poremećaji u ponašanju i slobodno vreme učenika
Mentor:
Student:
Prof.dr Milena Letić
Jovana Jovanić 310021/19
Novi Sad, 2019.
1
Sadržaj:
2. Najčešći oblici javljanja poremećaja u ponašanju učenika
....................................................................... 4
revencija poremećaja u ponašanju učenika u školskoj sredini
............................................................... 7
Faktori rizika u školskoj sredini
3.2 Protektivni faktori u školskoj sredini
.................................................................................................. 8
Kvalitetno provođenje slobodnog vremena kao faktor sprečavanja poremećaja u ponašanju učenika
Slobodno vreme i poremećaji u ponašanju
................................................................................................ 11

3
1.
Definisanje osnovnih pojmova
2.
Poremećaji u ponašanju predstavljaju zajednički naziv za sve pojave u ponašanju,
različite biološke, psihološke i socijalne geneze koje izlaze iz okvira opšte prihvaćenih
normi ponašanja određene sredine, a kako nepovoljno utiču na dalji razvitak mladih,
potrebna je stručna i društvena pomoć na rešavanju takvih problema. (Potkonjak,
Šimleša, 1989).
3.
Ponašanje predstavlja aktivan odnos prema sredini. Dok je ponašanje životinja
prilagođavanje okolini, čovekovo ponašanje je i prilagođavanje ali i menjanje okoline,
podešavanje okoline prema sopstvenim potrebama. Nekada se na ponašanje mislilo samo
na spoljašnje, vidljivo ponašanje. Danas se smatra da je ponašanje govor, zatim i
mišljenje i emocionalno doživljavanje (tzv unutrašnje ponašanje), (Potkonjak, Pijanović,
1996).
4.
Slobodne vreme učenika predstavlja vreme koje učeniku ostaje posle ispunjavanja svih
obaveza (porodičnih, školskih i dr) nasuprot zaposlenima čije se slobodno vreme
produžava zahvaljujući naučno-tehnološkoj revoluciji i njenoj primeni u privredi,
slobodno vreme učenika se sve više smanjuje zbog opterećenosti školskim obavezama
koje stalno rastu. (Potkonjak, Pijanović 1996).
5.
Učenik je naziv za polaznika osnovne i srednje škole, dok se na višem i visokom stupnju
školovanja upotrebljava naziv student. U obrazovanju odraslih se koristi naziv polaznik, a
u dopisnom školovanju adresat. (Potkonjak, Šimleša, 1989).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti