POSLOVNI OBIČAJI U EVROPI 

POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

 

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

 

 

 

 

 

POSLOVNI OBIČAJI U EVROPI 

POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

 

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

 

 

 

SADRŽAJ

 

 

1.  UVOD................................................................................................................................. 3 

2.  POSLOVNI OBIČAJI U GRČKOJ............................................................................................ 4 

3.  POSLOVNI OBIČAJI U BUGARSKOJ..................................................................................... 6 

4.  POSLOVNI OBIČAJI U RUMUNIJI........................................................................................ 8 

5.  POSLOVNI OBIČAJI U ITALIJI............................................................................................ 10 

6.  POSLOVNI OBIČAJI U PORTUGALU.................................................................................. 12 

7.  POSLOVNI OBIČAJI U ŠVAJCARSKOJ................................................................................ 14 

8.  POSLOVNI OBIČAJI U AUSTRIJI........................................................................................ 17 

9.  POSLOVNI OBIČAJI U NEMAČKOJ.................................................................................... 19 

10.  POSLOVNI OBIČAJI U IRSKOJ........................................................................................... 20 

11.  POSLOVNI OBIČAJI U SLOVAČKOJ................................................................................... 22 

12.  POSLOVNI OBIČAJI U POLJSKOJ...................................................................................... 24 

13.  POSLOVNI OBIČAJI U ŠVEDSKOJ..................................................................................... 26 

14.  POSLOVNI OBIČAJI U DANSKOJ...................................................................................... 28 

15.  POSLOVNI OBIČAJI U FINSKOJ.........................................................................................30 

16.  POSLOVNI OBIČAJI U NORVEŠKOJ.................................................................................. 33 

17.  ZAKLJUČAK......................................................................................................................35

 

18.

   

LITERATURA....................................................................................................................36

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

POSLOVNI OBIČAJI U EVROPI 

POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

 

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

 

 

2.

 

POSLOVNI OBIČAJI U GRČKOJ 

Grčka je zemlja bogate istorije, duge tradicije i zanimljivih mitova. Danas ovu zemlju naseljava 
preko  deset  miliona  ljudi  od  kojih  je  većina,  98%  deklarisanih  Grka.  Dominantna  religija  je 
hrišćanska, grčka pravoslavna vera, kojoj pripada takođe 98% populacije. Glavni grad je Atina. 
Grčka ima razvijenu poljoprivredu, proizvodnju hrane, maslinki, maslinovog ulja i vina. Velike 
prihode ubire od turizma, kao i pomorskog transporta. 

Grčka  je  danas  moderno  društvo,  razvijene  industrije  i  dobre  mešavine  tradicionalnog  i 
modernog. U ovoj zemlji prisutan je jak osećaj za porodicu. Porodica ne znači samo uži krug u 
koji su uključeni roditelji i deca, kao u Finskoj ili Danskoj, već više generacija na okupu, što 
uključuje i prisustvo ujaka, tetaka, stričeva i ostalih rođaka. Iz užeg i šireg porodičnog kruga 
članovi porodice dobijaju zaštitu i podršku. To može biti pomoć u nalaženju posla ili pozajmica 
u novcu koja se sigurno dobija. Kao što je sigurno da će porodica pomoći i pozajmiti novac 
kome je potrebno, sigurno je i vraćanje duga, jer je to pitanje časti. Kad se mladi par venča, 
šira porodica oba partnera pomaže u stvaranju doma. Često će roditelji zidati ćerkama kuće, 
kao i prepisati kuću na ženske potomke. Za sinove ovaj običaj nije tako čest, jer se pretpostavlja 
da će njegova žena posedovati kuću. Zakonski, žene su ravnopravne i imaju pravo glasa od 
1952. godine. Dugo su muškarci imali ulogu da obezbede hranu i stanovanje za porodicu, a 
žene da se brinu oko kuće i porodice. Sada je ovo često izmenjeno i ukupno je zaposleno oko 
40% žena, bez obzira na činjenicu da su često manje plaćene od svojih muških kolega. Kumstvo 
takođe igra važnu ulogu u ovom društvu. Deca obično dobijaju ime po nekom od svetaca, tako 
da  je  obavezna  proslava  imendana.  Čak  je  imendan  važniji  u  odnosu  na  rođendan.  Ukoliko 
njihov  svetac  nema poseban  dan,  imendan  će  proslavljati  u  dane  Sv. Trojice.  Bez  obzira  na 
smanjen uticaj religije na nove generacije, svi tradicionalno prisustvuju ceremonijama u crkvi 
kao što su venčanja, krštenja ili sahrane. Glavni praznik je Uskrs, pa za njim i ostali ostali crkveni 
praznici.  Naglasak  je  na  radosti  uskrsnuća  Isusa,  ne  na  raspeću,  tako  da  je  Uskrs  praćen 
iskazivanjem radosti, vatrometom i opštom proslavom. 

2.1.

 

Šta je bitno znati 

Kao  što  su  porodica  i  porodične  veze  bitne,  tako  je  veoma  važno  razviti  dobre  odnose  sa 
poslovnim partnerima. Grci više vole sastanke lično od komunikacije telefonom ili pismenim 
putem. Ukoliko želite dobro da radite sa Grcima, odvojite vreme za razvijanje dobrih odnosa, 
tokom sastanaka, poslovnih ručkova, večera ili drugih druženja. Bez obzira na ovu činjenicu, 
oblačenje i ponašanje treba da bude formalno sve do momenta dok se ne završi poslovni deo. 
Tek posle toga može da se pređe na opušteniji deo. Treba znati da pretenciozno ponašanje 
nije prihvatljivo. Čast i ponos su veoma bitni, tako da ni u kom slučaju ne treba nešto reći ili 
učiniti što bi moglo dovesti u pitanje neku izjavu, integritet ili čast grčkog partnera. To uključuje 
da se nikako javno ne komentariše nečija izjava ili postupak. Ukoliko se desi da se Grci utišaju 
ili povuku, znači da ste uradili nešto što ih je uznemirilo. 

POSLOVNI OBIČAJI U EVROPI 

POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

 

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

 

 

2.2.

 

Kako se ponašati 

Kao i kod nas i Grci se zagrle i poljube u obraz prilikom susreta. Ukoliko vam ovo nije prijatno, 
znajte  da  niste  obavezni  da  sledite  ovaj  običaj.  Međutim,  obavezno  je  rukovanje  prilikom 
dolaska  i  odlaska  na  sastanak.  Pošto  su  hijerarhija  i  rang  bitan  elemenat  grčkog  društva, 
obavezno  je  persiranje  u  ovakvim  susretima.  Prilikom  prvog  susreta  možete  koristiti  titulu 

kyrie

  (gospodin)  ili 

kyria

  (gospođa)  uz  prezime.  Grci  su  generalno  formalni  u  ophođenju  sa 

strancima i starijima, ali među kolegama sličnog ranga nema persiranja i svi se obraćaju jedni 
drugima direktno imenom. 

2.3.

 

O čemu razgovarati 

Grci  uživaju  da  razgovaraju  o  svojoj  istoriji,  kulturi,  porodici  i  naravno  sportu.  Možete  da 
razgovarate  i  o  filmovima  i  pozorištu.  Danas  se  u  starim  amfiteatrima  održavaju  ponovo 
predstave. Muškarci će često ići u lokalne kafeterije i tamo čuti lokalne vesti ili obaviti sitne 
poslove kao što su dogovori za popravke u kući ili neki posao. Kratko se zadržavaju, obično 
popiju grčku, crnu kafu i idu dalje poslom. Žene ne posećuju često kafeterije, jer sve novosti 
saznaju od muževa kad stignu kući. U ovakvim kafeterijama se često, kao i kod nas, organizuju 
grupna praćenja sportskih događaja. Fudbal, košarka, plivanje i jedrenje su veoma popularni 
sportovi. Ukoliko vam postave pitanje o vašoj porodici i ostala „privatna” pitanja, smatrajte to 
normalnim razgovorom za ovo podneblje. Tabu teme postoje i u Grčkoj i većinom se odnosi 
na politička pitanja, koja izbegavajte, kao i komentarisanje statusa Kipra. A ukoliko se desi da 
vam se neki predmet dopadne, nemojte mnogo da se divite, jer će vaš domaćin verovatno 
insistirati da vam to i pokloni. 

2.4.

 

Kako pregovarati 

Poslovne sastanke zakažite jednu do dve nedelje unapred, mada je često moguće i u kraćem 
roku zakazati susret. Svakako, treba potvrditi sastanak jedan dan unapred. Mnogi ljudi prave 
pauzu  za  ručak  od  13  do  15  časova,  tako  da  ovaj  period  treba  izbegavati  za  zakazivanje 
sastanaka. Ukoliko se desi da se odstupi od zakazanog reda sastanka, smatrajte to normalnim. 
Statistike  kažu  da  je  za  dogovor  potrebno  barem  tri  sastanka.  Na  prvom  sastanku  je  bitno 
upoznavanje gde će želeti da saznaju podatke o vama lično, na drugom se razvijaju poverenje 
i međuljudski odnosi, a na trećem počinje posao. Iz ovoga svega je jasno da je za odvijanje 
pregovora bitno prvo uspostaviti lične odnose, pa onda  razvijati posao. Bitno je znati da su 
kompanije hijerarhijske i da se poštuju i položaj i godine. Odluke donosi vrh kompanije. Tokom 
pregovora nikako ne smete vršiti vremenski pritisak rokovima ili povisiti ton. To može biti kraj 
posla zauvek. Nemojte da vas zavara želja Grka da učestvuju, često bučno u debati. Koristi će 
mnogo pokreta rukama i žučno će raspravljati o temi. To je jednostavno način komunikacije 
koji se i te kako razlikuje od povišenog tona. U ubeđivanju, uvek naglasite kakvu dobit će imati 
od vaše usluge ili proizvoda. Svakako, pošto su Grci vekovima trgovci, znajte da ispred sebe 
imate sjajne pregovarače koji uživaju u cenjkanju i pogađanju. Jedini savet za ovu situaciju je 
da budete jako strpljivi, uporni i istrajni. 

background image

POSLOVNI OBIČAJI U EVROPI 

POSLOVNE 

KOMUNIKACIJE 

 

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA BLACE

 

 

predstavništva,  holding  kompanije,  preduzeća  sa  ograničenom  i  neograničenom 
odgovornošću, ogranke i druge vrste udruživanja uz pomoć Bugarske privredne komore. Kao i 
kod  nas,  banke  su  uspešno  privatizovane.  Nakon  burnog  perioda  devedesetih,  koje  su 
obeležile političke  krize  i  ekonomski  pad, 14 banaka  (uključujući  i pet  državnih)  propalo  je. 
Danas  Bugarska  ima  31  privatnu  i  četiri  državne  banke.  Čak  28  komercijalnih  banaka  ima 
korespodentne odnose sa inostranstvom, dok stranih banaka ima samo šest. Osiguravanje je 
do devedesetih bilo privilegija dve velike državne kompanije (DZI i Bulstrad), koje su nakon 
demonopolizacije  (nakon  1995.  godine)  doživele  konkurenciju  od  preko  100  privatnih 
kompanija. Danas Bugarska ima mnoštvo osiguravajućih kuća, od koje se izdvajaju tri velike, 
od  kojih  su  dve  već  pomenute,  a  treća  je  etablirana  strana  kompanija.  Što  se  tiče  poreza, 
Bugarska ima najpovoljnije uslove u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Ova država je član Evropske 
unije od 1. januara 2007. godine. 

3.2.

 

Kako pregovarati 

Prilikom  susreta  sa  Bugarima,  veoma  je  važno  da  se  pridržavate  formalih  pravila  uvodnog 
upoznavanja  i  pozdravljanja.  Inicijalni  konakt  se  sastoji  od  rukovanja,  direktnog  kontakta 
očima  i  pozdrava  u  skladu  sa  delom  dana.  Oslovljavajte  sa  titulom  ili  „gospođa/gospodin”. 
Samo prijatelji i porodica se obraćaju sa prvim imenom. Vizitkarte se odmah razmenjuju bez 
posebnog pratećeg protokola. Bugari izuzetno cene obrazovanje, tako da ukoliko imate neku 
akademsku  titulu,  obavezno  je  istaknite  na  dopisima  i  vizitkarti.  Osim  ovoga,  Bugari  kao 
tradicionalisti poštuju hijerarhiju i starije članove društva, tako da je dobro da naglasite ukoliko 
firma iz koje dolazite ima dugu tradiciju. Što se tiče poklona, pravilo je slično našim poslovnim 
običajima, odnosno prihvatljiv je poklon sa logom kompanije, kao npr. olovke, rokovnici i slične 
sitnice.  Tokom  pregovora,  ceniće  prezentacije  potkrepljene  brojkama,  statistikom  i 
činjenicama.  Izbegavajte  previše  priče,  velika  obećanja  i  „grlate”  glasove.  Ukoliko  se  ipak 
ponašate ovako, stalno će vas posmatrati i pitati se zašto morate mnogo reči da upotrebite da 
biste se izrazili. Bugari će pažljivo birati reči i često će izbegavati odgovore na pitanja koja bi 
kasnije  mogla  biti  upotrebljena  protivno  njihovom  interesu.  Često  će  fleksibilno  gledati  na 
vreme, smatrajući da je za zaključak potrebno sagledati sve aspekte temeljno. Zbog toga će za 
nove informacije tražiti mirniji tempo da bi se sagledale i prihvatile. Za posao je takođe bitno 
izgraditi  odnose,  tako  da  je  često  prvi  susret  posvećen  upoznavanju.  Tokom  pregovora  je 
veoma  važno  održati  nivo  profesionalizma  jer  svaki  izlet  u  opušteniji  ton  će  se  negativno 
odbrojavati.  Sastanci  će  često  trajati  duže  od  zakazanih  termina  i  ne  preporučuje  se 
požurivanje. 

Zanimljivo je da Bugari gest negacije izražavaju klimanjem glave napred-nazad 

(ono  što  nama  znači  gest  potvrđivanja),  dok  gest  potvrđivanja  izražavaju  kao  naš  gest 
odricanja

. Danas često mnogi Bugari uče suprotne gestove, mada moramo ovu specifičnost 

svakako imati u vidu prilikom kontakta. 

3.3.

 

Šta nam je zajedničko 

Bugari imaju mnogo zajedničkog sa našim narodom, u običajima, kulturi, nasleđu i obrascima 
ponašanja.  Krenimo  redom.  Kuhinja  nam  je  zajednička,  počevši  od  šopske  salate.  Zatim  i 

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti