Univerzitet  „Džemal  Bijedić“ u Mostaru 

Nastavnički  fakultet

Odsjek:  Sociologija                                                                                          Lejla Habibija 

Naziv predmeta: Sociološke teorije I                                                                  NB120151

Akademska  godina: 2013/2014

                                           Pozitivizam i Weberova sociologija

Sažetak:    

Pozitivizam   je   filozofski   pravac   koji   odbija   svaku   metafiziku,   učenje   koje   se 

zadovoljava utvrđivanjem činjenica, datosti. Osnivač pozitivizma je August Comte, francuski 

matematičar i filozof. Za razliku od pozitivizma što ga taj pojam nosi u svom izvornom 

određenju,   Comteov   pozitivizam   se   završava  na   prihvatanju   činjenica,   ali   i   na  njegovom 

provjeravanju,   na   hipotezi,   na   predviđanju.   Max   Webber,   po   snazi   i   orginalnosti 

intelektualnog stvaranja je najznačajniji socijalni mislilac 20.tog. stoljeća. Njegova djela u 

cjelini su u ovom stoljeću najviše potakla razvoj sociologije i izvršila najveći uticaj na razvoj 

društvene misli. 

Ključne riječi: 

Pozitivizam, Auguste Comte, Max Webber, kapitalizam, tipovi vlasti .

2

Uvod

             

             

U samom početku objasnićemo šta je pozitivizam,ko je bio Auguste Comte ,koje su to 

metode u istraživanju socioloških fenomena koje je utvrdio Comte, ko je bio Max Webber i 

njegov

 

doprinos

 

na

 

razvoj

 

sociologije

 

i

 

društvene

 

misli. 

August   Comte,   francuski   matematičar   i   filozof   rođen   je   1798   godine,   u   vrijeme   velikih 

društvenih   promjena,   smatra   se   osnivačem   pozitivističke   teorije   i   tvorcem   sociologije   .. 

„Jednog ga tretiraju kao poznatog filozofa i sociloga,a drugi put kao velikog matematičara.Za 

njegovo ime vezan je nastanak pozitivističkog smjera u filozofiji,te stvaranje imena za novu 

društvenu nauku – socilogiju“ (Flamengo,A., 1987:95).

          Pozitivizam je filozofski pravac koji želi ostati na pozitivnim činjenicama tj.na naučnim 

osnovama,odbacuje svaku metafiziku

1

,a za predmet svoga proučavanja uzima one pojave koje 

se   mogu   mjeriti,osnivačem   se   smatra   Comte   ..   „   Comteov   pozitivizam   se   završava   na 

prihvatanju   činjenica,ali   i   na   njihovom   provjeravanju,hipotezi   i   predviđanju“ 

(Saltaga,F.,1995:106).  Metodološku osnovu Comteove nove pozitivne filozofije  čine metode 

prirodnih nauka koje imaju pozitivni karakter.Pojam pozitivno Comte objašnjava kao ono što 

je realno,precizno,korisno .. „ Riječ pozitivan znači realan nasuprot himeričnom .. “

           Max Webber, njemački društveni istraživać,rođen 1864 godine,duboko je podstakao 

socilošku maštu i obogatio sociološku misao .. „niko nije toliko snažno i duboko podstakao 

sociološku   maštu   i   toliko   obogatio   sociološku   misao   kao   što   je   to   učinio   Max   Weber   “ 

(Đurić,M.,1964:8). „Max Weber je smatrao da se društvene pojave ne mogu istraživati na isti 

način kao i prirodne , upravo zbog toga što na drušvene nauke utiće čovjek prvenstveno sa 

svojim psihičkim aktima,svojom psihičkom djelatnošću . Razumjevanje značenja glavni je 

zadatak

1

 Metafizika je filozofska disciplina koja raspravlja o onome što je iza i iznad svake realnosti i iskustva

background image

4

Pozitivizam 

                       Prva polovina 19.stoljeća je vrijeme velikih društveno-političkih promjena u  

društvima     Zapadne   Evrope   .Francuska   revolucija   1848,prije   toga   Julska   revolucija 

1830,restauracija,vladavina Luja  XVIII,te carstvo Napaleona III izvršili su veliki uticaj,ne 

samo   na   društveno-političke   promjene   već   i   na   promjene   u   filozofsko-znanstvenim 

promišljanjima.   U   takvimuslovima   u   okvirima   društvene   znanosti   javlja   se   ideja 

pozitivizma,kao   novog   načina   mišljenja   društvene   stvarnosti   ..   „   Pozitivizam

 

jeste   naziv 

filozofskog pravca koji odbacuje svaku “metafiziku“ i tvrdi da se sva naučna   i filozofska 

spoznaja   svodi   na   otkrivanje   zakona,iskustveno   ustanovljenih   konstantnih   odnosa   među 

pojavama“

 

 (Đozić,A. i Žiga, J. 2011 :51).

                       Pozitivizam je učenje koje se zadovoljava utvrđivanjem društvenih činjenica kao 

datosti. Za ovo sociološko stanovište značajne su samo one društvene pojave koje se mogu 

posmatrati,mjeriti.   Pozitivizam   kao   sociološki   pravac   zasigurno   je   najznačajniji   pokušaj 

primjene metodologije prirodnih znanosti na istraživanju društvenih pojava .

            Osnivačem i utemeljivačem pozitivističkog pravca  u sociologiji smatra se Auguste 

Comte .. „ Pozitivizam se javlja kao reakcija na spiritualizam i metafiziku . comte je , također, 

bio   veliki   protivnik   spekulativne   filozofije.Intenzivan   razvoj   prirodnih   znanosti   i   nova 

tehnološka otkrića u 18. I 19. Stoljeću uslovili su nastanak „pozitivnog“ mišljenja o društvu i 

čovjeku,zasnovanog   na   kritici   teološkog   i   spekulativnog   načina   razumjevanja   društva   i 

čovjeka u njemu. Sve ovo je uticalo na to da dođe do jačanja onih orijentacija u društvenoj 

misli koje nastoje društvene pojave istražiti i objasniti poput prirodnih fenomena“ (Đozić,A. i 

Žiga, J. 2011 :51).

           Pojam pozitivne metode Comte objašnjava da je pozitivno ono sto je realno i budući da 

se pozitivizam kao filozofski pravac, jos više kao metoda identificirao sa golim empirizmom

2

s činjeničnim podacima uz nedostatak zakonosti, javlja se potreba razriješenja četiri posebna 

pitanja :odnos činjeničnog i apstraktne spoznaje, odnos fenomenalnog i suštinskog saznanja te 

odnos objektivnog i subjektivnog aspekta u Comteovoj pozitivnoj filozofiji i sociologiji.

2

 

Empirizam (grč.emperia,“iskustvo“) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac,koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor 

spoznaje i da joj ono određuje domet,mogućnost i granice.

5

            Suprostavljajući pozitivnu metodu teološkog i metafizičkog Comte je zamišljao da  

nasuprot himeričkim spekulacijama istakne spoznaju socijalnih činjenica koje imaju karakter 

realnosti slično prirodnim znanostima. Comte izričito naglašava da prilaz izučavanju pojava 

treba   da   bude   realan,   tj.   da   polazi   od   činjenice.   Comte   je   želio   sociologiju   razviti   kao 

pozitivističku znanost koja za predmet svog proučavanja uzima samo one pojave koje se 

mogu   mjeriti   i   posmatrati.   Zbog   toga   Comte   smatra   da   se   u   proučavanju   društva   treba 

primjenjivati   metodološki   instrumetarij   prirodnih   znanosti,   a   prije   svega   posmatranje, 

experiment i komparativnu metoda. Smatrao je da u društvu djeluju zakonitosti iste kao u 

prirodi, te je stoga stavljao u zadatak sociologiji, kao u posebnoj i najopćenitijoj znanosti, da 

ih utvrđuje i identificira.( Đjozic, A. , Žiga,J. 2011)

                     Comte je smatrao da se ponašanje ljudi poput ponašanja prirodnih pojava može 

objektivno mjeriti. 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti