Odlomak

 Pozitivizam i Weberova sociologija

Sažetak:  Pozitivizam je filozofski pravac koji odbija svaku metafiziku, učenje koje se zadovoljava utvrđivanjem činjenica, datosti. Osnivač pozitivizma je August Comte, francuski matematičar i filozof. Za razliku od pozitivizma što ga taj pojam nosi u svom izvornom određenju, Comteov pozitivizam se završava na prihvatanju činjenica, ali i na njegovom provjeravanju, na hipotezi, na predviđanju. Max Webber, po snazi i orginalnosti intelektualnog stvaranja je najznačajniji socijalni mislilac 20.tog. stoljeća. Njegova djela u cjelini su u ovom stoljeću najviše potakla razvoj sociologije i izvršila najveći uticaj na razvoj društvene misli.
Ključne riječi: Pozitivizam, Auguste Comte, Max Webber, kapitalizam, tipovi vlasti .

Uvod

U samom početku objasnićemo šta je pozitivizam,ko je bio Auguste Comte ,koje su to metode u istraživanju socioloških fenomena koje je utvrdio Comte, ko je bio Max Webber i njegov doprinos na razvoj sociologije i društvene misli.                                                                                    August Comte, francuski matematičar i filozof rođen je 1798 godine, u vrijeme velikih društvenih promjena, smatra se osnivačem pozitivističke teorije i tvorcem sociologije ..          „Jednog ga tretiraju kao poznatog filozofa i sociloga,a drugi put kao velikog matematičara.Za njegovo ime vezan je nastanak pozitivističkog smjera u filozofiji,te stvaranje imena za novu društvenu nauku – socilogiju“ (Flamengo,A., 1987:95).
Pozitivizam je filozofski pravac koji želi ostati na pozitivnim činjenicama tj.na naučnim osnovama,odbacuje svaku metafiziku ,a za predmet svoga proučavanja uzima one pojave koje se mogu mjeriti,osnivačem se smatra Comte .. „ Comteov pozitivizam se završava na prihvatanju činjenica,ali i na njihovom provjeravanju,hipotezi i predviđanju“ (Saltaga,F.,1995:106).  Metodološku osnovu Comteove nove pozitivne filozofije  čine metode prirodnih nauka koje imaju pozitivni karakter.Pojam pozitivno Comte objašnjava kao ono što je realno,precizno,korisno .. „ Riječ pozitivan znači realan nasuprot himeričnom .. “
Max Webber, njemački društveni istraživać,rođen 1864 godine,duboko je podstakao socilošku maštu i obogatio sociološku misao .. „niko nije toliko snažno i duboko podstakao sociološku maštu i toliko obogatio sociološku misao kao što je to učinio Max Weber “ (Đurić,M.,1964:8). „Max Weber je smatrao da se društvene pojave ne mogu istraživati na isti način kao i prirodne , upravo zbog toga što na drušvene nauke utiće čovjek prvenstveno sa svojim psihičkim aktima,svojom psihičkom djelatnošću . Razumjevanje značenja glavni je zadatak
socilogije smatra Weber,upravo zbog toga što dvije skoro iste društvene pojave često imaju veoma različita značenja (Đozić,A.,Žiga, J. 2011 :51).
Webber je dobar dio svojih istraživačkih napora posvetio utvrđivanju uzročnih veza u društvenom dešavanju. Djelovanje u toj vezi znači takvo postupanje pojedinca, pri čemu je svejedno da li je posrijedi unutrašnja ili spoljašnja djelatnost, čin ili odsustvo čina s kojim oni povezuju neku subjektivnu namjeru. Djelovanje postaje društveno onda kada se svojom namjerom odnosi na druge ljude, pa je tako u svom toku usmjereno.Webber smatra da je društvo proizvod djelovanja pojedinca, pa je zbog toga njegovo shvatanje društva izrazito nominalističko i individualističko po karakteru.
Također,osnovni predmet svih Webberovih socioloških proučavanja je moderno kapitalističko društvo kao jedinstven i cjelovit društveno-ekonomski sistem.U kapitalizmu je profit krajnji cilj svake privredne djelatnosti, ali u isti mah i mjera društvenog uspjeha.
U svom sistemu socioloških kategorija on je oštro odvojio moć od vlasti. Ustvari treba naglasiti da je vlast samo jedan oblik moći tj. da je vlast institucionalizovana moć. Po tome se ona razlikuje od svih drugih oblika moći.Po njemu legitimna vlast može biti racionalna, tradicionalna ili harizmatska, i sve one imaju idealno tipski status.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari