Posao kompenzaione politike u međunarodnom biznisu
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakulet
Smjer: Međunarodni biznis
Seminarski rad iz predmeta Ugovori u međunarodnom poslovanju
Na temu:
Posao kompenzaione politike u međunarodnom biznisu
Mentor: Student:
Luka Mijatović 330/12
Sadržaj

4
Pojam, karakteristike i vrste kompenzacionih poslova
Kompenzacioni posao je generični pojam koji obuhvata više vrsta pravno i tehnički različitih
vrsta ugovora. Zajedničko obeležje kompenzacionih poslova je to da se radi o ugovorenoj
praksi vezivanja uvoza robe za izvoz robe koja se ne plaća u novcu. Reč je o razvijenoj praksi
razmene, trgovine bez naknada u novcu.
Takvi poslovi razvili su se u trgovini sa zemljama koje nisu imale dovoljno konvertibilnih
sredstava plaćanja. I zemlje razvijenih privreda i konvertibilnih nacionalnih valuta primenjuju
neki oblik kompenzacije kako bi podstakle izvoz domaćih proizvoda.
Kompenzacioni posao predstavlja razmenu roba i usluga najnižeg nivoa
Izvoz određenih roba ili usluga vezan za uvoz roba ili usluga odgovarajuće protivvrednosti
bez upotrebe klirinških, slobodnih ili bilo kojih drugih inostranih sredstava plaćanja naziva se
kompenzacioni posao. Kompenzacioni posao, u suštini, znači razmenu roba i usluga
najnižeg nivoa – roba za robu sa zadatkom izbjegavanja ograničenja uvoza koja postoje u
nekim nacionalnim ekonomijama.
U kompenzacionim poslovima učestvuju i posrednici (banke, brokeri, specijalizovane
agencije i drugi) i nadležna tela svake zemlje, koja izdaju odobrenja za obavljanje takve vrste
poslovnih aranžmana.
Međusobne obaveze poslovnih partnera u kompenzacionom poslu rješavaju se međusobnim
jemstvima, kojima se i jednom i drugom partneru u kompenzacionom poslu jemči izvršenje
obaveza druge ugovorne strane.
U odnosu na vrednost učešća poslovnih partnera u realizaciji kompenzacionog posla postoje
sledeće vrste kompenzacionih poslova:
potpuna kompenzacija,
delimična kompenzacija i
kontra posao
Potpuna kompenzacija znači takvu razmjenu robe u kojoj stoprocentna isporuka robe u
jednom smjeru završava stoprocentnom isporukom robe u drugom smeru tj. to je posao pri
kojem početni izvoznik preuzima obavezu da od inostranog partnera kupi jednaku
protivvrijednost robe.
Potpuna kompenzacija ima sličnost s barter poslom. Djelimična kompenzacija je poslovna
transakcija pri kojoj vrijednosti isporuka u oba smjera nisu ujednačene. Na primjer, početni
izvoznik izveze određenu količinu robe inostranom partneru, koji mu dio vrijednosti
5
primljene robe kompenzuje isporukom vlastite robe, a preostali dio vrijednosti isplaćuje u
devizama. Nedostatak djelimične kompenzacije je u tome što doznaka deviza kasni. Ove vrste
kompenzacionih poslova odgovaraju barter poslovima vezane trgovine.
Kontra posao je posebna vrsta kompenzacionog posla pri kojem početni izvoznik preuzima
obavezu da od svog partnera kupi robu do utvrđenog procenta vrijednosti svoje isporučene
robe . Početni izvoznik odmah prima protivvrijednost isporučene robe s tim da nakon toga
ima na raspolaganju utvrđeno vremensko razdoblje u kojem treba da odabere koju će od
partnerovih roba da kupi. Početni izvoznik svoj kontraposao mora da završi direktno s
inostranim partnerom. Tu se sklapaju dva ugovora: prvi za početni izvoz i njegovo plaćanje i
drugi za uzvratni uvoz radi dovršenja kontra posla.
Kompenzacioni poslovi prema broju učesnika
Kompenzacioni poslovi prema broju učesnika klasifikuju se na: direktne, proširene i trostrane.
Kompenzacioni poslovi su najstariji oblik razmene i izraz su nužde. Obavljaju se najčešće
između dva partnera, bez posredovanja novca, tj. u razmeri izvoza i uvoza 1:1. Kod ovih
poslova se u bankama obe zemlje otvaraju evidencioni računi priliva i odliva sredstava, tako
da su odlivi zavisni od priliva, sve do uspostavljanja potpune ravnoteže između izvoza i
uvoza. Obično se radi o robama koje se teško probijaju na svetskom tržištu, pa je važno
pronaći robe za koje su recipročno zainteresovani partneri, kao što je važno ustanoviti
ekvivalentne cijene razmjene, kako ne bi dolazilo do neopravdanih gubitaka i dobitaka za bilo
kog partnera u razmjeni.
Prema broju učesnika, kompenzacioni poslovi klasifikuju se na:
direktne,
proširene i
trostrane.
Direktni (neposredni) kompenzacioni posao javlja se onda kada postoji neposredni interes
poslovnih partnera različitih državnih odnosno carinskih područja za određene robe jer je
svaki od poslovnih partnera ujedno i uvoznik i izvoznik u svojoj zemlji. Između partnera u
kompenzacionom poslu posreduje osoba od obostranog poverenja – povjerenik (banka,
špediterska organizacija, osiguravajući zavod ili firma od zajedničkog poverenja). Povjerenik
proverava isporuku robe u oba smjera i jemči sigurnost izvršenja posla i jednom i drugom
partneru.
Prošireni kompenzacioni posao se javlja kada se u sklopu kompenzacionog posla na tržištu
jedne ili dvije zemlje koje su zainteresovane za ovakvu vrstu razmene roba i usluga javlja više
uvoznika ili izvoznika. Ako su u kompenzacioni posao uključena tri učesnika, to je tzv.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti